
Nakon što je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) donio odluku da se od 1. srpnja 2025. sredstva za bolnice (limiti) isplaćuju u omjeru 90 posto avansno, a deset posto nakon izvršenja zdravstveni sustav suočava se s ozbiljnim financijskim izazovima. Tu odluku, smatraju ravnatelji bolnica i Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ-HR), prijeti dodatnim urušavanjem financijske stabilnosti bolnica. U svojem priopćenju čak su naveli da bi mogla doći u pitanje isplata plaća zaposlenima.
Kako bismo provjerili stvarno stanje, nazvali smo nasumce devet bolnica (općih i županijskih, dva KBC-a i dva KB-a) da bismo doznali koliko im novca ostaje nakon što isplate plaće.
Odgovori bolnica su zapanjujući. Naime, dio bolnica ima veće izdatke za plaće od limita, a nekima ostaje samo minimalni iznos. Stoga se postavlja pitanje - čime pokriti ostatak fiksnih troškova, lijekove i hladni pogon.
Primjerice, u Općoj bolnici Sisak osnovni mjesečni limit iznosi 3,82 milijuna eura, od čega se fiksno isplaćuje 90 posto, odnosno 3,44 milijuna eura. Međutim, mjesečni rashodi za plaće zaposlenika prelaze 4,2 milijuna eura, što znači da bolnica za plaće već mjesečno bilježi manjak od oko 760 tisuća eura. Slična je situacija i u Općoj bolnici Šibenik gdje su troškovi plaća u lipnju za 8,7 posto viši od novog limita za srpanj. U Općoj bolnici Gospić rashodi za zaposlene u lipnju su iznosili 955 tisuća eura, dok je limit za srpanj bio oko 933 tisuće eura, pa bolnica već sada posluje s deficitom.
Hrstić: Ministarstvo zdravstva ne smanjuje kontrolu nad javnim nabavama
Poseban se problem vidi u KBC-u Dubrava gdje je uplaćeni limit za lipanj iznosio 8,58 milijuna eura, a rashodi za plaće bili su gotovo milijun eura veći - 9,57 milijuna eura. Takav financijski jaz jasno pokazuje da sredstva dobivena od HZZO-a nisu dostatna za pokrivanje osnovnih troškova poput plaća zaposlenih. Plaća za lipanj, isplaćena u srpnju, iznosila je 849 tisuća eura. Ukratko, limitom pokrivaju plaće, i to jedva.
Primjeri drugih bolnica također pokazuju da jedva spajaju kraj s krajem. Prosječni je mjesečni trošak za plaće u Klinici za psihijatriju Vrapče u prvih šest mjeseci 2025. godine iznosio 2,09 milijuna eura. Trenutačni ukupni limit (100%) za kliniku iznosi 2,48 milijuna eura, a 90 posto tog iznosa, koliko im je ovaj mjesec uplaćeno, iznosi 2,22 milijuna eura.
Najbolje stoji KBC Zagreb čiji mjesečni limit iznosi 48,5 milijuna eura, a na plaće odlazi 22,8 milijuna eura.
U KB-u Sveti Duh ukupni maksimalni mogući mjesečni iznos sredstava koja se mogu ostvariti iznosi 6,8 milijuna eura, dok doznačeni mjesečni iznos za zdravstvenu zaštitu (90%) iznosi 6,1 milijun eura. Ukupni mjesečni rashodi za zaposlene su 6,25 milijuna eura, što znači da su i oni nakon isplate plaća u minusu.
Iz KBC-a Sestre milosrdnice navode kako im je mjesečni limit 16 milijuna eura, dok su ukupni troškovi za zaposlene 14 milijuna eura. Ipak, dodaju kako dobiju dodatna četiri milijuna eura za posebno skupe lijekove.
Što se tiče OB-a Varaždin, njihov mjesečni limit iznosi oko 6,3 milijuna eura, a na plaće odlazi između 5,8 i šest milijuna eura.
UPUZ je stoga ovaj tjedan upozorio da je jednostrana odluka HZZO-a o smanjenju uplata bez prethodne najave dovela bolnice u situaciju u kojoj je isplata plaća upitna. Ističu kako je mjera donesena u najgorem trenutku, usred turističke sezone, kada bolnice ionako ne mogu ostvariti puni obujam usluga zbog premalih limita i niskih cijena. U prvih pet mjeseci ove godine bolnice su ostvarile gubitak od 209 milijuna eura, a mjesečno nastaje oko 42 milijuna eura novog duga. UPUZ smatra da će ovaj model dodatno smanjiti kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite te povećati dugove prema dobavljačima, a na kraju će posljedice opet morati pokriti država. Zbog toga traže hitni dijalog.
Dražen Jurković, direktor Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu, ističe kako podaci koje navodimo jasno pokazuju da se HZZO trebao konzultirati sa svojim partnerima - bolnicama.
- Nismo protiv modela 90-10, može to biti i 80-20, ali prije toga nužno je realno sagledati situaciju. Ne može se bez najave uvesti takav model dok imamo bolnice koje su u minusu već nakon isplate plaća. Što je s ostalim troškovima, hladnim pogonom, lijekovima... - pita Jurković.
Smatra da je potrebna temeljita analiza, i to tako da se za svaku bolnicu posebno sagledaju troškovi: koliko odlazi na rashode za zaposlene, hladni pogon i lijekove. Na osnovi tih podataka trebali bi se formirati mjesečni limiti.
- Tek tada možemo uvesti model 90-10, koji zapravo nije ništa novo, a nije ni loš - kaže Jurković i dodaje kako očekuju sastanak s ministricom Irenom Hrstić, donedavnom dugogodišnjom ravnateljicom OB-a Pula.
- Ministrica je godinama uspješno vodila bolnicu i siguran sam da razumije probleme u kojima se nalazi većina bolnica. Jednostavno, ne možeš raspoređivati novac i uspješno voditi bolnicu ako ga nemaš - naglašava Jurković.
Također ističe da plaće liječnika nikad neće biti upitne jer država to neće dopustiti, no zbog toga će se generirati dugovi prema veledrogerijama.
Prema podacima koje nam je ustupilo Udruženje trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK, ukupni dug bolnica 31. svibnja 2025. iznosio je 667 milijuna i 976 tisuća eura, dok je na dan 30. lipnja 2025. iznosio 635 milijuna i 330 tisuća eura. U sustav je uplaćeno dodatnih 74,5 milijuna eura, a ukupni dug pao je za samo 32,6 milijuna eura, što znači da je samo u lipnju nastalo 41,9 milijuna eura novog duga.
Od 31. prosinca 2024. do 30. lipnja 2025. dug bolnica povećao se za 123,6 milijuna eura, s 511,7 na 635,3 milijuna eura. Istodobno je i dug domova zdravlja porastao za sedam milijuna eura, s 24,8 na 31,8 milijuna eura.
Rokovi plaćanja kliničkih bolnica kreću se u rasponu od 180 do 240 dana, a kod općih bolnica protežu se od 180 do čak 290 dana. Kod domova zdravlja rokovi dosežu i 360 dana.
Ukupni dug domova zdravlja 31. svibnja 2025. iznosio je 28 milijuna i 538 tisuća eura, a do 30. lipnja 2025. narastao je na 31 milijun i 790 tisuća eura.
- To u konačnici znači da ćemo platiti i lijekove i kamate - zaključuje Jurković.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....