U proteklih mjesec dana, koliko je prošlo od požara u zagorskom mjestu Andraševec koji je izbio u drvenom, ilegalnom obiteljskom domu, a tijekom kojeg je smrtno stradalo šest starijih štićenika, nadležno Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike provelo je ukupno 35 inspekcijskih nadzora nad pružateljima usluga smještaja starim i nemoćnim osobama.
Kako su nam potvrdili u Ministarstvu, u sedam slučajeva - dakle, u svakom petom provjerenom domu - radilo se o nelegalnim, neprijavljenim ustanovama, čiji su vlasnici na crno zbrinjavali od troje do 19 starijih osoba.
Bez rješenja
Tim je ustanovama, koje se nalaze na području Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zadarske županije, zabranjeno obavljanje djelatnosti, a protiv vlasnika su podnesene prijave.
- Izlaskom inspekcije Ministarstva u sedam slučajeva utvrđeno je da pružatelji usluga smještaja obavljaju posao, a da nisu ishodili rješenje o ispunjavanju uvjeta, odnosno dobili licencu od nadležne županije. Kod ostalih korisnika utvrđene su manje nepravilnosti, za koje su inspektori donijeli rješenja s mjerama po kojima moraju postupiti u određenom roku. Protiv pružatelja usluga koji smještavaju korisnike bez licence podneseni su optužni prijedlozi prekršajnim odjelima nadležnog općinskog suda te im je rješenjem inspektora zabranjeno pružanje socijalnih usluga - odgovorili su u resornom Ministarstvu.
Kod tri pružatelja usluga, nastavljaju, nađeno je više korisnika od broja za koji je dom bio registriran i ispunjavao uvjete. Protiv pružatelja usluga koji imaju veći broj korisnika, napominju, također se podnose optužni prijedlozi i rješenjem im se naređuje da prekinu smještaj iznad dopuštenog broja utvrđenog kapaciteta.
Očitovanje
- Od datuma nesreće, odnosno od 11. siječnja, do danas doneseno je ili je u tijeku donošenje rješenja za sedam zabrana obavljanja djelatnosti i jedno rješenje o zabrani rada - ističu. S obzirom na to da je većina rješenja još u izradi i da ih neki vlasnici koji su radili na crno još nisu zaprimili rješenje niti je ono postalo izvršno, tumače u Ministarstvu, za sada ne mogu otkriti o kojim se konkretno domovima radi.
- Predstavnici obiteljskih domova imaju obavezu očitovati se na rješenje inspektora kojima je naređeno da prekinu smještaj za korisnike smještene iznad utvrđenog kapaciteta, a može se utvrđivati i u kontrolnom nadzoru inspektora - objašnjavaju.
Koji je ukupni broj starijih i nemoćnih osoba zatečen u domovima koji su radili na crno u Ministarstvu, nisu odgovorili. O svim zatečenim korisnicima, kažu, obaviješteni su centri za socijalnu skrb nadležni prema prebivalištu korisnika.
- Centri za socijalnu skrb obavještavaju korisnika, odnosno njegovu obitelj o zabrani rada te im, u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi, pružaju usluge savjetovanja i pomaganja kako bi za svojeg starijeg člana obitelji pronašli drugi primjereni smještaj. Za korisnike čije su obitelji odbile pomoć centra za socijalnu skrb u zbrinjavanju njihova starijeg člana obitelji, ne raspolažemo informacijama gdje su i u kakvim su uvjetima zbrinuti - odgovaraju.
Obiteljski domovi, čija je intenzivna kontrola počela tek nakon teške tragedije, oblik su skrbi kojem je vlast pribjegla prije 15-ak godina suočena s ogromnim porastom starijeg stanovništva, kroničnim manjkom mjesta u državnim i županijskim domovima te visokim cijenama privatnih domova koje si prosječni umirovljenik ni uz financijsku pomoć djece nije mogao priuštiti. Stoga je propisana mogućnost otvaranja tzv. obiteljskog doma kao neke vrste proširenog udomiteljstva: obiteljski dom otvara fizička osoba u svojoj kući, ne mora imati nijednog zaposlenog te mora ispunjavati samo minimalne uvjete (mora imati priključak na struju i telefon, jedan zahod na šest korisnika koji može biti u sklopu kupaonice, spavaonice koje ne smiju imati više od tri kreveta te moraju imati dnevno svjetlo i grijanje). Uz pomoć svojih ukućana, ona se može brinuti o desetero, a iznimno i dvadesetero starijih osoba, onako kako bi se brinula za člana vlastite obitelji.
Iako je potpuno jasno da su rijetke obitelji koje se u svojoj kući mogu brinuti o desetero ili dvadesetero starijih i nemoćnih osoba, obiteljski su domovi počeli nicati ogromnom brzinom: krajem prošle godine bilo ih je 500-tinjak registriranih, a tko zna koliko onih na crno.
Kontrole su bile nikakve ili minimalne, a popularnost takve skrbi sve veća, prije svega zbog cijena, koje su se kretale oko 3000 kuna mjesečno i bile upola niže od onih u privatnim domovima, ustanovama koje moraju imati određen broj zaposlenih i ispunjavati znatno strože uvjete.
niske cijene Iako se glasno nagađalo - a pučka pravobraniteljica Lora Vidović i javno je na to upozoravala - da su uvjeti u obiteljskim domovima ispod svake razine, sedam inspektora, koliko ih Ministarstvo socijalne politike ukupno ima, rijetko im je dolazilo u nenajavljen posjet, a dojava o nepravilnostima gotovo nije bilo: obitelji korisnika bile su sklone zažmiriti na oba oka svjesne da je to jedini smještaj koji si mogu priuštiti.
Nakon tragedije, resorna ministrica Vesna Bedeković najavila je hitne izmjene zakona i pooštrenje uvjeta za domove. No, ni mjesec dana kasnije, od toga ništa. Kao i proteklih mjeseci, tvrdi da je “zakon o socijalnoj skrbi u završnoj fazi”.
- Nakon usuglašavanja s drugim tijelima moći će se odrediti kada će Zakon biti objavljen radi savjetovanja s javnošću. Donošenjem novog zakona o socijalnoj skrbi poboljšat će se kvaliteta cjelokupnog sustava socijalne skrbi, posebice stvaranje pretpostavki za poboljšanje provedbe postojećih odredbi, ali i iznalaženje novih modela suočavanja s izazovima s kojima se sustav socijalne skrbi svakodnevno nosi - načelno odgovaraju u Ministarstvu.
U smislu pooštravanja uvjeta u odnosu na vlasnike obiteljskih domova, ističu, u tijeku je izrada izmjene važećeg Pravilnika o minimalnim uvjetima.
- Inspekcija Ministarstva, bez odgode i gotovo na svakodnevnoj razini, provodi inspekcijske nadzore, redovne i po prijavama građana. U tijeku je i detaljna Analiza podataka županijskih ureda o praćenju rada pružatelja usluga smještaja za starije osobe - poručuju.