BRIEFING: ROBERT ŠPLAJT

Načelnik Kumrovca o velikoj proslavi 130. Titovog rođendana: ‘Ne želimo da nam ljudi hodaju u šajkačama‘

‘Kumrovčani su većinom ponosni na lik i djelo Josipa Broza. Ne volim da nas proglašavaju crvenima, titoistima i komunistima‘

Robert Šplajt

 Briefing

Najveća proslava 130. rođendana Josipa Broza Tita na području cijele bivše Jugoslavije održat će se u subotu 21. svibnja u Kumrovcu pod imenom Dan mladosti radosti. Očekuje se dolazak najmanje 6000 ljudi iz svih krajeva bivše države, a organizatori su Savez antifašista Hrvatske, Krapinsko-zagorska županija i općina Kumrovec.

Načelnik Kumrovca Robert Šplajt u Briefingu ističe kako će na kumrovečkoj proslavi zabranjeno biti isticanje jugoslavenskih zastava te odora i simbola JNA, ali će se okupljeni smjeti biti odjeveni u Titove pionire i nositi hrvatsku trobojnicu sa zvijezdom petokrakom i kao i zastave drugih republika iz doba SFRJ.

„Ne želimo da nam ljudi po Kumrovcu hodaju u šajkačama. Takva obilježja će biti oduzimana. Ljudi ne dolaze u Kumrovec da bi slavili bivšu državu i sistem nego da se provesele i sjete nekih bivših vremena. Svi su dobro došli. Nikoga od političara posebno ne očekujemo iako su prijašnjih godina znali doći bivši predsjednik Stipe Mesić i neki političari ljevice”, govori Šplajt.

Najviše je posjetitelja bilo iz Slovenije što načelnik Kumrovca objašnjava činjenicom da je Tito mnogo dao za Sloveniju, ne dozvolivši da ona bude pripojena nekoj drugoj državi kao ni Istra i Međimurje.

„Slovenija je posebna što se tiče obožavanja lika i djela Josipa Broza. Da je kojim slučajem Kumrovec u Sloveniji, uz čiju je samu granicu, mislim da bi puno više imao od toga što je Josip Broz Tito iz Kumrovca. Mislim da bi puno bolje bio iskorišten Tito kao brend”, ističe Šplajt dodajući kako je Titova majka Marija bila iz mjesta Podsreda na slovenskoj strani Sutle te da je Tito kao dječak mnogo vremena provodio kod majčinog oca, svog djeca Martina Javeršeka koji je bio imućan, kod koga je Tito naučio svirati klavir i koji je dosta pomagao Titovim roditelji koji su imali puno djece i bili jako siromašni. Stoga je Tito, kada je krenuo u osnovnu školu, imao mnogo problema s hrvatskim jezikom i zbog toga pao prvi razred. U krajevima uz granicu u dolini Sutle se, ističe Šplajt, miješaju hrvatski i slovenski jezik.

„Ja sam rođeni Kumrovčanin i sigurno, prema onome što su pričali naši djedovi i bake koji su poznavali Josipa Broza Tita, on nije bio nikakav Rus, Austrijanac ili Nijemac. Bio je čovjek koji je proveo djetinjstvo u Kumrovcu i koji je poznavao sve te ljude. Kada god je došao u Kumrovec, on ih je zvao da se podruže. Dosta često je Tito dolazio u Kumrovec, zadnji put i nedugo prije svoje smrti. Zajedno s Kumrovčanima se prisjećao života u doba svoga djetinjstva”, kaže Šplajt. Otkriva i kako su zbog poreznih dugova Titovi roditelji ostali bez kuće i imanja u Kumrovcu te su trbuhom za kruhom završili u Kupincu pokraj Jastrebarskog gdje su i sahranjeni.

„Kumrovčani su danas većinom ponosni na lik i djelo Josipa Broza Tita. Ne volim da nas proglašavaju crvenima, titoistima i komunistima. Neki ljudi misle da bi cijeli Kumrovec trebalo sravniti sa zemljom ili ga ograditi bodljikavom žicom da budemo kao geto. U Kumrovcu žive Hrvati koji vole svoju hrvatsku državu, ali nam je Josip Broz drag kao naš Kumrovčanin i želimo da on bude brend. Nećemo dozvoliti napadanje njegovog lika i djela. Najviše problema imamo s državnom imovinom jer država nije spremna s njom raspolagati i stoga je ona prepuštena propadanju. Država se po tom pitanju ponaša kao maćeha. Sa sadašnjom vladom imamo dobru suradnju, no neke druge prijašnje garniture koje su vladale Hrvatskom, namjerno su kočile razvoj Kumrovca”, naglašava Šplajt govoreći o zgradama bivšeg spomen doma i političke škole u Kumrovcu koji su u državnom vlasništvu i godinama propadaju.

Smatra da bi država te objekte trebala prepustiti lokalnim vlastima kako bi se našli investitori koji redovito iskazuju interes za njihovo preuređenje. Tako bi spomen dom, smatra Šplajt, mogao biti pretvoren u luksuzni hotel, a politička škola u kongresni centar ili starački dom čime bi se u Kumrovcu otvorila brojna radna mjesta, osobito za žene. Problem je, naglašava načelnik, u sporom državnom aparatu, posebno nakon spajanja Ministarstva graditeljstva i Ministarstva državne imovine. Prioritet im je obnova od potresa, a državna imovina je, dodaje on, ostala zapostavljena i godinama se projekti ne pokreću s mrtve točke.

„Hrvatska turistička zajednica skoro uopće ne promovira Kumrovec. Kada dolaze turisti u Hrvatsku prvenstveno žele vidjeti Dubrovnik i Plitvička jezera, a na trećem ili četvrtom mjestu im je Kumrovec.

Žele vidjeti etno muzej na otvorenom prvenstveno zbog rodne kuće Josipa Broza Tita. Dolaze iz cijelog svijeta. Za neke u Hrvatskoj je Tito ratni zločinac, a vani ga doživljavaju kao velikog vojskovođu i državnika”, zaključuje Šplajt i otkriva kako mnogi Kumrovčani danas rade u susjednoj Sloveniji, u obližnjim mjestima kao što je Podčetrtek koji je 80-ih godina prošloga stoljeća bio daleko nerazvijeniji od Kumrovca, a danas je obratno.

Pogledajte emisiju 'Briefing' u cijelosti:

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. lipanj 2022 15:34