VIJESTI IZ LILIPUTA

Nijemci su snimili alegoriju Republike Hrvatske. TV seriju o tupsonima...

Nijemci su snimili alegoriju Hrvatske. Seriju o tupsonima koji nisu u stanju ovladati ni s čim složenijim od klopke za dabra
Objavljeno: 27. veljača 2021. 23:30

Njemačka televizijska serija "Tribes of Europe" počinje kadrom koji je spektakularan. Kadar prikazuje glavnu junakinju serije, djevojku odjevenu u kože i prnje. Djevojka pod imenom Liv nalazi se na vrhu nekakve ruševne građevine. S te uzvisine promatra šumu dok joj kamera u panorami ponire u lice.

Tako izgleda prva scena spektakularne distopije koju je za striming servis Netflix kreirao njemački scenarist Phillip Koch. Bilo kojem gledatelju u Njemačkoj, Kanadi ili Italiji ta scena mora izgledati slično, i mora značiti isto. No, postoji jedna grupa publike kojoj ta scena znači nešto sasvim drugo. A to su hrvatski gledatelji.

Hrvatski će gledatelji - naime - iz istih stopa prepoznati velebno, urušeno zdanje s kojeg distopijska divljakuša nadzire nabujalu šumu. Prepoznat će da futuristička osmatračnica nije ništa drugo doli spomenik revoluciji kipara Vojina Bakića na Petrovoj gori. Oljušten, devastiran i polupanih stakala, on u seriji dočarava ostatak negdašnje, napredne civilizacije.

Netflixova je serija u Hrvatskoj zadobila stanoviti publicitet nakon što se saznalo da je njemačka produkcijska ekipa taj SF spektakl snimala na više hrvatskih lokacija. Među tim lokacijama bilo je i onih koje će samo godina dana nakon snimanja serije stradati u banijskom potresu. Nakon potresa u medijima su se pojavile fotografije filmskog seta snimljene u Petrinji i Glini tijekom snimanja serije. Te su fotografije izgledale kao morbidna potvrda teze Oscara Wildea o tome kako "život oponaša umjetnost".

Petnaest mjeseci prije nego što će banijski potres lijepu austrijsku arhitekturu urbane Banije pretvoriti u hrpu slomljene cigle, njemački su scenografi zloslutno "navijestili budućnost". U njihovoj su seriji Petrinja i Glina također skršene, po ulicama se vide šuta i ruzinava vozila, no krivac za propast nije potres nego civilizacijski kolaps u bliskoj budućnosti. U scenariju, taj se kolaps dogodio 2037., a u sjećanju preživjelih ostao je upamćen kao "crni decembar". Najednom je pao internet, nestala je struja, a suvremena se civilizacija urušila u barbarstvo.

Nekoliko desetljeća kasnije - godine 2074. - Europa je rascijepana na desetine malenih, vojujućih plemena. Ona među njima koja su donekle zadržala tehnološka znanja udružila su se u jedini zametak suvislog društva - vojno organiziranu Grimiznu Republiku.

Od ostalih plemena, najljuće i najopasnije su Vrane, spartanski militarizirana horda koja sjedište ima u nekadašnjem Berlinu te živi od eksploatacije robova. Osim ta dva plemena postoji i niz drugih, među kojima su i Izvornici (Origins) kojima pripada junakinja Liv. Uvjereni da je tehnološka civilizacija skrivila "crni decembar", Originci su se opredijelili za predtehnološku arkadiju. Žive u šumi, hrane se isključivo lovom.

Funkcioniraju kao neka smjesa hipi komune i indijanskog plemena. Zaplet serije podbode se onog trenutka kad na teritorij Livina plemena padne tehnološki superiorna letjelica u kojoj je pilot. Pilot je u posjedu Kocke, komada visoke tehnologije koji iz nepoznatih razloga ima enormnu važnost. Toliku važnost da se za Kockom pojagme i Grimizni i Vrane, koje pak u jedan dan opustoše, pobiju i porobe pleme Originaca.

Krećemo se, ukratko, na poznatom terenu. SF serija Phillipa Kocha jednom je nogom na teritoriju "Gospodara muha", drugom na onom "Mad Maxa". Politička alegorija koja se iza serije krije prilično je jasna: ako ne budemo jedinstveni i složni, pojest će nas nativistički, sektaško-plemenski mrak. "Tribes of Europe" su za bilo kojeg od globalnih gledatelja lako čitljiva smjesa SF pulpa i politički korektne idejne pedagogije.

No, u toj masi globalnoga gledateljstva postoje i gledatelji kojima ona znači nešto sasvim drugo te kojima je zabavna na jednoj sasvim drugoj razini. A to su, naravno, hrvatski gledatelji.

Hrvatski mediji uvelike su pisali kako su njemački filmaši "srušili" banijske gradiće prije njihova stradavanja u potresu. Pisalo se i o tome kako je Bakićev kompleks na Petrovoj gori glavni set serije. No, sve dok čovjek ne vidi "Tribes of Europe" neće biti svjestan do koje su mjere hrvatske lokacije fundamentalne za njemačku seriju.

Prva od njih je, naravno, Bakićev kompleks na Petrovoj gori. Grandomanska, dvanaestokatna skulptura/muzej započeta je 70-ih godina, prije jugoslavenske ekonomske krize, s idejom da bude istodobno i skulptura i muzejska zgrada. Tijekom radova na zdanju Tito je umro, SFRJ se probudila zagušena dugovima, a preskupi spomenik u nerazvijenoj zabiti već je tada imao reputaciju kontroverznog. Dovršen je 1981., da bi već od 90-ih stvari pošle po zlu.

