EPIDEMIOLOG KAIĆ

‘Nakon šoka iz 2009. godine, ja sam zapravo jako zadovoljan odazivom na cijepljenje! Hrvati su čudan narod...‘

Prof. dr. Bernard Kaić smatra da se pandemija ne može zaustaviti dok postoje bazeni necijepljenih u Africi i Aziji

Bernard Kaić

 Zeljko Puhovski/Cropix

Napokon smo zabilježili pad broja novooboljelih od koronavirusa, no onda smo se, baš kao i cijeli svijet, zabrinuli zbog neizvjesnosti u pogledu nove varijante koronavirusa - omikrona, koji je otkriven u Južnoj Africi.

Njemački stručnjak izjavio je da bi omikron mogoa biti 'božićni dar', odnosno da bi koronavirus u jednoj zaraznijoj, ali blažoj varijanti mogao označiti kraj pandemije, no domaći stručnjak, prim. dr. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a, ne brza sa zaključcima.

"Od početka se znalo da, kako virus mutira, postoji mogućnost i da mutira u oblike koji izazivaju teže oblike bolesti, ali takvi virusi koji izazivaju teže oblike bolesti i visoku smrtnost obično presude sami sebi time što ubiju domaćina", objašnjava Kaić i nastavlja: "To je jedan biološki pojam, da najbolje u prirodi uspijeva onaj organizam, u ovom slučaju virus, ili bakterija, koji ne čini štetu svom domaćinu. Tako da se teoretski oduvijek očekuje da virus izmutira u dovoljno zaraznu varijantu koja je puno blažeg oblika bolesti, kao što su recimo ovi uobičajeni koronavirusi, koji postoje i cirkuliraju svake godine i izazivaju prehladu kod ljudi.

Bilo bi najsretnije rješenje kad bi se takva jedna varijanta isprofilirala, proširila svijetom i potisnula ove koje izazivaju teže oblike bolesti. To je jednostavno evolucijsko rješenje koje bi bilo dobro i za nas i za virus. A je li to omikron ili ne, to ne možemo nikako reći. Još je premalo podataka o tome kakvu kliničku sliku on izaziva. Zasad, koliko sam pročitao, ne piše da izaziva teže oblike, ali ne piše ni da izaziva lakše", rekao je za Novi list.

Na pitanje može li se blaža klinička slika pripisati činjenici da je virus zarazio mlade u Južnoafričkoj Republici, odgovara: "Nemamo dovoljno podataka da bih to mogao reći. Prvo, moguće je da je klinička slika blaža samo zato što je kod mlađih i da je najviše proširen kod mlađih samo zato što su oni manje cijepljeni nego stariji. To je logično objašnjenje, ali se još mora potvrditi. Ne znamo zapravo koja je proširenost po dobnim skupinama."

JAR je dosta loše prošao jer je objavio pojavu omikrona - blokirani su letovi, zatvorile su se državne granice, a čak je i WHO upozorio da je nepravedno kažnjen jer je fer i transparentno objavio podatke o pojavi novog soja.

"Znam prigovore WHO-a, ali s druge strane razumijem oprez zemalja dok se još ne zna o kakvom je virusu riječ.

Još uvijek nije isključena mogućnost da će on izazivati bolest kod ljudi koji su nedavno preboljeli ili su cijepljeni, nije isključena mogućnost da će kod starijih ljudi izazivati puno više hospitalizacija i smrtnosti, i iz opreza mi je potpuno razumljivo da se radi sve što se može ne da se spriječi unos, jer ga je nemoguće spriječiti, nego da ga se makar uspori ili odgodi dok se ne zna više o virusu.

Slična je situacija bila i s deltom. Bila su zabranjena putovanja iz Indije, onda iz Velike Britanije, a kad se virus proširio svagdje, zabrane su se ukinule. Mislim da će se prije ili kasnije i s ovim sojem to dogoditi", rekao je Kaić.

Novo cjepivo?

Ako nam stiže varijanta još zaraznija od delte, a novo cjepivo treba čekati još najmanje tri mjeseca, znači li to da bi novo cjepivo moglo debelo kasniti za virusom?

"Ne možemo znati koliko će se brzo novi soj proširiti. Wuhanski je trebao najdulje – više od šest mjeseci. Alfa i delta proširile su se za dva do tri mjeseca po cijelom svijetu. Ako se omikron bude širio tom brzinom ili većom, naravno da će se proširiti prije nego dođe cjepivo.

Ali pitanje je hoće li uopće trebati raditi cjepivo protiv omikrona, jer možda će dovoljno dobro štititi i ovo. Možda ta antigenska razlika nije tako velika da je ne prepozna naš organizam. Uostalom, protiv delte nisu radili novo cjepivo jer su ustanovili da su cjepiva dovoljno učinkovita iako nisu napravljena na delta varijanti", rekao je stručnjak.

Hrvati su čudan narod

Ranije smo bili u europskom vrhu po procijepljenosti stanovništva protiv dječjih bolesti, no više uopće nismo pri vrhu. Što se tiče cijepljenja protiv virusa COVID-19., Kaić kaže da ga uopće ne čudi što smo među najgorima.

