ZAGREB - Ni dva tjedna prije proslave Dana državnosti 25. lipnja, Ured predsjednika Republike i Banski dvori nisu se usuglasili o načinu obilježavanja ovog povijesnog datuma. Iako je program obilježavanja Dana državnosti u načelu dogovoren na sastanku Odbora za obilježavanje Dana državnosti, koji čine državni i vojni vrh, te predsjednik Sabora s potpredsjednicima, čine se da je puno toga ostalo neriješeno.
Predsjednik Josipović se, kako doznajemo, zalaže da središnja proslava Dana državnosti bude održana u zagrebačkom HNK gdje bi se, osim domaćih uglednika, okupili i lideri država regije te diplomatski uzvanici.
Događaj bi bio povod za promoviranje regionalne politike pomirenja i opraštanja, za što se predsjednik Josipović zauzima od dolaska na Pantovčak, a prigodna svečanost uz koncert klasične glazbe u komornom prostoru visokog kulturnog značaja govorio bi o okrenutosti Hrvatske europskom kulturnom i civilizacijskom krugu.
Pozvao bi i Tadića
Predsjednik je izrazio želju i da se među uzvanicima nađe srbijanski predsjednik Boris Tadić, koji bi bio i glavni gost na večeri u Zagrebu u organizaciji Pantovčaka. U Uredu predsjednika smatraju da bi Dan državnosti trebao biti i prilika za okretanje nove stranice među državama regije, pa i među onima koje su dojučer međusobno ratovale.
Premijerka Kosor odlučila je da se središnja proslava ipak održi u Vukovaru, simbolu stradanja u Domovinskom ratu. Ta bi proslava podsjetila na sve žrtve na putu do hrvatske državnosti i samostalnosti, a bio bi i prilika za poruke pomirenja i okrenutosti europskim vrijednostima, tvrde u Banskim dvorima.
Vlada i HDZ će se držati dogovorenog programa, tvrde naši sugovrnici iz Banskih dvora, a to je: jutarnje polaganje vijenca palim braniteljima, polaganje vijenca na grob prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, svečana sjednica Vlade s najvišim uzvanicima, a potom odlazak u Vukovar na središnju proslavu.
Dvadesetu obljetnicu hrvatske državnosti želimo obilježiti u gradu heroju, tvrde u Vladi, gdje će se pridružiti proslavi pitomaca Vojne škole uz uzvanike iz 204. gardijske brigade.
Sporan datum
Iako se Pantovčak i Banski dvori zalažu za politiku pomirenja i europskih vrijednosti, očito je da imaju različite pogleda na lokaciju te stil i sadržaj proslave Dana državnosti. Među hrvatskim političarima je i prije bilo prijepora oko proslave Dana državnosti 25. lipnja, na dan kada je Hrvatski sabor 1991. g. donio odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika.
Prema nekim tumačenjima, 25. lipnja 1991. nije podoban datum za proslavu Dana državnosti jer je na tu odluku, Brijunskim sporazumom, stavljen tromjesečni moratorij, nego je to 8. listopada iste godine, koji se danas slavi kao Dan neovisnosti.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITATE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA