SLUČAJ ZORANA MAMIĆA

‘Nećemo svaki put mijenjati zakon zato što je neki sud nešto procijenio ovako ili onako‘

Pomoćnica ministra pravosuđa Vedrana Šimundža-Nikolić kaže da ne zna tko je kriv što je Mamić otišao iz Hrvatske
Zoran Mamić
 Ivan Peric/Cropix

Pomoćnica ministra pravosuđa Vedrana Šimundža-Nikolić gostovala je u Dnevniku Nove TV i komentirala situaciju u kojoj je pravomoćno osuđeni Zoran Mamić bez problema otišao u BiH.

"Zakonom o kaznenom postupku kojim se uređuje kazneni postupak propisana je mogućnost izricanja mjere opreza od samog početka kaznenog postupka do njegovog pravomoćnog okončanja. Smisao i cilj svakog kaznenog postupka je da se on pravomoćno okonča, da dobijemo jednu presudu po kojoj se može postupati, dakle da nekog ili oslobodimo ili osudimo", rekla je Šimundža-Nikolić.

Na pitanje zašto Mamiću nije oduzeta putovnica tijekom suđenja, Šimundža-Nikolić odgovara: "To morate pitati sud. Ministarstvo pravosuđa je tijelo izvršne vlasti. Potrebno je utvrditi opasnost od bijega, ponavljanja kaznenog djela ili utjecaja na svjedoke, ima više osnova koji mogu i moraju postojati".

Na opasku da je i Mamićev brat Zdravko pobjegao, odgovara da sud odlučuje u svakom konkretnom slučaju o takvoj mjeri.

"Sud je mogao i imao mogućnost odlučiti i produljiti mjeru opreza do izvršnosti presude. Da je sud odredio mjeru opreza... to je stvar sudske procjene u konkretnom slučaju", dodala je Šimundža-Nikolić.

Na pitanje hoće li Vlada mijenjati zakon da se ovakve stvari više ne bi ponavljale, odgovorila je: "Neće Vlada niti će Ministarstvo pravosuđa zbog jednog slučaja i možda procjene koja nije bila objektivno vrednovana od strane suda mijenjati zakon. Mi imamo mehanizme koje i dan danas možemo koristiti i sutra i jučer u zakonu".

"Ja sam time sugerirala da svatko koristi odredbe i mehanizme Zakona o kaznenom postupku, u svakom posebnom i konkretnom slučaju da procijeni okolnosti. Ako utvrdi opasnost, da izvoli odrediti one mjere koje mu zakon dopušta", objasnila je Šimundža-Nikolić.

Hrvatska ima sporazum s BiH, no pitanje je regulira li on i pitanje izdržavanja kazne Zorana Mamića u BiH.

"Da, to je sporazum između Vlade RH i BiH iz 1996. godine gdje je propisano kada se može i kako ustupiti i pod kojim uvjetima ustupiti izvršenje kazne", rekla je Šimundža-Nikolić.

U BiH je zatvorsku kaznu moguće pretvoriti u novčanu. "Svaka suverena država propisuje svoju kaznenu politiku. BiH na svoj način, Republika Hrvatska na svoj. Što će sud izvršenja sada odlučiti - mi tu ne znamo", rekla je Šimundža-Nikolić.

U BiH je tako moguće i platiti kaznu i biti ponovno slobodan čovjek. "Koja je mogućnost u zakonima BiH, a koja nije naša država, ja to ne mogu govoriti", rekla je Šimundža-Nikolić.

"Naš sud izvršenja odlučuje o molbi koja je iz medija poznata, ja je vidjela nisam. Stavljena je molba da se ustupi izvršenje kazne od strane Republike Hrvatske Bosni i Hercegovini. Hoće li to naš sud napraviti, vidjet ćemo", rekla je Šimundža-Nikolić.

Na pitanje o tome zašto se zbog jednog slučaja neće mijenjati zakon, Šimundža-Nikolić odgovara: "Nije to jedan slučaj. To je prosudba suda koja je mogla biti drugačija, nećemo svaki put mijenjati Kazneni ili Zakon o kaznenom postupku zato što je neki sud nešto procijenio ovako ili onako. Ne znam ja tko je kriv".

"BiH nije dio Europske unije, ne podliježe europskom uhidbenom nalogu. Sve se to mora uzeti u obzir i prilikom donošenja i odlučivanja o bilo kojim mjerama", rekla je Šimundža-Nikolić i dodala da uglavnom države ne izručuju svoje državljane drugim državama, piše Dnevnik.hr.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. prosinac 2021 18:04