Za lokalne hrvatske vlasti, bio je to tek još jedan spomenik "srpskoj partizaniji". Za nacionalne hrvatske vlasti, bio je preskupi vrući krumpir. Za trgovce sekundarnim otpadom, bio je savršeni resurs, pun skupog materijala, nečuvan i daleko od civilizacije. U par godina Bakićev su kompleks opustošili maroderi, što ga je pretvorilo u fetiš "ruin porn" supkulture. I, naravno, u idealni set za "Tribes of Europe": u njemačkoj seriji, Bakićev je kompleks glavni vojni štab Grimizne Republike.

No, nije Petrova gora jedina senzacionalna hrvatska ruševina u kojoj se zbiva serija. Tu su pulske lokacije austrougarskih utvrda Kaštela i Muzila. Opustošeni, propadanju prepušteni glavni grad Vrana dijelom je vizualiziran u nikad dovršenoj zagrebačkoj sveučilišnoj bolnici. Relikte negdašnjih cestovnih komunikacija u seriji otjelovljuju dvije sjajne hrvatske povijesne ceste.

Prva je Napoleonova cesta u kanjonu Krčića pod Dinarom, a druga Majstorska cesta koja povezuje Obrovac sa Svetim Rokom, koju je 1832. sagradio austrijski graditelj kapetan Knežić, a pruža se uz Tulove grede, točno iznad današnjeg portala tunela na autocesti. To su samo lokacije koje sam zapazio na prvo gledanje. Nesumnjivo ih ima još, jer se među setovima serije nalazi i nešto industrijskih objekata i infrastrukturnih zdanja koja nisam prepoznao.

To je, ukratko, krajobraz distopijske budućnosti u seriji "Plemena Europe". Sadašnjost u toj seriji nije bajna. Tu sadašnjost nastanjuju primordijalni barbari koji u tehnološkom smislu nisu kadri proizvesti ništa složenije od brezova luka i strijele. Ali, zato su oko njih ruine negdašnje, superiorne civilizacije, tu superiornu civilizaciju vizualno opredmećuju titovski spomenici, socijalističke bolnice, napoleonovske i jozefinske ceste, te fortifikacije austrijske, carske Kriegsmarine.

I to je trenutak kad serija "Tribes of Europe" postaje nemjerljivo zabavnija hrvatskom gledatelju nego i jednom gledatelju u Španjolskoj, Finskoj ili Kanadi. Jer, za sve druge gledatelje na svijetu ta je serija politička alegorija smještena u začudni ambijent koji im nije najjasniji. Za nas ne. Za nas su "Tribes of Europe" alegorija našeg političkog i ekonomskog sada i ovdje.

Njemački producenti vjerojatno nisu niti svjesni da su u "Tribes of Europe" snimili nehotičnu alegoriju Republike Hrvatske. Snimili su seriju o tehnološki degradiranim tupsonima koji nisu u stanju ovladati ni s čim proizvodno složenijim od klopke za dabra. Ali, zato žive u prostoru koji je koncentrat relikata bivših, proizvodno, tehnološki i kulturno superiornih civilizacija. Od tih su civilizacija ostali tvrdalji, ceste i zdanja koja polako izjedaju šikara i šuma. Ni jedno od tih zdanja više nismo kadri sagraditi. Za neka nije više jasno čak ni čemu su služili. Za neka, doduše - poput Petrove gore - nije to bilo baš jasno ni tada.

Seriju "Tribes of Europe" gledao sam u tjednu velikih hrvatskih infrastrukturnih "uspjeha". Tog tjedna, premijer je u Splitu svečano otvorio važne infrastrukturne radove, radove koji se svode na širenja jednog gata trajektne luke. Istodobno, vlada je obznanila svoj drugi veliki uspjeh: na sad potresom opustošenoj lokaciji njemačke serije uspjeli su dva mjeseca nakon razornog potresa - sastaviti kontejnersko naselje.

U istom Splitu koji će dobiti novoprošireni gat prošle su godine tadašnji rektor i uprava Filozofskog fakulteta svečano otvorili "novu" zgradu filozofskog fakulteta. Toliko su bili ponosni da se tadašnji rektor čak počastio spomen-pločom na zgradi. Jedini je problem što zgrada nije bila nova: riječ je o uredskoj zgradi koju je sveučilište preuzelo od bankrotirane trgovinske firme, prebojilo i recikliralo. Tako u Hrvatskoj izgledaju "infrastrukturni uspjesi". Tako to izgleda kad u Hrvatskoj Originci usele u postojeću ruinu.

Ova zemlja, ispada, ima jedinu sreću što su iza nje relikti triju ozbiljnih civilizacija: mletačke, austrijske i titovsko-socijalističke. Te su civilizacije gradile barbakane i arsenale, svjetionike i ceste preko Velebita, željeznica i bolnice. Bušile su planine, plavile doline, kreirale umjetna jezera. Jedna od te tri civilizacije je na pojavu velikih boginja sama proizvela cjepivo, a potom procijepila 18 milijuna stanovnika u samo 70 dana. Originci danas nisu u stanju procijepiti niti vlastite rođake i članove stranke.

Ukratko: gledajte "Tribes of Europe". Za druge, globalne gledatelje ta je serija možda opomena o prijetećoj budućnosti. Za nas, to je izvještaj o sadašnjici.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 06:15