"Mi smo, izgleda, jedan malo čudan narod. Ne znam sjećate li se 2009. godine kad je bila pandemijska gripa, tzv. svinjska gripa. Pojavila se u ljeto 2009., a mi smo već ranije, ne znajući da će doći pandemije, naručili sezonsko cjepivo protiv gripe, 600.000 doza.Kad se pojavilo pandemijsko cjepivo, bilo je predviđeno naručiti puno više doza pandemijskog cjepiva jer je već tada bilo jasno da sezonsko cjepivo neće štititi od pandemijskog soja, ali je na kraju kupljeno puno manje kad se vidjelo kako je slab odaziv.

Tada se sezonskim cjepivom cijepilo 600.000 ljudi, iako se znalo da je to cjepivo potpuno neučinkovito za svinjsku gripu koja je došla, a cjepivom koje je specifično napravljeno za svinjsku gripu se cijepilo samo 15.000 ljudi.

Što je totalno apsurdno. Tako da me nimalo ne čudi da smo jedni od najgorih u Europi u cijepljenju protiv COVID-19. Moram reći da sam čak ugodno iznenađen odazivom, s obzirom na to jako loše i šokirajuće iskustvo iz 2009.", rekao je Kaić.

Cjepivo je kasnilo

Rekao je i da nije zadovoljan dolaskom cjepiva u Hrvatsku.

"Kad su se ljudi htjeli cijepiti, dobivali smo ga na kapaljku. Cjepiva su dolazila prekasno i u puno premalim količinama u odnosu na ugovorene i obećavane, a interes je bio ogroman početkom godine jer smo već bili u trećem valu.

Da smo tada imali čime cijepiti, mislim da bismo postigli puno veći obuhvat. Sad se čudim kad netko dolazi na prvu dozu i s pravom ga mogu pitati gdje si bio dosad, ali u travnju to nisam mogao jer nije bilo cjepiva za sve", objašnjava.

Iako je opasnost od COVID-19 za mlade i djecu manja nego za odrasle, sva savjetodavna tijela kažu da je rizik komplikacija od COVID-19 kod djece veći nego rizik od cijepljenja. Kaić naglašava da dijete može imati i postCOVID, dugotrajni COVID-19, a neka su djeca hospitalizirana i u Klinici za zarazne bolesti i hospitaliziranu djecu.

"Pokazalo se da kad procijepe djecu, stariji doista puno manje obolijevaju. Sada neke zemlje na temelju te logike promoviraju cijepljenje djece. No nadilazi moju ingerenciju o tome razmišljati, mislim da je to i pitanje etičnosti i prava, a ne samo medicine. Ali kod COVID-19 vidimo da i djeca mogu imati ozbiljne oblike bolesti, tako da tu nemam dvojbe. Mislim da bi bilo preporučljivo da se cijepe djeca kad se sve uzme u obzir, uključujući i korist za svako pojedino dijete", kaže Kaić.

Smatra da su se ljudi već dosta prokužili prirodnom infekcijom i cijepljenjem te da će u sljedećim valovima, ako ne budu došle nove varijante koje su antigeno drukčije, brojevi oboljelih biti manji. Sa strožim mjerama mogao bi se ubrzati pad, ali za njih je zapravo kasno.

- Izgleda da ništa neće biti od eliminacije virusa, od kolektivnog imuniteta, jer se gubi zaštita stečena preboljenjem i cijepljenjem. I još dolazi nova varijanta, rekao je.

Djelovanje ivermektina?

Također, protivnici covid-potvrda rado spominju ivermektin kao lijek protiv korone, a propisuje ga i jedan zagrebački homeopat. Kaić se s njima ne slaže.

"Homeopati obično propisuju ništa, ovo je ajdiferentnija stvar koju su ikad propisali. Jesu li ga razrijedili stotine milijardi puta, u vodi koja pamti sve osim dreka koji je u njoj plivao u kanalizaciji, da mu povećaju učinkovitost? Ivermektin nema nikakvog dokazanog djelovanja kod COVID-a, jer bi ga u protivnom koristili u Infektivnoj klinici, u Dubravi, u svim klinikama svijeta. To mi je neshvatljivo i kriminalno", objašnjava.

Smatra da se pandemija ne može zaustaviti dok postoje bazeni necijepljenih u Africi i Aziji. "Ne može se zaustaviti. I stalno će dolaziti. Isto kao i gripa. Nema nijedne zemlje na svijetu koja je eliminirala gripu. Neke zemlje imaju jako visoke cijepne obuhvate protiv sezonske gripe, Velika Britanija više od 70 posto stanovništva, u SAD-u isto postižu visoke postotke, a opet svake sezone imaju epidemije s velikim brojevima oboljelih. Bile bi i veće da ne cijepe, ali ne može se zaustaviti to epidemijsko sezonsko javljanje. Vjerujem da će COVID-19 kroz koju godinu biti takva, sezonska bolest", kaže Kaić za Novi list.

Dodao je i da je razgovarao s mikrobiolozima u vezi brzih antigenskih testova i njihovog prepoznavanja omikron varijante te da su antigenski testovi solidni za detekciju omikrona.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. siječanj 2023 23:12