Sada vidimo koliko je loš Ustav. S jedne strane omogućava referendum, a s druge nema instrumenata koji jamče njegovu provedbu. Zato želim biti potpuno jasan: bez obzira na rezultat eventualnog referenduma kojim se želi u Ustav umetnuti definicija braka kao isključive zajednice muškarca i žene , ne postoji nitko tko zastupnike može natjerati da glasaju za promjenu Ustava. Zastupnički mandat nije obvezujući, i ne samo da zastupnike ne možete prisiliti da glasaju za nešto čemu se duboko protive, nego ih čak ne možete natjerati da dođu u Sabor i glasaju”, bio je izravan sugovornik iz vrha Vlade s kojim smo ove subote neslužbeno razgovarali o stavovima Vlade prema referendumu udruge U ime obitelji, kojim se zahtijeva izmjena Ustava. U Banskim dvorima su uvjereni kako se radi o političkoj operaciji kojom se želi destabilizirati Vladu, a ne stvarnom problemu u Hrvatskoj.
Politička akcija
Za Milanovićevu Vladu pokušaj referenduma je prije svega politička akcija, a tek zatim izraz zabrinutosti zbog nekakvog promicanja prava homoseksualnih osoba. Nitko nije planirao legalizirati homoseksualne brakove. Zato je - iz perspektive SDP-a - referendumska inicijativa politizirani udarac kojem će se oduprijeti svim zakonskim i političkim sredstvima. “Više nema Haaga i Ante Gotovine, pa su kao novu opasnost izmislili nepostojeće homoseksualne brakove. U suštini, to što rade je šovinizam i ksenofobija najgore vrste, i takve ideje ne smiju imati prolaz. Nemamo ni pravo ni mogućnost tjerati zastupnike da glasaju za ovakav zahtjev”, kaže izvor iz Vlade.
Ako u Vladi ostanu ustrajni u ovakvom tumačenju Ustava, Hrvatska bi mogla ući u duboku političku krizu. Ustav precizno objašnjava situacije poput ove s referendumom o braku. U slučaju da Ministarstvo uprave utvrdi da je prikupljen dovoljan broj potpisa, Sabor od Ustavnog suda može zatražiti da procijeni ustavnost i zakonitost referendumskog pitanja.
Ustav i zakon
Ako Ustavni sud utvrdi da je sve u skladu s Ustavom i zakonom, Sabor raspisuje referendum. No ovih dana je Peđa Grbin, SDP-ov predsjednik Odbora za ustav i poslovnik, također dao na znanje kako ne namjeravaju tek tako pristati na promjenu Ustava. “Tko u Hrvatskoj može donijeti odluku o promjeni Ustava? Ustav kaže da se na referendumu može odlučivati o prijedlogu za promjenu Ustava, ali isto tako kasnije jasno i nedvojbeno govori da se Ustav mijenja dvotrećinskom većinom glasova svih saborskih zastupnika”, izjavio je Grbin.
U subotnjem intervjuu za Magazin, Jasna Omejec, predsjednica Ustavnog suda, dala je drugačije tumačenje. “Odluka na referendumu o promjeni Ustava bila bi po naravi stvari ustavna odluka. Ako je riječ o promjeni Ustava, koja je valjano donesena na referendumu, onda ta promjena Ustava u dijelu i izričaju koji je izglasan na referendumu stupa na snagu nakon objave potvrde da je referendum održan pod pretpostavkama koje propisuje Ustav”, rekla je. Branko Smerdel, profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, izjavio je kako potpuno podržava stav koji je iznijela Omejec.
Drugačija objašnjenje
Pojednostavljeno, dvoje autoritativnih ustavnopravnih stručnjaka imaju potpuno drukčije objašnjenje od Vlade, kad je u pitanju implementacija rezultata referenduma u Ustavu. Dok se u Vladi pozivaju na to da bi se nova definicija braka ostvarila isključivo ako o tome glasa barem 102 zastupnika, Omejec i Smerdel drže da referendumska odluka mora dovesti do ustavnih promjena.