Ako je suditi prema dopisu koji je Biskupija Gurk-Klagenfurt poslala Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, a kojim su hrvatski biskupi obaviješteni kako im se strogo zabranjuje održavanje mise za žrtve Bleiburga na austrijskom Lojbaškom polju druge nedjelje u svibnju, onda je vrlo jasno da neće biti središnje komemoracije obilježavanja 74. godišnjice bleiburške tragedije.
Kako je objasnio upravitelj Biskupije Engelbert Guggenberger u pismu Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, odluci da se ne dopusti održavanje svete mise prethodili su detaljna analiza komemoracije 2018. godine te brojni razgovori između predstavnika Austrijske i Hrvatske biskupske konferencije, vjernika hrvatske zajednice u Koruškoj i predstavnika austrijskih sigurnosnih službi. Ta je analiza pokazala, stoji dalje u objašnjenju, da uvjeti koje je postavio tadašnji koruški biskup Alois Schwarz za davanje dozvole u najvećoj mjeri nisu ili nisu mogli biti ispunjeni, objasnio je upravitelj biskupije Engelbert Guggenberger u pismu Hrvatskoj biskupskoj konferenciji.
Instrumentalizirani
“Misa na Bleiburškom polju bila je dio događaja koji se politički instrumentalizira i dio je političko-nacionalnog rituala koji služi selektivnoj percepciji i tumačenju povijesti”, navodi se u priopćenju. Ukupna slika događaja na Bleiburškom polju šteti ugledu Katoličke crkve i ako se izda dozvola za služenje mise, ona bi mogla poslužiti tome da se Katoličkoj crkvi u Koruškoj predbaci toleriranje instrumentalizacije mise u političke svrhe i nedostatak distance prema fašističkim idejama - navodi se u priopćenju Biskupije Gurk-Klagenfurt.
Podsjetimo, lani su uvedene stroge kontrole za one koji su krenuli na Bleiburg, ali je unatoč tome uhićeno pet hrvatskih i jedan slovenski državljanin zbog nacističkog znakovlja.
Zabranom svete mise praktički otpada i središnje obilježavanje komemoracije na Bleiburgu pa se postavlja pitanje hoće li biskupi slati nove zahtjeve i hoće li na ove događaje reagirati Hrvatski sabor koji je pokrovitelj bleiburške komemoracije, i to tako da središnju komemoraciju za bleiburšku tragediju održi, primjerice, u mjestu Macelj. Ta je ideja već bila prisutna među političarima.
Biskupi su, pak, u svom priopćenju naveli kako su žalosni zbog odluke mons. Guggenbergera. Izrazili su duboko neslaganje s razlozima koji se navode za takvu odluku te su ih u cijelosti odbacili. “Uskraćivanje mogućnosti molitve za žrtve te velike tragedije hrvatskog naroda znači nepoštivanje žrtve i gubitak osjećaja za patnju nedužnih. Svih proteklih godina, a napose prošle 2018. godine, euharistijsko slavlje je protjecalo dostojanstveno kako i priliči toj najuzvišenijoj molitvi Crkve”, ističe se u njihovu priopćenju.
Političke optužbe
S ovim informacijama upoznat je i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, a kako je jučer bilo rečeno, uskoro bi se trebali “obaviti razgovori s organizatorima te potom odlučiti što dalje i uskladiti buduće postupanje”. Slično je poručila i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić koja je navela kako je “za nas Bleiburg mjesto sjećanja i komemoracije za žrtve koje su tamo bile” te da je misa “najbolji način da se komemoriraju žrtve iz Drugoga svjetskog rata”.
Otkazivanje komemoracije na Bleiburgu, koja bi se ove godine trebala održati neposredno prije izbora za Europski parlament, jučer nije želio komentirati Bože Vukušić iz Počasnog bleiburškog voda koji je organizator same komemoracije. Prema informacijama do kojih smo došli, postoji mogućnost da se središnja komemoracija održi u Maclju. To bi, s jedne strane, omogućilo mnogo lakšu organizaciju jer bi za cijeli skup bile odgovorne hrvatske vlasti. No, s druge strane, premještaj službene komemoracije s Bleiburga mogao bi poprilično podići desnicu u Hrvatskoj.
Bruna Esih iz Neovisnih za Hrvatsku, koja je 2015. bila izaslanica predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na bleiburškoj komemoraciji i koja je godinama sudjelovala u pripremama same komemoracije, navodi kako se Macelj spominje već dulje vrijeme.
- Godinama postoje nastojanja da se komemoracija ne odvija na Bleiburgu, nego u Maclju. Jasno je i zašto. Trenutačna vlast boji se Bleiburga. Bleiburško polje je ogromno, a prostor na Maclju skučen između šume i autoceste, tamo nema šanse skupiti više od nekoliko tisuća ljudi i tamo se može iskontrolirati situacija kako nekima odgovara dva tjedna uoči izbora - kaže Esih. Dodaje kako je znakovito da je zabrana došla baš ove godine, uoči europskih izbora, a sve ove godine se komemoracija dopuštala.
- Ukidanje simbola je pokušaj ukidanja nacionalne memorije, a to je trend u Hrvatskoj još od 2000. godine. Čak i tada, u vrijeme crvene vlasti, nitko se to nije usudio učiniti, odnosno utjecati na višedesetljetnu tradiciju. Sad je situacija drukčija i moguće da se netko jako potrudio da ne mora doći među narod, nego da “narod” dovede k sebi. Izgleda da je najbolji lijek za anemiju strah - poručila je Bruna Esih.
“Odluka Crkve u Austriji važnija je od zabrane ustaških obilježja”
Guverner Koruške dr. Peter Kaiser, član SPÖ-a koji od izbora 2018. samostalno vladaju tom austrijskom pokrajinom, izrazio je zadovoljstvo zbog odluke Katoličke crkve da ne dopusti održavanje godišnjeg okupljanja ustaša na Lojbaškom polju u blizini Bleiburga u svibnju.
- Prema mom mišljenju, riječ je o nužnom i ispravnom koraku kako bi se spriječilo okupljanje sljedbenika zabranjenog ustaškog režima i pripadnika drugih radikalno desnih skupina na koruškom tlu, na austrijskom državnom teritoriju - rekao je dr. Kaiser.
Naglasio je da očekuje novi zahtjev za održavanje skupa koji će, zajedno s pravnim stručnjacima, pomno analizirati te istražiti pravne procedure koje su na raspolaganju i saveznoj vladi. Guverner ističe da je proteklih godina ustrajno razgovarao s Crkvom, austrijskim saveznim vlastima i hrvatskim političarkama i političarima da se učini sve u njihovoj moći kako bi se zaustavili “marševi ljudi s odvratnim idejama i neprihvatljivim predstavljanjem nedvojbenih simbola”.
- Uključivanje ustaških obilježja u austrijski zakon o zabrani bio je prvi važan korak, a čak i važnija je odluka Katoličke crkve o nedavanju dopuštenja - rekao je guverner Kaiser. (Ž. Trkanjec)