JUTARNJI DONOSI

Nazvali smo devet hrvatskih bolnica: ‘Za plaće zaposlenika isplatimo 4,2 milijuna eura, a znate li koliki nam je mjesečni limit?‘

Nova odluka HZZO-a da limite isplaćuju 90 posto avansno, a 10 posto nakon izvršenja bolnice suočava s ozbiljnim financijskim izazovima

KB Dubrava

 Željko Puhovski/Cropix
Nova odluka HZZO-a da limite isplaćuju 90 posto avansno, a 10 posto nakon izvršenja bolnice suočava s ozbiljnim financijskim izazovima

Nakon što je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) donio odluku da se od 1. srpnja 2025. sredstva za bolnice (limiti) isplaćuju u omjeru 90 posto avansno, a deset posto nakon izvršenja zdravstveni sustav suočava se s ozbiljnim financijskim izazovima. Tu odluku, smatraju ravnatelji bolnica i Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ-HR), prijeti dodatnim urušavanjem financijske stabilnosti bolnica. U svojem priopćenju čak su naveli da bi mogla doći u pitanje isplata plaća zaposlenima.

Kako bismo provjerili stvarno stanje, nazvali smo nasumce devet bolnica (općih i županijskih, dva KBC-a i dva KB-a) da bismo doznali koliko im novca ostaje nakon što isplate plaće.

Odgovori bolnica su zapanjujući. Naime, dio bolnica ima veće izdatke za plaće od limita, a nekima ostaje samo minimalni iznos. Stoga se postavlja pitanje - čime pokriti ostatak fiksnih troškova, lijekove i hladni pogon.

image

Ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić

Dragan Matić/Cropix

Primjerice, u Općoj bolnici Sisak osnovni mjesečni limit iznosi 3,82 milijuna eura, od čega se fiksno isplaćuje 90 posto, odnosno 3,44 milijuna eura. Međutim, mjesečni rashodi za plaće zaposlenika prelaze 4,2 milijuna eura, što znači da bolnica za plaće već mjesečno bilježi manjak od oko 760 tisuća eura. Slična je situacija i u Općoj bolnici Šibenik gdje su troškovi plaća u lipnju za 8,7 posto viši od novog limita za srpanj. U Općoj bolnici Gospić rashodi za zaposlene u lipnju su iznosili 955 tisuća eura, dok je limit za srpanj bio oko 933 tisuće eura, pa bolnica već sada posluje s deficitom.

Hrstić: Ministarstvo zdravstva ne smanjuje kontrolu nad javnim nabavama

image

Opća bolnica dr. Ivo Pedišić

Ranko Šuvar/Cropix

Poseban se problem vidi u KBC-u Dubrava gdje je uplaćeni limit za lipanj iznosio 8,58 milijuna eura, a rashodi za plaće bili su gotovo milijun eura veći - 9,57 milijuna eura. Takav financijski jaz jasno pokazuje da sredstva dobivena od HZZO-a nisu dostatna za pokrivanje osnovnih troškova poput plaća zaposlenih. Plaća za lipanj, isplaćena u srpnju, iznosila je 849 tisuća eura. Ukratko, limitom pokrivaju plaće, i to jedva.

Primjeri drugih bolnica također pokazuju da jedva spajaju kraj s krajem. Prosječni je mjesečni trošak za plaće u Klinici za psihijatriju Vrapče u prvih šest mjeseci 2025. godine iznosio 2,09 milijuna eura. Trenutačni ukupni limit (100%) za kliniku iznosi 2,48 milijuna eura, a 90 posto tog iznosa, koliko im je ovaj mjesec uplaćeno, iznosi 2,22 milijuna eura.

Najbolje stoji KBC Zagreb čiji mjesečni limit iznosi 48,5 milijuna eura, a na plaće odlazi 22,8 milijuna eura.

U KB-u Sveti Duh ukupni maksimalni mogući mjesečni iznos sredstava koja se mogu ostvariti iznosi 6,8 milijuna eura, dok doznačeni mjesečni iznos za zdravstvenu zaštitu (90%) iznosi 6,1 milijun eura. Ukupni mjesečni rashodi za zaposlene su 6,25 milijuna eura, što znači da su i oni nakon isplate plaća u minusu.

