NEPLATIŠE

NA LISTI SRAMA DAVOR ŠUKER, NADAN VIDOŠEVIĆ, KAMATAR KOJI JE PREMINUO... Već sedam godina država objavljuje iste porezne dužnike, ali ih ne ovršuje

CROPIX

Miro Vrlja 28,419.013,40 kuna, Miro Čalušić 19,264.497,76 kuna i Nadan Vidošević 12,638.015,33 kuna (gornji red), Vladimir Gredelj 6,140.442,36 kuna, Davor Šuker 5,894.943,99 kuna i Vladimir Zagorec 711.450,11 kuna (donji red)

 

Najnovija lista poreznih dužnika ili, kolokvijalno, “lista srama”, koju je Porezna uprava objavila zadnjeg dana listopada, ne smanjuje se.

Na njoj su tri kategorije poreznih dužnika: 5594 fizičke osobe koje obavljaju djelatnost čiji pojedinačni dug premašuje 100.000 kuna, 1531 tvrtka čiji je porezni dug veći do 300.000 kuna te 37.252 ostalih građana s pojedinačnim poreznim dugom iznad 15.000 kuna.

Za razliku do tvrtki koje odlaskom u stečaj ili u predstečajnoj nagodbi mogu dobiti oprost poreznog duga, fizičke su osobe u manje zavidnoj situaciji.

Gomilanje dugova

Fizičke osobe za porezni dug jamče svom svojom osobnom imovinom - novcem i drugim pokretninama, nekretninama, nenaplaćenim potraživanjima, dionicama, mjenicama. Teško je ne primijetiti da se među dužnicima fizičkim osobama na listi srama od ljeta 2012., otkad ju je Milanovićeva vlada, u mandatu ministra financija Slavka Linića, počela objavljivati, uporno pojavljuju jedna te ista imena. Podaci tijekom godina pokazuju da se njihovi porezni dugovi ne smanjuju, nego se gomilaju, očito uvećani za zatezne kamate.

Sama činjenica da netko nije uplatio porez, kako nam objašnjavaju odvjetnici koji se bave kaznenim pravom, nije kazneno djelo. Ante Nobilo i Vesna Alaburić ističu da se o kaznenom djelu utaje poreza radi samo u slučaju kad se nadležnoj poreznoj upravi ne prijave ostvareni prihodi koji su podložni oporezivanju ili ako se prijavljuju manji prihodi od stvarnih kako bi se državi platio manji porez. Za utaju poreza hrvatski Kazneni zakon predviđa kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora, a ako je djelo velikih razmjera, dakle ako je utaja velika, kazna može biti i do deset godina zatvora.

Učinkovitost

No, porezni dužnici s liste srama prijavili su Poreznoj upravi svoje oporezive prihode, ali na njih iz nekih razloga nisu platili porez koji su bili dužni platiti.

Činjenica da su iz godine u godinu na vodećim mjestima liste poreznih dužnika imena istih ljudi, koji samo gomilaju dug, a pritom se za dio njih zna da imaju imovinu, pitanje je odgovornosti Porezne uprave.

Mišljenje je to odvjetnice Višnje Drenški Lasan, koja se pita kako je moguće da je netko porezni dužnik nad čijom se imovinom ne provodi ovrha dok se drugima ovršuje sve što imaju dok se ne isplati zadnja lipa.

“Ako ste mali, onda se odmah ide s ovrhom, a ako ste veliki, kao što je to bio Todorić, onda je potrebna politička volja da bi se Porezna uprava pokrenula - kaže odvjetnica Drenški Lasan.

Na pitanje kako riješiti problem s osobama koje su zbog neplaćanja poreza godinama na listi srama, a zna se da i dalje žive luksuzno, odvjetnica kaže da je posrijedi pitanje učinkovitosti rada Porezne uprave. Na pitanje čine li kakvo kazneno djelo oni čiji su računi zbog poreznog duga blokirani, pa onda rade pod pseudonimom, primaju honorare na tuđi račun ili u gotovini, a sve kako im se zarada ne bi skidala s računa i njome podmirivao dug državi, naša sugovornica odgovara da bi takvo ponašanje predstavljalo kazneno djelo utaje poreza.

