Europska unija želi izraditi jedinstvena pravila za europski uhidbeni nalog, ali i za područje prava istospolnih parova. u Europskom parlamentu je započet proces izrade zajedničkih pravnih institucija kako bi se ova dva područja regulirala na istovjetan način na prostoru svih članica Europske unije.
U odborima Europskog parlamenta rapravlja se i o reformi zajedničkih EU pravila o međusobnom priznavanju statusa braka i za istospolne brakove. Inače, brak sklopljen u jednoj državi, ili registrirano partnerstvo, kao takav se “u principu” priznaje i u drugim državama članicama EU, a u slučajevima istospolnih brakova djelomično se priznaje u nekim državama. Nove bi promjene osigurale nediskriminacijski pristup i jednaka prava i za istospolne brakove, čak i ako je brak sklopljen u drugoj državi članici.
Pitanje imovine
- Ovdje se kao glavni problem otvara kako će se urediti pitanje da u jednoj zemlji primjerice istospolni brak vrijedi, a ti se bračni drugovi odsele u drugu zemlje gdje takvo rješenje ne postoji. Što će biti s njihovom imovinom, što će biti s njihovim pravima. Tako da je sad tu inicijativa da se brak proglasi jednom ustavnom kategorijom kao pokušaj ujednačavanja rješenja na području cijele EU - izjavio je za tportal Josip Kregar , nezavisni saborski zastupnik koji je kao gost sudjelovao na sjednicama dvaju odbora Europskog parlamenta.
U EU nema dvojbe da svaka država članica, pa i Hrvatska, mora poštovati pravila o europskom uhidbenom nalogu. No kako se unutar pravila može pronaći nekoliko specifičnosti i izuzeća, u Bruxellesu ne mogu komentirati pojedine slučajeve ili eventualne promjene domaćih zakonskih odredbi o tome.
Nije bilo rezervi
U sjedištu EU također su za Jutarnji list rekli da, koliko je njima poznato, Hrvatska tijekom pregovora nije ni na koji način izražavala rezerve prema primjeni tog naloga. Što se tiče slučaja Josipa Perkovića, zbog kojeg se u Hrvatskoj i otvorila rasprava o europskom uhidbenom nalogu, o njemu u Europskoj komisiji ne žele govoriti.
No neki diplomati država članica kažu da su od njemačkih kolega još tijekom pregovora s Hrvatskom čuli da je Njemačka pristala s Hrvatskom otvoriti i zatvoriti pregovore o poglavljima 23 i 24 upravo zbog toga jer je smatrala da će se, s ulaskom Hrvatske u EU, taj problem sam po sebi riješiti.
Naime, kako se zakon o neizručenju hrvatskih državljana stranim državama ne može primijeniti u slučaju postojanja europskog uhidbenog naloga, Njemačka je čekala da se taj problem riješi s članstvom Hrvatske u EU.
Uloga Europola
Inače, u Europskoj uniji se vode pregovori o reformi uhidbenog naloga da bi se stvorile i zajedničke pravne institucije koje će povećati prekograničnu suradnju u borbi protiv organiziranog kriminala i drugih kaznenih djela.
Povećala bi se i uloga Europola. O tome se raspravljalo nedavno i u odborima Europskog parlamenta.