Iz KBC-a Sestre milosrdnice navode kako im je mjesečni limit 16 milijuna eura, dok su ukupni troškovi za zaposlene 14 milijuna eura. Ipak, dodaju kako dobiju dodatna četiri milijuna eura za posebno skupe lijekove.

Što se tiče OB-a Varaždin, njihov mjesečni limit iznosi oko 6,3 milijuna eura, a na plaće odlazi između 5,8 i šest milijuna eura.

image

Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske

Bruno Konjević/Cropix

UPUZ je stoga ovaj tjedan upozorio da je jednostrana odluka HZZO-a o smanjenju uplata bez prethodne najave dovela bolnice u situaciju u kojoj je isplata plaća upitna. Ističu kako je mjera donesena u najgorem trenutku, usred turističke sezone, kada bolnice ionako ne mogu ostvariti puni obujam usluga zbog premalih limita i niskih cijena. U prvih pet mjeseci ove godine bolnice su ostvarile gubitak od 209 milijuna eura, a mjesečno nastaje oko 42 milijuna eura novog duga. UPUZ smatra da će ovaj model dodatno smanjiti kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite te povećati dugove prema dobavljačima, a na kraju će posljedice opet morati pokriti država. Zbog toga traže hitni dijalog.

Dražen Jurković, direktor Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu, ističe kako podaci koje navodimo jasno pokazuju da se HZZO trebao konzultirati sa svojim partnerima - bolnicama.

- Nismo protiv modela 90-10, može to biti i 80-20, ali prije toga nužno je realno sagledati situaciju. Ne može se bez najave uvesti takav model dok imamo bolnice koje su u minusu već nakon isplate plaća. Što je s ostalim troškovima, hladnim pogonom, lijekovima... - pita Jurković.

Smatra da je potrebna temeljita analiza, i to tako da se za svaku bolnicu posebno sagledaju troškovi: koliko odlazi na rashode za zaposlene, hladni pogon i lijekove. Na osnovi tih podataka trebali bi se formirati mjesečni limiti.

- Tek tada možemo uvesti model 90-10, koji zapravo nije ništa novo, a nije ni loš - kaže Jurković i dodaje kako očekuju sastanak s ministricom Irenom Hrstić, donedavnom dugogodišnjom ravnateljicom OB-a Pula.

Javnost se bombardira ciglama, betonom i uređajima ne bi li se sakrilo da građani sve teže dolaze do doktora. Car je gol!

image

Irena Hrstić

Damir Krajač/Cropix

- Ministrica je godinama uspješno vodila bolnicu i siguran sam da razumije probleme u kojima se nalazi većina bolnica. Jednostavno, ne možeš raspoređivati novac i uspješno voditi bolnicu ako ga nemaš - naglašava Jurković.

Također ističe da plaće liječnika nikad neće biti upitne jer država to neće dopustiti, no zbog toga će se generirati dugovi prema veledrogerijama.

Prema podacima koje nam je ustupilo Udruženje trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK, ukupni dug bolnica 31. svibnja 2025. iznosio je 667 milijuna i 976 tisuća eura, dok je na dan 30. lipnja 2025. iznosio 635 milijuna i 330 tisuća eura. U sustav je uplaćeno dodatnih 74,5 milijuna eura, a ukupni dug pao je za samo 32,6 milijuna eura, što znači da je samo u lipnju nastalo 41,9 milijuna eura novog duga.

Od 31. prosinca 2024. do 30. lipnja 2025. dug bolnica povećao se za 123,6 milijuna eura, s 511,7 na 635,3 milijuna eura. Istodobno je i dug domova zdravlja porastao za sedam milijuna eura, s 24,8 na 31,8 milijuna eura.

Rokovi plaćanja kliničkih bolnica kreću se u rasponu od 180 do 240 dana, a kod općih bolnica protežu se od 180 do čak 290 dana. Kod domova zdravlja rokovi dosežu i 360 dana.

Ukupni dug domova zdravlja 31. svibnja 2025. iznosio je 28 milijuna i 538 tisuća eura, a do 30. lipnja 2025. narastao je na 31 milijun i 790 tisuća eura.

