LOŠE VIJESTI

Nakon kratkog zatišja, Hrvatska se opet suočava s problemom koji je dugo muči: ‘Trend se vratio na razinu 2019.‘

U Europsku uniju se odselilo 25% više državljana Hrvatske nego godinu prije
 Vlado Kos/CROPIX

Lanjska godina bila je prva u posljednjih 15 godina u kojoj je, prema službenim statistikama, broj ljudi koji su došli živjeti u Hrvatsku bio veći od broja onih koji su se iz Hrvatske odselili. Razlika je, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenim krajem lipnja, bila značajna - u Hrvatsku su se doselile 57.972 osobe, a iz nje se iselilo njih 46.287.

Međutim, analiza detaljnih podataka o migracijama, koje je DZS objavio nedavno, pokazuje da je pozitivan migracijski saldo prije svega posljedica zbjega ukrajinskih državljana pred ruskom agresijom, a da iseljavanje hrvatskih građana nije stalo, dapače: broj hrvatskih državljana koji su se u 2022. odselili iz Hrvatske za 26 posto je veći nego prethodne, 2021. godine, te se trend iseljavanja vratio na razinu pretpandemijske 2019. godine.

Ekonomski razlozi

U konkretnim brojevima, iz Hrvatske se lani službeno iselilo 32.739 hrvatskih državljana, dok je 2021. taj broj iznosio 25.950. Većina se, očekivano, iselila u druge države Europske unije, prije svega u Njemačku, u koju je otišlo gotovo pola svih iseljenih (14.148). Rast odseljenih u države EU u odnosu na 2021. iznosi oko 25 posto.

U 2020., prvoj godini korone, broj iseljenih hrvatskih državljana bio je još niži te je pao na razinu iz 2014 - godine nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Ekonomska kriza u Hrvatskoj tada se još uvijek snažno osjećala, nezaposlenost je bila visoka, a kupovna moć slaba. Otvaranje granica potaknulo je val iseljavanja u bogatije države, a broj iseljenika s hrvatskim državljanstvom dramatično je rastao iz godine u godinu.

Rekord je postavljen 2017., kad je Hrvatsku napustilo čak 45.367 njezinih državljana. I to prema podacima službene statistike, što znači da je riječ samo o onim državljanima koji su odmah policiji odjavili prebivalište i prijavili preseljenje. Statistički podaci o dolasku hrvatskih državljana u druge države, prije svega Njemačku, Austriju i Irsku, pokazivali su da je stvaran broj iseljenika višestruko veći.

Nakon toga broj iseljenika, prema podacima MUP-a i DZS-a, počeo se smanjivati, da bi drastično pao dolaskom pandemije: tijekom 2020. spustio se na 20.886 osoba.

Tijekom pandemije neizvjesnost je svugdje bila velika i značajno se manji dio obitelji odlučivao na preseljenje. Stručnjaci su vjerovali da će se takav niži trend iseljavanja zadržati i nakon pandemije jer je ekonomska situacija u Hrvatskoj danas bitno bolja nego 2014.: radne snage kronično nedostaje, broj nezaposlenih je na rekordno niskim razinama, prosječne plaće rastu. No, već u prvoj godini nakon korone broj iseljenih vratio se na staru razinu.

Strani radnici

Ukupni broj doseljenika u Hrvatsku je, pak, najveći u posljednjih 25 godina: službena ih je statistika zabilježila 57.972, čak 20.000 više od dosadašnjeg rekorda. No, najmanje njih 11.171 nije izabralo Hrvatsku kao novu domovinu slobodnom voljom: riječ je o izbjeglicama iz Ukrajine koji su ovdje završili u bijegu pred ratom.

Kad bi se taj broj odbio od ukupnog broja doseljenih, službeni broj doseljenika u Hrvatsku i onih koji su se iz nje iselili bi se izjednačio. A to je u svjetlu 15-godišnjeg negativnog migracijskog salda (većeg broja odseljenih od useljenih) dobra vijest.

Naime, i bez izbjeglih iz Ukrajine broj doseljenih je visok. Posljedica je to prije svega dolaska stranih radnika koji nakon liberalizacije izdavanja radnih dozvola posljednjih pet godina dolaze u značajnom broju kako bi nadomjestili radnu snagu koja je otišla u bogatije države EU. Procjena je da ih u Hrvatskoj radi i živi oko 180.000.

Prije svega, riječ je o radnicima iz zemalja iz regije, a sve je veći i udio radnika iz Azije: prošle ih se godine, prema podacima DZS-a, doselilo čak 11.869, što je veći broj od ukupnog broja doseljenika s tog kontinenta u 30-godišnjem periodu od 1998. do 2018.

Sve više ljudi trajno odlazi u Austriju i Italiju

Većina hrvatskih državljana bez premca odlazi u Njemačku - lani ih se tamo preselilo 14.184. Među zemljama EU, hrvatskim je državljanima na drugom mjestu prošle godine bila Austrija, u koju je otišlo 4899 hrvatskih državljana (najviše od 2013. do danas, čak dvostruko više nego 2020.), a na trećem Švicarska.

Slijede Irska i Italija, koja ima najveći rast broja doseljenika iz RH. Statistike pokazuju da se u jeku iseljavanja u Irsku odseljavalo oko 2500 ljudi godišnje, a u Italiju njih 600-tinjak. Lani su se u Italiju iselila 1032 hrvatska državljana, a u Irsku njih 1180.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. ožujak 2024 09:20