GORAN MARIĆ I MARTINA DALIĆ

NEPOMIRLJIVI TIM ZA EKONOMIJU: ONI NE MOGU RADITI ZAJEDNO! Dvije politike u jednoj Vladi: 'Da mi je samo čuti jedan razgovor njih dvoje...'

Goran Marić i Martina Dalić
 Hanza Media

U trenutku kada se još nije znalo hoće li Goran Marić ostati u Vladi ili ne, prvi čovjek jedne državne institucije samo je rekao: “Volio bih vidjeti kako izgleda razgovor između njega i Martine Dalić”.

U stručnoj i široj javnosti potpredsjednica Vlade za gospodarstvo i, što je sada već potvrđeno, ministar državne imovine percipiraju se ne samo kao dvije potpuno različite osobnosti nego i kao ekonomisti sasvim oprečnih shvaćanja toga što bi trebalo učiniti da bi svima bilo bolje. Stoga ih je doista teško zamisliti za istim stolom.

Nekonvencionalan

Za Martinu Dalić, kao i njezine kolege ministre Zdravka Marića i Tomislava Ćorića, može se reći da predstavljaju svojevrstan ekonomski mainstream: oni govore o socijalno-tržišnoj ekonomiji, privatnoj inicijativi, konkurenciji, reformama, fiskalnoj konsolidaciji... Goran Marić, “četvrti doktor znanosti”, prepoznatljiv je, međutim, po svojem nekonvencionalnom pristupu ekonomiji, koji je najčešće populistički obojen. Njegovi javni istupi uglavnom su se svodili na kritiziranje drugih i drugačijih.

Kako će izgledati ministarstvo koje će voditi, što će biti njegov djelokrug i kako će doista surađivati s kolegama, može se samo nagađati.

Moguće je da “svemoguća diplomacija” riješi i naizgled nepomirljive razlike u ekonomskom timu, ali neke postavke teško će se dati izmijeniti.

Za početak, vidljiv je tehnički problem oko upravljanja državnom imovinom jer je očito da će postojati preklapanja s drugim ministrima u čijim su nadležnostima određena državna poduzeća. Drugi je problem što, za razliku od ostalih ekonomskih ministara, Marić ima određeni otpor prema privatnom vlasništvu. Štoviše, svoj je imidž dobrim dijelom izgradio na kritiziranju neuspjelih privatizacijskih procesa, ali i samih pokušaja prodaje državne imovine.

To, naravno, ne mora značiti da će Marić biti neuspješan ministar novoosnovanog ministarstva. Možda eksperiment i uspije, ali činjenica jest da on iza sebe nema reference koje bi to i sugerirale. Jedno je kritizirati sa saborske govornice, a posve je drugo iza sebe imati rezultate.

Naposljetku, vrlo je izgledno da će on u Vladi ostati samostalni igrač te da će tri ostala doktora činiti svojevrsni tim. Ako je suditi po profesionalnom i karakternom profilu Martine Dalić, njezin će mandat zasigurno biti reformski.

Mostov miljenik

Ne bude li za to političke volje, uvijek joj preostaje opcija da potraži drugo radno mjesto.

Barem s tim ima iskustva: napustila je već dva HDZ-ova čelnika, Ivu Sanadera i Tomislava Karamarka.

Budući da je u sadašnjoj Vladi njezin neposredni djelokrug Ministarstvo gospodarstva, prioritet će joj, kao što je rekla prilikom imenovanja, biti stvaranje poticajne poslovne klime, uklanjanje administrativnih barijera, smanjivanje parafiskalnih nameta i slične mjere čija je svrha poticati poduzetništvo.

Ostaje pitanje u kojoj će mjeri “natkriliti” ostala ekonomska ministarstva, prije svega financija te rada i mirovinskog sustava.

Dok neki predviđaju da bi i tu moglo doći do sukoba interesa, više sugovornika koji poznaju troje ministara smatraju, potpuno suprotno, da će to ipak biti dobar tim koji će se lako dogovoriti o ključnim pitanjima.

No, presudno je ipak što će i koga će podržati politika.

Pritom je osobito velika nepoznanica kako će se postaviti Most, koji je u početku podržavao reforme Martine Dalić, a na kraju je stao u obranu populizma Gorana Marića.