- To u konačnici znači da ćemo platiti i lijekove i kamate - zaključuje Jurković.

HUBOL: Odluke HZZO-a ugrožavaju pravo grašana na pravovremenu i dostupnu zdravstvenu skrb

Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) izražava duboku zabrinutost zbog najnovijih odluka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), kojima su bolnicama u biti smanjeni mjesečni financijski limiti. Uveden je novi model isplate prema kojem se 90 % sredstava isplaćuje unaprijed, a preostalih 10 % tek po izvršenju usluge. I ova je odluka, kao i mnoge prije nje, donesena bez konzultacija s bolnicama, strukom ili drugim ključnim dionicima. Njezine posljedice osjetit će prije svih – pacijenti.

Nisu bolnice u “dugovima”, nego HZZO namjerno planira nerealno niske troškove Uskraćivanjem sredstava bolnicama izravno se ugrožava dostupnost i kvaliteta zdravstvene zaštite. Sustav koji ne prepoznaje stvarne potrebe populacije, ne plaća sve obavljene usluge i istodobno ograničava financijska sredstva, prestaje biti sustav sigurnosti za građane. Bolnice ne odbijaju pacijente, ali sve češće ostaju bez mogućnosti da im pruže odgovarajuću skrb, ističu iz HUBOL-a.

Trenutačna situacija posebno je alarmantna zbog povećanog broja pacijenata tijekom turističke sezone i manjka zdravstvenog osoblja zbog godišnjih odmora. Istovremeno, sustav i dalje funkcionira prema tzv. povijesnim limitima – zastarjelim i netransparentnim iznosima koji nemaju veze s realnim troškovima bolnica. Dugovi koje bolnice gomilaju nisu rezultat samo neracionalnog poslovanja, već velikim dijelom posljedica činjenice da HZZO godinama ugovara nerealno niske cijene usluga, djelujući kao jedini kupac, koji često i ne priznaje sve obavljene usluge.

Umjesto ušteda – potrebna je sustavna reforma

HUBOL već godinama poziva na temeljitu reformu sustava financiranja bolnica. Umjesto fiksnih limita, potrebno je uvesti plaćanje po stvarno izvršenim uslugama. Preduvjet za to je određivanje realnih cijena, što ne može i neće nikada učiniti politička administracija, a što je moguće postići kroz rad neovisnog tijela sastavljenog od osiguravatelja, pružatelja usluga, regulatora i predstavnika struke. Također je nužno revidirati vrijednosti dijagnostičko-terapijskih postupaka te preispitati model zdravstvenog osiguranja, uključujući decentralizaciju HZZO-a i otvaranje prostora za tržišno nadmetanje, u skladu s europskom praksom.

Pacijenti su najveće žrtve loših odluka

Cijenu lošeg upravljanja sustavom i nerealnog planiranja HZZO-a doslovno plaćaju pacijenti. Ako ostane ovakav model, realno je očekivati dulje liste čekanja, nestašice lijekova, pritisak na zaposlene, rast dugova prema dobavljačima i još jednu skupu sanaciju iz državnog proračuna, poručuju iz HUBOL-a.

U središtu zdravstva nalazi se pacijent – osoba koja traži sigurnu, dostupnu i pravovremenu zdravstvenu skrb. Upravo pacijenti će biti prvi pogođeni ako bolnice ostanu bez novca za osnovne potrebe. Kako upozorava Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a: "Ako bolnicama uskraćujete novac za rad, uskraćujete pacijentima liječenje. Bolnice neće prestati primati bolesne ljude zato što su premašile administrativni limit. No, svaka takva odluka HZZO-a dodatno narušava sustav koji jedva preživljava. Vrijeme je da pacijenti budu središte zdravstvenog planiranja, a ne statistika za ostvarivanje ušteda."

Poziv na odgovornost i suradnju

Zdravstveni sustav nije rashodovna stavka proračuna, već temelj sigurnosti i opstojnosti društva. HUBOL stoga poziva HZZO, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo financija na hitan dijalog sa zdravstvenim ustanovama, strukom i organizacijama koje su dionici u sustavu. Odluke koje se donose moraju služiti pacijentima – jer bez njih sustav nema smisla, zaključuje se u priopćenju HUBOL-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. rujan 2025 09:22