- Mogu se pokretati kazneni postupci protiv takvih osoba i dokazivati da su izbjegavali primati sredstva na račun kako se njime ne bi podmirio porezni dug, ali je upitno što država ima od toga. Ne treba biti cilj nekog poslati u zatvor i onda mu još o državnom trošku osiguravati smještaj, hranu i zdravstvenu skrb, nego cilj treba biti naplata duga - smatra Drenški Lasan.

Manjak ljudi

Kako nam je objasnio jedan odlični poznavatelj poreznog sustava, Porezna uprava se suočava s manjkom ljudi na poslovima naplate. Dodatni, a možda i veći problem, je to što dužnici imovinu vrlo često prepisuju na bračne drugove, rodbinu i prijatelje: u tom slučaju država teško da išta može napraviti.

- To bi značilo da bi država morala ulaziti u dugotrajne i skupe sudske postupke u kojima bi dokazivala da je netko namjerno, baš s ciljem da mu se ne uzme imovina, prepisao imovinu na nekog drugog - kaže naš sugovornik.

Dodaje kako Porezna uprava dužnike ovršuje i kreće u pljenidbu uzimanjem imovine dužnika. No, problem je spora procedura, koja dužnicima omogućuje da prije nego što mu poreznici blokiraju račun prenesu imovinu na druge, kojima Porezna uprava, u načelu, ne može ništa.

U usporedbi sa Zapadom, naš je sustav spor: prvo se šalju opomene

Na poreznom “stupu srama” izlistani su manje-više isti dužnici i uglavnom ista dugovanja kao i prethodnih godina, što, zaključak je niza naših sugovornika, ukazuje na slabo funkcioniranje pravne države, kao i na već dobro znane probleme u funkcioniranju birokracije.

Svi naši sugovornici, među kojima i bivši ministri financija Slavko Linić i Boris Lalovac, slažu se da bi porezne vlasti trebale pojačati napore na naplati svojih potraživanja.

- Na Zapadu poreznici reagiraju već na prvu naznaku da netko ima problema s plaćanjem obveza prema državi, a kod nas su procedure znatno složenije i sporije, najprije idu opomene, a tek onda ovrha, što brojnim dužnicima daje potrebno vrijeme da svoju imovinu prebace na druge - kaže naš sugovornik koji dobro poznaje situaciju u Poreznoj.

- Poreznici po OIB-u mogu vidjeti što sve posjeduju dužnici - nekretnine, pokretnine i ušteđevinu, i te podatke treba iskoristiti za naplatu dugova - smatra Lalovac, koji se zalaže za ubrzanje naplate dugova i na materijalnoj imovini, odnosno da se ubrza pljenidba nekretnina i pokretnina dužnika. Linić, pak, predlaže da se pojeftini pokretanje stečaja, što bi državi kao vjerovniku olakšalo otvaranje stečajnih postupaka nad prezaduženim poduzećima. Kada je riječ o fizičkim osobama, Linić smatra da bi se država mogla naplatiti iz njihove imovine. - Ionako su to većinom obrtnici koji imaju neku imovinu - ističe Linić.  (Adriano Milovan)

Sloković: Vještačenje smo pobili, duga nema

NADAN VIDOŠEVIĆ

Nadan Vidošević našao se na 8. mjestu liste srama, s dugom većim od 12,6 milijuna kuna, za “porez i prirez na dohodak”.

Vidoševićeva odvjetnica Jadranka Sloković pretpostavlja da je riječ o porezu nastalom na temelju vještačenja iz kaznenog postupka protiv bivšeg šefa HGK a za koji je USKOK tvrdio da postoji nerazmjer između imovine i primanja. No, Sloković kaže da taj “dug ne postoji”.