---------------------------------
O bankama

Marić

U vrijeme najveće gospodarske i financijske krize bankarskom sektoru dopušta se velik profit, od čega su 4,4 milijarde kuna samo prihodi od provizija i naknada kojih je u bankama čak 227. Dobar dan - naknada, hoćete sjesti - naknada, doviđenja - naknada.

(listopad 2011.)

Dalić

Nije dobro da se o ijednoj gospodarskoj grani govori ovako negativno kako se proteklih dana govori o bankarskoj industriji. Oni ipak upravljaju štednjom naših građana.

(studeni 2013.)

---------------------------------
O HNB-u

Marić

Stvorene su sve pretpostavke da se razriješi rukovodstvo HNB-a, koje je prouzročilo ovakav problem. Bez obzira na prijateljstvo, pokrenite postupak za razrješenje rukovodstva HNB-a i imate već prvi glas.

(siječanj 2015., prilikom donošenja zakona o zamrzavanju tečaja švicarskog franka)

Dalić

Hrvatska narodna banka ne radi i ne smije raditi ono što dnevna politika zamisli. HNB radi i mora raditi sve ono što prema njegovoj najboljoj stručnoj procjeni osigurava stabilnost cijena i time pridonosi stabilnosti rasta. (travanj 2016.)

---------------------------------
O ulozi monetarne politike

Marić

Zanemarila se znanstveno potvrđena činjenica da je za rješavanje ekonomskih ciklusa fiskalna politika bolja u teoriji nego u praksi, a da se samo monetarnom politikom može osigurati brži gospodarski rast, viša stopa zaposlenosti i stabilnost cijena... Tečaj koji bi trebao biti sredstvo za ostvarenje nacionalnih ekonomskih ciljeva postao je i cilj i sredstvo. Ali ne za rast proizvodnje i povećanje zaposlenosti, već za uništenje domaće proizvodnje i poticanje uvozno-potrošačke ekonomije. (lipanj 2012.)

Dalić

Zbog visoke euroizacije HNB-a i Hrvatske instrumenti u monetarnoj politici su ograničeni jer kuna čini tek manji dio novčane mase. I to je činjenica našeg ekonomskog života koja se ne može ignorirati i praviti se u oblikovanju mjera monetarne politike da toga nema. Mi se zbog toga ne možemo u monetarnoj politici ponašati niti kao Poljska, a kamoli SAD. Eurozona je zato i stvorena, da bi članicama pružila koristi velikog monetarnog područja.

---------------------------------
O privatnom vlasništvu

Marić

Oni kažu da je i najgore privatno vlasništvo bolje od najboljeg državnog. To kažu ili napišu bez imalo dvojbe, bez srama, bez kompleksa. Ne sjete se ni Magme, ni Kamenskog, ni Jadrankamena, niti Salonita, niti Kio Orahovice, niti Dalekovoda, niti Brodokomerca, niti Fotokemike, Peveca, Metroneta, ni Diokia, ni Sljemena, ni Badela, Konstruktora… (“Slom lažnog proroštva”, 2015.)

Dalić

Potpuno je jasno da jedino privatni sektor može pokrenuti gospodarstvo. A upravo je privatni sektor taj koji je podnio najveći teret krize. Ne može se sva ekonomska politika svesti na obranu javnog sektora i onih koji žive od proračuna. Upravo takav pristup nas drži na početku šeste godine recesije. (listopad 2014.)

---------------------------------
O protekcionizmu

Marić

Neprirodno je da u Hrvatskoj litra vode košta više od litre mlijeka. To je zato što mi ne znamo od čega se sastoji to jeftino mlijeko koje se onda nudi hrvatskom tržištu. To je zato što nema državnog inspektorata koji bi spriječio uvoz jeftine nekvalitetne robe. Sve se države štite od uvoza jeftine robe jer im ona uništava domaću proizvodnju. (kolovoz 2016.)

Dalić

U srži socijalno-tržišne doktrine nalaze se vrijednosti ekonomskog života koje uključuju osobnu odgovornost za vlastitu sudbinu, privatno vlasništvo, privatnu inicijativu, tržište, konkurenciju i državu koja stvara i regulira uvjete poslovanja, koja intervenira u slučaju tržišnih neuspjeha, a ni u kom slučaju nije glavni poduzetnik, investitor ili općenito igrač na tržištu. (rujan 2014.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. ožujak 2024 14:09