Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog zakona o akvakulturi, a prema riječima ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, ovim zakonom akvakultura dobiva stratešku važnost u domaćem gospodarstvu.
Ovim zakonom, kojim se osigurava provedba Uredbe Vijeća (EZ) o korištenju stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi, uređuje se provedba zajedničke ribarstvene politike EU u dijelu koji se odnosi na akvakulturu, utvrđuju se nacionalni ciljevi razvoja akvakulture, načini i uvjeti obavljanja te djelatnosti, uređenje tržišta, nazor i kontrola, rekao je Tolušić.
Dodao je i kako se zakonom utvrđuju ciljevi razvoja akvakulture - unapređenje konkurentnosti akvakulture te njene održivostiu gospodarskom smislu te poevćanje ukupne proizvodnje u akvakulturi uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti.
"Zakon predstavlja izvršenje reformskih prioriteta i mjera utvrđenih u programu rada Vlade u mandatnom razdoblju 2016. do 2020., s obzirom da stvara okvir za brži i ujednačeni razvoj akvakulture u smislu povećanja ukupne proizvodnje i konkurentnosti", kazao je Tolušić.
Zakonom će se stvoriti uvjeti za provedbu više uredbi koje se odnose na zajedničku ribarstvenu politiku i akvakulturu, oporavak plavoperajne tune, uređenje tržišta proizvoda ribarstva i akvakulture, te na Fond za pomorstvo i ribarstvo.
Time se, nadalje, utvrđuje jedinstveni zakonski okvir za djelatnost akvakulture, kao strateške grane gospodarstva.
Predloženim zakonom objedinjeni su uvjeti za obavljanje djelatnosti akvakulture u moru i kopnenim vodama kako bi se pojednostavili postupci vezani za provedbu Zajedničke ribarstvene politike EU te omogućila konkurentnost akvakulture, njene održivosti i povećanje ukupne proizvodnje, uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti.
Nacrtom konačnog prijedloga zakona obuhvaćeni su, među ostalim, uvjeti za dobivanje dozvola i odobrenja u akvakulturi, umjesto dosadašnjih povlastica, uvjeti za utvrđivanje područja za obavljanje akvakulture, uloga nadležnog tijela u vezi dodjele koncesije i zakupa za ribnjake prema posebnim propisima.
Time se stvara okvir za donošenje višegodišnjeg nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture i operativnog programa za ribarstvo.
Bolnicama 670 milijuna kuna za pokriće troškova
Vlada je u četvrtak prihvatila prijedlog odluke o dodjeli sredstava bolničkim zdravstvenim ustanova kojima je osnivač RH za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala i za tu će namjenu osigurati 670 milijuna kuna poštujući kriterij dospjelost duga, bolničkog limita i parametara izvršenosti posla, obrazložio je ministar zdravstva Milan Kujundžić.
Sredstva iz te Odluke Ministarstvo zdravstva doznačit će bolničkim zdravstvenim ustanovama na sljedeći način: ˗ Klinički bolnički centar Zagreb, u iznosu od 208.136.491 kuna ˗ Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, u iznosu od 92.233.841 kune, Klinička bolnica Dubrava Zagreb, u iznosu od 73.858.292 kune ,
Klinička bolnica "Merkur" dobit će iznos od 30.006.758 kuna, Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" 25.455.389 kuna, Klinika za dječje bolesti Zagreb 13.175.190 kuna.
Kliničkom bolničkom centru Rijeka doznačit će se iznos od 33.482.581 kuna, Klinici za ortopediju Lovran, 548.913,00 kuna, Kliničkom bolničkom centru Split 104.406.612 kuna, a Kliničkom bolničkom centru Osijek 88.695.929 kuna.
Zadužuju se bolničke zdravstvene ustanove da u roku od sedam dana od dana doznake sredstava od strane Ministarstva zdravstva pisanim putem Ministarstvu zdravstva dostave izvješće o utrošku sredstava s pripadajućim dokazima iz kojih je vidljivo da su sredstva utrošena pravodobno i namjenski sukladno odredbama Odluke.
Ministarstvo zdravstva zadužuje se da o provedbi Odluke izvijesti Ministarstvo financija u roku od 30 dana od dana njezinog stupanja na snagu, stoji, među ostalim, u zaključku.
Prihvaćen prijedlog TKU-a za javne službe
Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila prijedlog Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za službenike i namještenike u javnim službama, kojim je utvrđena osnovica plaće u visini od 5421,54 kune s primjenom od 1. studenoga, a potpisivanje TKU-a očekuje se nakon sjednice.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić rekao je kako je predviđeno trajanje TKU-a četiri godine s početkom primjene od 1. prosinca, a Vlada će osigurati primjenu dosadašnje razine prava za studeni.
Među najvažnijim elementima TKU-a Pavić je označio povećanje naknade za prijevoz na posao zaposlenika - ako ne postoji organizirani javni prijevoz, pa će se tako onima koji putuju osobnim automobilom umjesto naknade od 0,75 kuna po kilometru isplaćivati naknada od 1 kune po kilometru. Zaposlenicima starijima od 61 godine koji stanuju udaljeni manje od 2 kilometra od mjesta rada omogućit će se kupnja karte za javni prijevoz.
Utvrđeno je kako će se božićnica i regres redovito isplaćivati, o konkretnom iznosu će se pregovarati svake godine s početkom u svibnju kako bi pregovori bili dovršeni do donošenja proračunskih smjernica u srpnju. Želimo se ponašati fiskalno odgovorno i u skladu s maastriškim kriterijima, naglasio je Pavić.
Zaposlenima u javnim službama tijekom ove godine osnovica plaće povećana je tri puta po 2 posto, odnosno za 6 posto, podsjetio je.
Ukratko iznijevši kronologiju kolektivnih pregovora, Pavić je naveo je kako su trajali 2,5 mjeseca, a održano je 16 rundi pregovora. Zahvalio je sindikalnim partnerima i svima koji su omogućili postizanje dogovora o novom TKU-u na kooperativnosti i razumijevanju.
Ranije: Kako su poslodavci reagirali na najavu povećanja minimalca?
U četvrtak se održava sjednica Vlade Republike Hrvatske na čijem je dnevnom redu, među ostalim, Nacrt prijedloga zakona o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći.
Naši sugovornici iz Vlade ranije ovog tjedna su nam rekla kako tek treba sa socijalnim partnerima dogovoriti koliko će plaća rasti. Sindikati, pak, traže da ona u 2018. iznosi 45 posto prosječne plaće, sada je na razini od 42,9 posto, a da u 2019. dođe na razinu od 50 posto.
Podsjetimo, početni šok poduzetnika najavama iz Vlade o povećanju minimalnih plaća zamijenio je racionalniji pristup. Naime, poslodavci s kojima je Jutarnji list razgovarao ranije ovog tjedna kažu nam da se načelno ne protive povećanju minimalnih plaća, ali ističu kako bi država kompenzacijskim mjerama što je moguće više trebala olakšati njihovo poslovanje, kako se ne bi našli na udaru viših troškova.
Više o reakcijama na promjenu minimalne plaće čitajte OVDJE.
Ostale stvari na dnevnom redu Vlade su Nacrt konačnog prijedloga zakona; Prijedlog uredbe o visini minimalne plaće i Prijedlog zaključka o prihvaćanju Nacrta temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.
Vlada će, među ostalim, razmatrati nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o strukovnom obrazovanju te prijedlog odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018.