- U postupku smo već pobili to vještačenje, i to tako da smo procjenu vrijednosti imovine s 87 milijuna kuna smanjili za 63 milijuna. I za to je porez već plaćen. Porezni postupak je, kao i kazneni, još uvijek u tijeku - rekla je Sloković.

Porezna uprava, inače, kreće u naplatu čim postoji izvršno rješenje, a stranka se može žaliti. Postupak naplate Porezna najčešće provodi, ako se dug ne podmiri ovrhom.

Znatno rjeđe se, kako doznajemo, to radi putem zabilježbe na nekretninama. Primjerice, uvidom u zemljišne knjige utvrdili smo da na zagrebačkoj rezidenciji obitelji Vidošević nema zabilježbe o poreznom dugu, ali ona glasi na njegovu majku. Vidljiva je zabilježba Županijskoga suda u Zagrebu od 2013. godine, kojom se “zabilježuje privremena mjera osiguranja zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine”. Još jedna nekretnina u vlasništvu obitelji Vidošević, koja glasi na njegovu kćer, a riječ je o stanu na Pantovčaku, također ima upisanu zabilježbu Županijskog suda iz 2013.

 

MARIJAN KUNINA

Najveći porezni dužnik na listi i dalje je umirovljenik Marijan Kunina koji je dužan gotovo 85 milijuna kuna. Na vrhu se, naime, nalazi već godinama, a Jutarnji je list o njemu pisao još 2015. kad smo saznali da je Kuninin porezni dug nastao zbog prihoda koje je ostvario u Njemačkoj od 2002. do 2009., u vrijeme suradnje tvrtke Ferrostaal i HŽ. Kunina je za konzultantske usluge od njemačke tvrtke MAN Ferrostaal primio više desetaka milijuna kuna. Poreznici su u nadzoru, utvrdili da su sve uplate isplaćivane na Kuninin devizni račun u jednoj banci u Njemačkoj, a on ih nije prijavljivao u Hrvatskoj.

Poreznici su stoga krenuli u nadzor i otkrili da je primio 6,5 milijuna kuna. Nadležna Porezna uprava (Susedgrad) za te je dvije godine razrezala Kunini porez i prirez koji je zajedno s kamatama premašio iznos od četiri milijuna kuna. Kunina je svaki mjesec, pisao je tada Jutarnji list, ostajao bez dijela mirovine. Porezna je uprava, kako je tada objavio Jutarnji list, protiv njega podnijela i kaznenu prijavu zbog utaje poreza. Nastavili su istragu, a Služba za otkrivanje poreznih kaznenih djela ustanovila je da je Kunina primao slične uplate i u razdoblju od 2002. do 2007. Za to razdoblje izračunata porezna obveza, doduše zajedno s kamatama, na čak 68,5 milijuna kuna. Na nekretnini u centru Zagreba Kunina nije upisan kao vlasnik, nego imao pravo doživotnog plodouživanja.

 

MIRO VRLJA

Na listi je i poduzetnik Miro Vrlja koji je prema listi Porezne uprave dužan čak 28,4 milijuna kuna. Pokušali smo jučer doći do njegova odvjetnika, ali nije bio dostupan.

 

MIRO ČALUŠIĆ

Na listi je i pokojni bjegunac Miro Čalušić koji je poginuo u ožujku 2018. Iza Čalušića, kojemu se sudilo zbog lihvarenja i kamatarenja, ostalo je 19,2 milijuna kuna poreznog duga.

 

DAVOR ŠUKER

Među dužnicima je i šef Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker koji duguje 5,8 milijuna kuna poreza i prireza na dohodak. Na Šukerovu nekretninu u Opatiji, država je ipak stavila zabilježbu u iznosu od šest milijuna kuna, i to u svibnju ove godine. Pokušali smo jučer dobiti Davora Šukera, ali nije bio dostupan.  (Vanja Nezirović)

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo