SVE TAJNE NABAVE CJEPIVA

Neće se skladištiti u Konzumu, višak ćemo prodati, a stručnjake muče 2 ključna problema

U timu koji odlučuje o nabavi su Vili Beroš, Krunoslav Capak, Bernard Kaić, ali i predstavnici MVEP-a
Vili Beroš, Krunoslav Capak, Bernard Kaić
 AFP, Cropix

Dobro, kada bi ti hladnjaci koji imaju mogućnost čuvanja na minus 75 Celzijevih stupnjeva trebali stići, bilo je pitanje.

- A čujte, mi ćemo se maksimalno požuriti. Za 6 tjedana to bi vam mogli isporučiti - čulo se s druge strane slušalice.

- Hvala na ponudi i doviđenja. Nemamo mi toliko vremena. Nama to treba odmah - glasio je završetak razgovora.

Upravo ovako, protekli tjedan vodio se razgovor odgovornih ljudi iz posebnog odjela Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji su uključeni u proces nabavke cjepiva. Ovo odmah, objasnit će nam naši sugovornici kasnije, imao doslovno značenje i plastično opisuje trenutnu situacija. Cjepivo je, naime, pred vratima. Dašak nade u borbi protiv covida-19.

Tijekom prosinca, vrlo izgledno, neposredno nakon Božića, prva cjepiva trebala bi stići u Hrvatsku iz različitih farmaceutskih kompanija i to prvenstveno američkog farmaceutskog diva Pfizera i njemačke kompanije BioNTech kao i ono koje su zajednički razvili Sveučilište Oxford i farmaceutska kompanija AstraZeneca. Te kompanije prema procjenama hrvatskih stručnjaka trebale bi dobiti zeleno svjetlo Američke agencije za hranu i lijekove, odnosno Europske agencije za lijekove sredinom prosinca nakon čega bi trebala krenuti cijepljenja. Prvo u SAD-u, zatim u Europskoj uniji, što znači i u Hrvatskoj.

No kako će to zapravo izgledati, kako je tekao plan nabave, koji su bili problemi u razgovoru s farmaceutskim industrijama, kakvih je dilema bilo, hoće li se uistinu koristiti velike hladnjače Konzuma i Leda kao skladišta za cjepiva i je li na stolu prijedlog da to cjepivo postane obavezno za građane odnosno neke beneficije za one koji će se cijepiti kao i kazne za one koji još sumnjaju?

Razgovarali smo s više stručnjaka iz Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva vanjskih poslova koji su nam pokušali dočarati kako zapravo izgleda posao godine i koji su hodogrami za stanovništvo. Cijelu operaciju vodi tim na čijem čelu su Krunoslav Capak, Bernard Kaić i ministar zdravstva Vili Beroš, a naši sugovornici priznaju kako u mnogočemu ima brojnih otvorenih pitanja, a mnogi odgovori ovise o drugima.

image
Vili Beroš i Krunoslav CApak
Marko Todorov/Cropix

Nemaju posebnu ratnu sobu za borbu protiv Covida 19 u kojoj se raspravlja o novim cjepivima, ti sastanci najčešće se odvijaju u zgradi Ministarstva zdravstva na Ksaveru ili preko Zoom aplikacija. Mnogo je tu nepoznanica, od samih indikacija do plana distribucija, a to bi trebalo biti jasnije nakon što FDA i EMA daju blagoslov. A to bi se prema njihovim prognozama trebalo dogoditi sredinom prosinca. Najranije tjedan dana pred Božić mogla bi se pojaviti registracija, nakon čega bi trebala krenuti distribucija cjepiva jer farmaceutske tvrtke već imaju proizvedene određene količine.

- Koji će točno datum biti, teško je spekulirati - kaže nam kratko Capak. Cijeli plan nabave počeo je još sredinom kolovoza, a cijela stvar se ubrzala ovog listopada kada su zapravo počeli pregovori s farmaceutskim tvrtkama oko sklapanja ugovora. Hrvatska nije sama naručivala cjepivo već smo se odlučili na svojevrsnu objedinjenu javnu nabavu na razini cijele Europske unije. No prvi kontakti bili su uspostavljeni s tvrtkom AstraZeneca koja je cjepivo razvila u suradnji s oxfordskim sveučilištem. Prvotni cilj bila je nabava 3,6 milijuna doza cjepiva za 1,8 milijuna stanovnika budući da se cjepivo mora primiti dva puta.

No Europska unija nam je zagarantirala samo 2,7 milijuna doza što je dovoljno za cijepljenje 1,35 milijuna ljudi. Odmah nakon toga stigla je i ponuda tvrtke Johnson & Johnson koja je razvila cjepivo po sličnom principu kao i AstraZeneca. Tada smo se odlučili nabaviti odnosno rezervirati sljedećih 900 tisuća doza cjepiva kako bi nadoknadili ono što smo planirali.

- To su odluke koje morate donijeti u iznimno kratkom roku. U prvih mah nije se čak znalo hoće li biti jedna ili dvije doze po osobi. A vi morate odlučiti - kažu nam sugovornici iz drugih resora. Hrvatska bi s tim dozama zapravo bila pokrivena. Sva ta rezervacija praktički se odigravala od sredine listopada do početka studenog. No onda se dogodio preokret.

Kako nam prepričavaju naši sugovornici, tada se pojavio Pfizer. Taj američki div i njihov partner BioNTech objavili su kako je njihovo cjepivo više od 95 posto učinkovito u borbi protiv Covida-19 nakon analize treće faze ispitivanja. Na sastanku, prepričavaju nam naši sugovornici, nastala je dileme. Jer rezervirali su dovoljan broj cjepiva i Pfizer im praktički nije potreban. No što ako oni prvi dobiju zeleno svjetlo i zemlje u okolici počnu cijepiti, a Hrvatska još čeka AstraZenecu i Johnson&Johnson? Odluka je morala biti donesena istog dana te je Hrvatska naručila i od Pfizera još milijun doza. Ti ugovori koji stižu zapravo su, kažu dobro upućeni, poprilično jednostavni.

image
Cjepivo tvrtke Pfizer
Joel Saget/AFP

- To su šturi ugovori u kojima nema puno govora o cjepivu. No morate odlučiti. Ne možete propustiti da nabavite nešto što vašoj populaciji treba - kažu naši sugovornici. A ponuda je bilo svakakvih. Neke kompanije ponudile su ugovor koji bi bio obavezan bez obzira na to hoće li im cjepivo uspjeti. Što se pak tiče Pfizera i AstraZenece, ugovori po Hrvatsku su različiti.

Primjerice, u slučaju da nam ostane viška cjepiva koji je proizvela AstraZeneca, mi ih možemo dalje prodavati zemljama koja su ih potrošile. Takav slučaj nije s Pfizerom. Njihova cjepiva ne možemo prodati drugima već ćemo ih ako ih ne iskoristimo morati baciti. - Bilo je uzmi ili ostavi - otkrivaju nam naši sugovornici. Četvrta tvrtka s kojom smo sklopili ugovor je Moderna čije bi cjepivo trebalo doći nešto kasnije.

Nagađa se o prvom kvartalu sljedeće godine i od te kompanije naručili smo još milijun doza. Naručeno je još i 300 tisuća cjepiva koja bi trebala stići u trećem kvartalu sljedeće godine, a Hrvatska bi ukupno prema nekim prijašnjim procjenama za cjepiva trebala izdvojiti 400 milijuna eura. Iako naši sugovornici navode kako se o odluci da cjepivo bude obavezno još nije raspravljalo, ne odbacuju mogućnost da i to uskoro ne bude jedna od tema. Navode kako australski avioprijevoznik uvodi tu obavezu za sve one koji će letjeti prema tom kontinentu, navode i kako već imaju informacije kolega iz Europske unije da će to uvesti još neki avioprijevoznici i distributeri.

- Hoće li postati obavezno, odnosno hoće li se postavljati uvjeti, u ovom trenutku još je teško reći. Možda će se u Hrvatskoj primati samo oni koji turisti koji su se cijepili. Možda će moći letjeti avionom samo oni koji su se cijepili. Sve je to veliko možda. No o tome se trenutno ne razgovara. Nema takvih planova. Ali kada se vidi kako će sve funkcionirati, možda će neke zemlje uvesti beneficije i kazne - kažu naši sugovornici, a jedan od njih dodaje: - Vi danas ne možete ući u nekoliko afričkih zemalja ako nisi cijepljen protiv žute groznice. Ako se ne cijepi, ne može prijeći granicu. To će biti predmet razmišljanja. Svakako. Ako se procijeni da je ugroza velika, neke države će svakako ići u tom smjeru - kažu.

No kako će zapravo cjepivo doći u Hrvatsku i koliko će ga biti u prvoj tranši? I to ovisi o proizvođaču, a sam hodogram znat će se tek nakon potvrde cjepiva. Cjepivo će prema odredištima ići iz tvornica proizvođača zračnim putem, no moguće je i da se cjepiva budu prevozila i cestovnim prometom. Cjepivo AstraZenece može se čuvati na temperaturi do 4 Celzijevih stupnja i trenutno s njima neće biti problema kada je u pitanju skladištenje. No onda se pojavilo pitanje skladištenja Pfizerovih cjepiva koja se moraju čuvati na temperaturi od minus 70 Celzijevih stupnjeva. Iako se spekuliralo da bi se Pfizerova cjepiva mogla čuvati u hladnjačama Konzuma i Leda, od toga se odustalo.

image
Cjepivo tvrtke AstraZeneca
Justin Tallis/AFP

- To nije bilo na stolu. Odlučili smo da se dio tog cjepiva skladišti u samom HZJZ-u, dio će uzeti Imunološki zavod, a dio distributer Medoka - kažu nam. U toj tvrtki, kako je rekao Ozren Žuković, trenutno su Pfizerovi ljudi koji pregledavaju ima li ta tvrtka sve uvjete jer će prvi put distribuirati njihovo cjepivo. No to se problemi ne očekuju. Još jedna lokacija za skladištenje cjepiva bit će u bolnici Rebro koja ima posebne komore.

