Dmitrij Kozak više nije zamjenik šefa Putinove administracije. Ruski predsjednik smijenio je Kozaka dekretom u kojem nije naveden razlog smjene. U ranijem priopćenju Kremlja navodilo se da je Kozak dao ostavku. Međutim...
„Mogu potvrditi da je Dmitrij Nikolajevič Kozak dao ostavku. Na vlastiti zahtjev”, ustvrdio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Kozak je na toj dužnosti bio od siječnja 2020. godine, nakon što je punih 12 godina bio potpredsjednik ruske vlade. S Putinom se poznaje još iz lenjingradskih dana, te je dugi niz godina slovio za jednog od njegovih najbližih suradnika. Među ostalim, bio je zadužen za nadzor organizacije Zimskih olimpijskih igara 2014. u Sočiju, kao i za integraciju Krima nakon ruske aneksije, a od 2014. do 2022. nadzirao je provođenje Minskih sporazuma.
Koliko je Kozak bio blizak Putinu, govore i zapadne sankcije koje je dobio u travnju 2014., nakon referenduma o statusu Krima. Amerika ga je na popis sankcioniranih pojedinaca stavila kao „člana unutarnjeg kruga ruskog vodstva”, a potom ga je zbog istog razloga sankcionirala i Europska unija.
Upravo zbog te bliskosti s Putinom, Kozakova smjena izazvala je pozornost zapadnih medija i potaknula nagađanja o mogućem razdoru u ruskom vrhu. A neki se čude i kako to Kozak (još) nije pao kroz prozor, kao što se to od početka ruske agresije na Ukrajinu dogodilo brojnim visokopozicioniranim ruskim dužnosnicima, bankarima, gospodarstvenicima, znanstvenicima...
Pa da počnemo s tim: kako to da Kozak nije pao kroz prozor?
Tko visoko leti, pada s velike visine
Znalci tvrde da od početka ukrajinskog rata kroz prozor padaju samo oni Rusi za koje je utvrđeno da su se materijalno ogriješili o državu – najčešće kakvim koruptivnim malverzacijama – ili počinili kakav drugi zločin prema državi koji se u ratnim uvjetima iskazuje kao neoprostiv. Posljedično padanje kroz prozor ima svoje psihološko objašnjenje: varajući državu, ti pojedinci su poletjeli previsoko, pa onda moraju pasti s velike visine. Na primjer, s prozora.
A najveći zločin u kremaljskoj nomenklaturi zločina je izdaja države. Putin je više puta izjavio da je to najneoprostivija stvar. Zato Jevgenij Prigožin - pokojni vođa ruske paravojne skupine Wagner, koji se u lipnju 2023. vojno pobunio protiv Moskve - nije pao s prozora, nego je pao iz aviona. Jer on je poletio više od drugih, pa onda mora pasti s veće visine nego drugi.
Ako je ta teorija točna, Dmitrij Kozak nije pao s prozora naprosto zato što ničim nije prevario rusku državu, već odlazi iz Kremlja zbog drugih, zasad nepoznatih razloga.
Zapadni mediji pišu da bi taj razlog mogla biti činjenica da se Kozak nije slagao s agresijom na Ukrajinu, što je uoči rata navodno otvoreno rekao Putinu. No, pojedini eksperti za Rusiju osporavaju takvu verziju, navodeći da je Kozak bio zadužen za Minske sporazume i da je s propašću tih sporazuma on jednostavno ostao bez moći i utjecaja.
„Izrazio je neke blage sumnje u vezi s ratom, ali ne više od toga. Njegov stav o Ukrajini nije bio glavni razlog za njegovu smjenu. Njegov odlazak je logičan rezultat završetka Minskog procesa. Čekao je nove prilike, ali one nisu došle”, tumači za list Kyev Independent ruska analitičarka Tatjana Stanovaja iz Carnegie Russia Eurasia Centra.
Putin ga pozvao u Moskvu
Dmitrij Kozak je ukrajinskog porijekla: rođen je 1958. u Kirovogradskoj regiji u centralnoj Ukrajini. Nakon srednje škole, služio je od 1976. do 1978. u specijalnim snagama (Spetsnaz) Glavne obavještajne uprave (GRU) sovjetske vojske. Potom studira
na Politehničkom institutu u Vinici, a onda se seli iz Ukrajine u Rusiju i upisuje pravo u Lenjingradu (danas Sankt Peterburg).
Na Lenjingradskom državnom sveučilištu Kozak diplomira pravo 1985. godine, deset godina nakon što je na istom sveučilištu pravo diplomirao i Putin, što je samo jedna od lenjingradskih poveznica Putina i Kozaka. Od 1985. do 1989. Kozak radi u Lenjingradu kao javni tužitelj, a po raspadu SSSR-a obnaša razne pravne dužnosti u gradskoj upravi novoimenovanog Sankt Peterburga, gdje je tih 90-ih radio i Putin.
Kozak 1998. postaje zamjenik guvernera Sankt Peterburga, ali tu je dužnost morao napustiti već 1999., jer ga je novi ruski premijer Vladimir Putin pozvao u Moskvu da mu bude šef kabineta. Putin uskoro postaje predsjednik Rusije, a Kozak postaje jedan od ključnih ljudi njegove administracije.
„Obojica su po struci pravnici i čini se da su imali slične pristupe mnogim stvarima. Iako nikada nisu bili bliski prijatelji, neki Putinovi nepolitički komentari, na primjer o tome kako Kozak treba prestati pušiti, stvaraju dojam da je njihov odnos išao dalje od njihovih profesionalnih obaveza”, smatra ruski novinar Andrej Percev iz nezavisnog ruskog lista Meduza, koji djeluje iz Latvije.
Bijela vrana u Kremlju
Tijekom ruskih predsjedničkih izbora 2004. Kozak radi kao voditelj Putinova izbornog tima. Kad je Putin 2008. izvodio onu privremenu rošadu s mjesta predsjednika na poziciju premijera – kako bi za četiri godine mogao opet biti predsjednik – kao jedan od kandidata koji bi ga mogao zamijeniti u Kremlju spominjao se i Kozak (na kraju je za predsjednika izabran Dmitrij Medvjedev).
Umjesto toga, Kozak je 2007. imenovan za ministra regionalnog razvoja, a 2008. postaje zamjenik premijera Rusije, što je bio sve do početka 2020., kada je imenovan za zamjenika šefa kabineta Kremlja. Na toj poziciji je dočekao početak ukrajinskog rata.
Prema pisanju Washington Posta, prvi dan rata Kozak je nazvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njegova šefa kabineta Andreja Jermaka, rekavši kako je vrijeme da se Ukrajinci predaju. Jermak je navodno opsovao i spustio slušalicu.
Nakon 2022. Kozak je postupno lišavan svojih odgovornosti, te je konačno ovog tjedna razrješen s dužnosti. Ili je dao ostavku.
„Kozak je posljednjih godina postao svojevrsna bijela vrana, jer je bio jedna od rijetkih osoba koje bi i dalje rekle Putinu ako bi vidjele probleme (u svom poslu)”, ocjenjuje Percev.
I jedan od rijetkih, dodali bismo, koji je otišao a da nije pao kroz prozor.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....