Dio HDZ-ovih ministara uživa veliku popularnost među biračima te stranke, ali ima i onih za koje glasa tek njihova šira obitelj i poneki prijatelj. To je zaključak koji se nameće kad se pogledaju preferencijalni glasovi koje su ministri u sadašnjoj Plenkovićevoj vladi dobili na izborima.
Ovo su drugi zaredom parlamentarni izbori na kojima predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković nije dobio najviše preferencijalnih glasova birača svoje stranke. Više od njega je ove srijede dobio ministar obrane, i donedavni župan Osječko baranjski, nositelj HDZ-ove liste u IV istočno slavonskoj jedinici Ivan Anušić čije je ime zaokružilo 37.527 birača dok je Plenkovićevo ime u I izbornoj jedinici zaokružilo 33.066 birača.
Anušić je, dakle, dobio 4.641 preferencijalnih glasova više od Plenkovića. Na parlamentarnim izborima prije četiri godine, najviše je preferencijalnih glasova dobio ministar zdravstva i tadašnji nositelj HDZ-ove liste u X izbornoj jedinci, Vili Beroš, 35.678 dok je Plenkovićevo ime u I izbornoj jedinci tada zaokružilo 32.208 birača ili 3.470 glasova manje od Beroša.
Otkad je 2015. izbornim zakonom biračima omogućeno da na listi za koju glasaju zaokruže i ime kandidata kojeg preferiraju pred ostalima, broj osvojenih preferencijalnih glasova uz ostalo je i test osobne popularnosti svakog pojedinog kandidata među biračima njegove stranke.
Na broj preferencijalnih glasova, osim prepoznatljivosti kandidata utječe i niz drugih faktora: javna vidljivost funkcije koju je do tada obnašao, mjesto koje na listi ima, konkurencija na toj listi i društvene okolnosti u kojima se izbori odvijaju. Vili Beroš je 2020. osvojio najviše preferencijalnih glasova na krilima pandemije, odnosno važnosti njegova Ministarstva u borbi s pandemijom i strahom od nje.
Sadašnji Anušićev uspjeh, međutim, za unutarnje odnose u HDZ-u ima sasvim drugačiju težinu u odnosu na raniji Berošev. Anušić je u unutarstranačkoj dinamici neformalni lider desnog krila HDZ-a koje je, premda poraženo na zadnjim unutarstranačkim izborima 2020. i dalje predstavlja prigušenu i žilavu unutarnju oporbu Plenkoviću i njegovom krugu. Više od 37.000 preferencijalnih glasova potvrda su Anušećeve snage pa dođe li HDZ u poziciju formirati vladu, njegove će želje Plenković itekako morati uzimati u obzir.
Nakon Ivana Anušića i predsjednika stranke, Andreja Plenkovića, na trećem mjestu po osvojenim preferencijalnim glasovima je ministar branitelja, Tomo Medved koji je nosio stranačku listu u najvećoj, VII izbornoj jedinici: njegovo ime zaokružila su 23.132 HDZ-ova birača što je 3.312 birača više nego prije četiri godine kad je također bio nositelj liste u to vrijeme teritorijalno manjoj izbornoj VII izbornoj jedinici.
Četvrti po broju preferencijalnih glasova je ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, nositelj HDZ-ove liste u VIII izbornoj jedinci koja obuhvaća Istru, Rijeku i dio Kvarnera. Butkovićevo ime zaokružilo je 19.646 birača, oko 7000 više nego na izborima prije četiri godine. Jesu li skoku Butkovićeve popularnosti kod HDZ-ovih birača pomogli napadi predsjednika Zorana Milanovića i Butkovićevi Facebook odgovori na njih, ili su birači nagradili njegov ministarski rad, možemo samo nagađati.
Peti po osvojenim preferencijalnim glasovima je ministar Davor Božinović, nositelj liste u VI izbornoj jedinici čije ime je zaokružilo 15.077 birača, što je 2.687 glasova više nego na izborima 2020. Slijedi ga ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić koji je kao nositelj HDZ-ove liste u X izbornoj jedinici dobio 14.289 preferencijalnih glasova.
Bačićev primjer pokazuje kako prelazak sa saborske na ministarsku funkciju daje kandidatu na vidljivosti i važnosti i nosi glasove birača - prije četiri godine, Bačić, tadašnji zastupnik i šef HDZ-ova saborskog kluba, dobio je skromnih 2.645 preferencijalnih glasova, a ministarska dužnost na ovim mu je izborima donijela čak 11.635 glasova više.
Sedmi je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, koji je kao nositelj liste u IX jedinici osvojio 14.193 glasa. Osmi je ministar rada i socijalnog sustava Marin Piletić, koji je u V izbornoj jedinci, u kojoj je nosio listu, osvojio 11.990 preferencijalnih glasova, a deseti je najmlađi po stažu Plenkovićev ministar Damir Habijan, čije ime je u III izbornoj jedinici zaokružilo 3.678 birača.
U protekle četiri godine, karizma Vilija Beroša ispuhala se poput probušenog balona, pa je nakon splašnjavanja epidemije COVID-a 19, često prozivani ministar zdravstva na ovim izborima osvojio samo 3.367 preferencijalnih glasova, deseterostruko manje nego prije četiri godine.
Za razliku od bivšeg ministra financija Zdravka Marića, koji je među biračima HDZ-a bio iznimno popularan - na izborima 2020. u V izbornoj jedinici dobio je 21.777 preferencijalnih glasova - aktualni ministar financija, Marko Primorac skupio je u šestoj izbornoj jedinici skromna 2.423 glasa. Slijede ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, poljoprivrede Marija Vučković i šef diplomacije Gordan Grlić Radman, koji su dobili po nešto više do 1.300 glasova.
Pri samom dnu je ministrica kulture, Nina Obuljen Koržinek čije ime je u I izbornoj jedinici zaokružilo samo 505 birača, pa je već primijećeno da je više glasova od nje dobila čak i Ava Karabatić. Prije četiri godine, Obuljen Koržinek dobila je još i manje preferencijskih glasova, svega 480. Na samom začelju sa 462 glasa i nikakvom karizmom u HDZ-ovu biračkom tijelu je ministar znanosti Radovan Fuchs, koji je bio na listi u VI izbornoj jedinici.