Zavodi za javno zdravstvo pak postoje i u Splitu, Zadru i Puli koji imaju veliku mikrobiologiju pa su i ta mjesta na nedavnom sastanku predložena za smještaj. No da bi se odlučilo kako će cjepivo ići do krajnjih korisnika, odnosno do liječnika obiteljske medicine i djelatnika Zavoda koji bi trebali cijepiti radnike u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, trebaju se napraviti detaljni planove o dostavi samog cjepiva.

Ti planovi ovise u mnogome o tome koji će od proizvođača cjepiva prvi isporučiti cjepivo. Upravo to planiranje iziskivat će popriličan oprez. Naime, ako primjerice Pfizer u prvoj tranši dostavi 125 tisuća doza cjepiva i navede kako će sljedeća dostava 125 tisuća doza biti tek za tri mjeseca, onda se ne može u prvom mahu potrošiti sva cjepiva.

- Planiranja će morati biti filigranski točna - kažu. Osim toga, na jednom od radnih sastanaka se raspravljalo i što učiniti ako u prvom valu dođe manji broj cjepiva.

- Hoćemo li prvo cijepiti zdravstvene radnike ili ugrožene stanovnike - bilo je postavljeno pitanje. Upravo iz tog razloga teško je odgovoriti na pitanje tko će prvi na cijepljenje. Pričekat ćemo isporuku prvih količina cjepiva kako bismo tek potom odlučili kako i koga uključiti u prva cijepljenja.

Naime, samo djelatnika u zdravstvu imamo oko 80 tisuća dok ih je u sustavu socijalne skrbi kao i štićenika oko 25 tisuća. Prioriteti su svakako zdravstveni djelatnici, osobe starije od 65 godina, osobe koje su posebno ugrožene zbog svojeg zdravstvenog stanja, neophodni radnici izvan zdravstvenog sektora kao i oni radnici koji ne mogu ograničiti socijalne kontakte.

image
Jonathan Nackstrand/Afp/Profimedia

Sama cjepiva, daljnji je plan rada, dostavljat će se obiteljskim liječnicima i to tek po principu narudžbe. Sami liječnici, njih oko 2200, morat će naručivati ugrožene skupine, u prvi mah to su teži bolesnici i stariji od 65 godina. Zapisivat će ih u raspored i cijepiti po ambulantama.

Taj popis će morati biti vrlo precizan, bez ikakvih odgoda, jer će se na temelju broja prijavljenih za određeni dan, dostavljati i broj cjepiva. Distributer će ih dostavljati u HZJZ, a nakon toga oni će ići dalje prema domovima zdravlja i ordinacijama. Sama cjepiva prevozit će se u specijalnim vozilima koji će morati biti rashlađeni na 4 Celzijevih stupnjeva i koja će cijelo vrijeme imati omogućen hladni lanac. Iako je i to bilo jedno od sugestija, sama distribucija cjepiva od distributera od HZJZ-a pa dalje do ambulanti i domova zdravlja neće se posebno osiguravati.

No i kada to krene, pitanje je hoće li se oko 70 posto Hrvata iznad 18 godina, koliko je potrebno za procijepljenost nacije, uopće cijepiti. Naime, zasad su cjepiva namijenjena samo odraslima, a za uspješnu bitku protiv zaraze potrebno je, tvrde epidemiolozi, da dvije trećine građana primi cjepivo. Za Hrvatsku to znači nešto manje od 2 milijuna ljudi. Trenutno traju posljednje pripreme za početak opsežne kampanje koja bi trebala građanima pružiti sve važne informacije o cjepivu i njegovim učincima te ih potaknuti i pozivati na dobrovoljno cijepljenje.

Uskoro bi se trebala krenuti i istraživanja javnosti i ankete, No pravi problem mogli bi pronaći u vlastitim redovima. Svjesni su kako se i dio zdravstvenih radnika neće cijepiti, no ipak vjeruju kako će taj broj biti zanemariv. Drugi problem na koji bi mogli naići jest mogućnost da će u vrijeme kad dođe cjepivo, na neki način, građani pomisliti kako je cjepivom sve riješeno te kako maske i socijalna distanca više nisu potrebni.

- Da, to je opravdani strah. I to može stvoriti problem. Neki građani mogu biti imuni na koronavirus, no ipak, mogu biti prijenosnici virusa. Takvih i danas imamo. Asimptomatski bolesnici. Međutim, moramo shvatiti da će maske i fizička distanca uz cjepivo i još neko vrijeme dalje biti djelotvoran lijek za sprječavanje širenja samog virusa - kažu naši sugovornici.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2021 07:19