Ministarstvo rada kreće u obračun s radom na crno, u čemu su ih dosad očito priječile samo dvije stvari: premali broj automobila i računala.
Pa inspektori rada zato nabavljaju 33 nova vozila i 77 novih računala i pisača, za što će se prema podacima iz javnog natječaja potrošiti 3,6 milijuna kuna bez PDV-a.
Projekt EU komisije
Dobra stvar je to da aute i računala ne plaćamo iz proračuna, nego nam je novac za to dala Europska komisija - 2,8 milijuna kuna za automobile i 821 tisuću za novu informatičku opremu koju bi državni inspektori trebali dobiti negdje do kraja srpnja.
Riječ je o posebnom programu Europske komisije pod nazivom “Moonlighting - jačanje politika i kapaciteta za smanjenje neprijavljenog rada” prema kojem bi sve države članice Europske unije trebale razviti i primijeniti široku mrežu projekata u svrhu sprječavanja i suzbijanja rada na crno.
“Suzbijanje rada na crnopredstavlja prijetnju pravilnom funkcioniranju tržišta rada, sprječava razvoj gospodarstva, ekonomije i raznih područja društvenih politika.
‘Podizanje standarda’
Ovaj projekt trebao bi pridonijeti olakšavanju komunikacije u poslovnom okruženju te pridonijeti dosljednijem provođenju zakona, primjeni sankcija, učinkovitijoj organizaciji te suradnji državnih tijela”, objasnio je za Jutarnji list ravnatelj Inspektorata rada Ilija Tadić.
Nas je zanimalo kako će dosljednijem provođenju zakona i primjeni sankcija pridonijeti baš nova vozila i nova računala.
“Nabavljanjem 33 automobila povećat će se mobilnost inspektora rada i tako pridonijeti povećanju njihove učinkovitosti, a vozila će biti distribuirana u pet područnih ureda i 15 ispostava. Računala će pak inspektori koristiti na terenu i u uredima. Naime, pristupanjem EU sustavno se radi na podizanju standarda državnih i javnih tijela jer postoji preporuka da se u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku strankama dostavljaju pismena u što kraćem mogućem roku”, kaže ravnatelj Tadić.
Prema podacima kojima raspolaže Jutarnji list, rad na crno u posljednjih je nekoliko godina u padu, a brojke za 2014. kažu da je lani zabilježeno 774 slučajeva neprijavljenih hrvatskih državljana i 93 stranaca, a to je za 500 slučajeva manje nego u godini ranije. Ipak, brojke načelno govore da je siva ekonomija u Hrvatskoj itekako jaka te se smatra da na nju danas otpada oko 28 posto BDP-a (dakle 13 milijardi kuna).
Premalene ovlasti
Jedna od glavnih zamjerki je i loše napisan Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, a prema kojemu inspektori - doduše carinski - praktično nemaju ovlasti ulaziti u neprijavljene poslovne objekte, a za bilo kakve postupke protiv njihovih vlasnika potrebni su im fizički svjedoci, kojih uglavnom nema.
Taj Zakon, doduše, nije u domeni Ministarstva rada nego Ministarstva poduzetništva, ali državi bi možda, umjesto nabave novih automobila, u borbi protiv rada na crno bilo pametno napokon izmijeniti propis prema kojem su u posljednje dvije godine inspektori zapečatili samo 75 ilegalnih objekata.
Dok se to ne dogodi, u borbu protiv rada na crno inspektori će ići u novim vozilima. Prema podacima Ministarstva rada, ovo tijelo državne uprave trenutačno ima 90 automobila, od čega njih 78 u voznom stanju, a nabava 33 nova predstavlja povećanje voznog parka za 37 posto.