Njemačka kućanstva najsiromašnija su u eurozoni, makar na papiru, a najbogatiji su stanovnici Cipra, zemlje koja je zatražila pomoć da bi izbjegla bankrot.
Zahvaljujući činjenici da mnogi građani juga Europe žive u vlastitim stanovima ili kućama, za razliku od kulture življenja na sjeveru, Španjolci, Grci, Talijani i drugi Mediteranci imaju veću vrijednost imovine i bogatiji su od Nijemaca, Austrijanaca ili Francuza.
Tako pokazuju rezultati istraživanja Europske centralne banke koje se temelji na brojkama za 2009. i 2010. Prema njima ispada da je neto vrijednost imovine kojom raspolaže srednje bogati stanovnik Cipra 267.000 eura, u Španjolskoj je taj medijan 183.000, a u Italiji 174.000 eura. U tim zemljama većina kućanstava posjeduje stan ili kuću, a najviše je ih u Španjolskoj, čak 83 posto. Tu se dobro uklapa i Hrvatska, za koju se procjenjuje da čak 79 posto kućanstava ima status stanovlasnika.
Vrijedne nekretnine
Istraživanje ECB-a obuhvatilo je 60.000 kućanstava u eurozoni, a bogatstvo se odnosi na imovinu koja uključuje nekretnine, automobile, depozite u bankama, te investicije i mirovinsku štednju, umanjenu za kreditnu zaduženost.
Ostale zemlje EU, uključujući i Hrvatsku, nisu uključene u istraživanje, pa se o materijalnom bogatstvu njihovih građana može samo nagađati. Prema podacima koje je iznio Željko Lovrinčević, ukupna vrijednost nekretnina u Hrvatskoj procijenjena je na 700 milijardi kuna.
Tome treba dodati depozite od 156 milijardi kuna, štednju u mirovinskim i investicijskim fondovima od oko 65 milijardi kuna, te oduzeti ukupnu zaduženost građana koja iznosi 126 milijardi kuna. Ako se taj iznos podijeli s brojem kućanstava od 1,535.635, proizlazi da svako raspolaže imovinom od oko 69.000 eura. Doda li se toj brojci i vrijednost automobila, u konačnici bi se mogla kretati oko 75.000 eura.
Neobičan rezultat
Za razliku od građana s juga, manje od 50 posto Austrijanaca i Nijemaca posjeduje kuću ili stan. Prema nekim pokazateljima, ispada da je tipično njemačko kućanstvo najsiromašnije u eurobloku, čak stoji lošije nego kućanstva u Slovačkoj ili Portugalu. Za taj neobičan rezultat zaslužni su parametri istraživanja poput stanovlasništva, veličine kućanstva i posjedovanja malih tvrtki koje je češće rašireno u južnoj Europi. Podaci zacijelo ne daju potpunu sliku životnog standarda u tim zemljama, a za njega su važni i drugi pokazatelji poput socijalne zaštite i infrastrukture.
Međutim, istraživanje ukazuje na dihotomiju između neracionalnih i prezaduženih vlada iz zemalja juga i relativno bogatih građana. Stoga je legitimno i pitanje opravdanosti sadašnje prakse da porezni obveznici sjevera Europe izdvajaju sve više novca za saniranje zemalja s periferije.
Pored toga, brojke daju za pravo onima koji smatraju da u saniranju država treba puno više sudjelovati privatni sektor kroz veće oporezivanje bogatijih ili uzimanje dijela njihove štednje, kao što je to bio slučaj u Cipru.
- Podaci svakako stavljaju veće težište na uključivanje privatnog sektora u zemljama koje trebaju pomoć - kazao je za Wall Street Journal Carsten Brzeski, ekonomist ING Bank u Bruxellessu. Kada se gledaju neki drugi pokazatelji, nema dvojbe tko je u Europi najbogatiji. Podaci koje je prošli mjesec objavio Eurostat pokazuju da BDP po stanovniku u Njemačkoj iznosi 29.000 eura, što znači da je 19 posto veći od prosjeka EU. U Italiji je tek jedan posto iznad prosjeka EU, a Grčkoj je 13 posto manji. U Hrvatskoj, pak, BDP po stanovniku čak je 39 posto manji od prosjeka EU.
Luksemburg najbogatiji
Luksemburg je najbogatija zemlja Europe, bez obzira na metodologiju. Bruto domaći proizvod po stanovniku u toj je zemlji 171 posto veći od prosjeka EU, a kućanstva su najbogatija i prema studiji ECB. U prosjeku neto vrijednost imovine kućanstva je 700.000 eura i veće je od one kućanstva na Cipru (670.000 eura). To je znatno više od medijana koji iznosi 267.000 eura.