SUMMIT

Na Dubrovnik Forumu prihvaćena zajednička izjava, državnici podržali brojne konkretne projekte

Na slici: predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović i predsjednik Republike Poljske Andrzej Duda
 Foto: Nikša Duper / CROPIX

Sudionici Dubrovnik foruma donijeli su u četvrtak Dubrovačku izjavu kojom podupiru konkretne projekte energetskog, prometnog i digitalnog povezivanje srednje i istočne Europe i pozivaju zainteresirane iz cijelog svijeta da u njima sudjeluju.

Države članice Europske unije smještene izmđu Jadrana, Baltika i Crnog mora: Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija podržale su "Inicijativu triju mora", kao neformalnu platformu za osiguranje političke potpore i djelovanja na konkretnim prekograničnim i makro-regionlanim projektima, stoji u izjavi.

Ti projekti u energetici, prometu, digitalnoj komunikaciji i gospodarstvu srednje i istočne Europe trebaju jačati konkurentnost gospodarstava tih 12 zemalja, njihovu sigurnost, ali i osnažiti Europsku uniju u cjelosti.

"Inicijativa triju mora otvorena je za partnerstva u konkretnim projektima sa zainteresiranim državma ili poslovnim čimbenicima iz cijelog svijeta koji su predani temeljnim vrijednostima i načelima EU", navodi se u izjavi.

Poljski predsjednik Andrzej Duda u svome je govoru na otvorenju foruma ocijenio da će projekti LNG u Poljskoj i Hrvatskoj, kada postanu operativni, biti atraktivni za međunarodna ulaganja.

Jedan od govornika u četvrtak u Dubrovniku bio je Liu Haixing, pomoćnik kineskog ministra vanjskih poslova zadužen za odnose sa zemljama srednje i istočne Europe.

Kina drži da je razvoj europskog koridora sjever jug temeljen na lukama jadranskog i baltičkog mora komplementaran kineskoj strategiji Puta svile.

Američki govornik, general James L. Jones, predsjednik Jones Group International, inače bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Baracka Obame, poručio je da je razvoj inicijative triju mora "kritični element" ne samo europskog razvoja već i njezine sigurnosti.

Jones je podsjetio da se Rusija danas svojim izvorim energije koristi kako bi ostvarila gospodarski utjecaj i ojačala svoje geopolitičke ciljeve.

"Bolje energetsko povezivanje juga i sjevera Europe kroz inicijativu tri mora okreće situaciju i potkopava dimenziju te strategije", poručio je Jones.

Nakon okruglog stola prvog radnog dana na kojem su osim predsjednika Bugarske, Hrvatske, Litve, Mađarske i Slovenije sudjelovali i ministri, odnosno zamjenici ministara nekih članica, forum u petak nastavlja s radom na ministarskoj razini.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač moderirat će okruglim stolom "Geopolitički izazovi", a ministar gospodarstva Tomislav Panenić "Jačanje energetske sigurnosti EU".

Panelom "Povezivanje tri mora" moderirat će potpredsjednik vlade Božo Petrov, a održat će se još dva panela o poslovnim mogućnostima i potpori start-up zajednici u prostoru triju mora.

Rasprava o LNG terminalu

Povezivanje terminala LNG u Poljskoj i srodnog na Krku jedan je od konkretnih projekata kojima 12 zemalja članica prostora Jadran-Baltik-Crno more (BABS) žele pojačati konkurentnost i postići najviši stupanj razvoja, rekli su u četvrtak na Dubrovnik forumu predsjednici Hrvatske i Poljske Kolinda Grabar-Kitarović i Andrzej Duda.

"Naglasak je postići najviši stupanj razvoja i ojačati konkurentnost, to je srž današnjeg sastanka", rekao je poljski predsjednik na konferenciji za novinare po završetku predsjedničkog okruglog stola "Inicijativa triju mora".

Inicijativa je neformalna, ona nema tajništvo, ona nadopunjuje postojeće poput Višegradske i cilj nije izdvajanje iz Europske unije već "brisanje razlike" između članica EU koje su desetljećima uživale blagodati demokracije, slobode i slobodnog tržišta i onih koje su se priključile poslije, rekla je Grabar-Kitarović.

Predsjednici su u četvrtak donijeli Dubrovačku inicijativu kojom stvaraju politički okvir za potporu konkretnim projektima koji bi srednju i istočnu Europu razvijali da sustigne preostali dio EU.

Konkretni projekti su u transportu primjerice Baltičke željeznice, a u cestama Via Baltica i Via Karpatia, rekao je Duda.

Terminalima LNG žele se diverzificirati izvori energije kako srednja i istočna Europa ne bi ovisile o ruskim energentima i planira se povezivanje poljskog s terminalom LNG na Krku.

Međutim, odluke o izgradnji tih terminala dvije su zemlje donijele istodobno, no danas je poljski aktivan, a u Hrvatskoj se još raspravlja, rekla je predsjednica.

Drugi konkretan projekt iz Hrvatske o kojem se u četvrtak razgovaralo je izgradnja nizinske željezničke pruge od Rijeke do Budimpešte, kazala je ona.

Predsjednici su se suglasili da jačanjem kohezije 12 zemalja BABS-a mogu inicirati nove razvojne mogućnosti u idućem proračunskom okviru EU od 2021. do 2027. stvaranjem Jadransko-baltičko-crnomorskog programa INTERREG.

Na sastanku je bilo riječi i o izazovima Europske unije poput Brexita, ali i globalnih poput migracijske krize, te sigurnosti i utjecaju Rusije.

Na novinarsko pitanje da komentira ruske postrojbe koje su u četvrtak testirale bojnu spremnost, Duda je rekao da su vježbe bile najavljene.

"Kontoliramo situaciju, u kontaktu smo s našim partnerima", rekao je Duda i pozvao da se tom pitanju pristupa "hladne glave", "bez emocija".

Idući sastanak Inicijative najavljen je za lipanj 2017. u Wroclawu u Poljskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. listopad 2021 09:34