Premijer Andrej Plenković gostovao je kod Mislava Bage na Dnevniku Nove TV i osvrnuo se na aktualne događaje s naglaskom na reforme, podršku predsjednici Kolinid Grabar-Kitarović u nastojanju da dođe do drugog mandata, ali i ratifikaciji Istanbulske konvencije. Ipak, najviše se razgovaralo oa reformama i negativnom izvještaju Europske komisije koji je dodatno zatresao Banske dvore.
Povodom toga Plenković je danas okupio sve ministre i upozorio ih da s reformama treba krenuti što prije.
- Imali smo intenzivan mjesec, cijelu veljaču komunikacija s EK, sastanak s kolegijem Komisije, moj boravak u Strasbourgu, nakon toga Europsko vijeće. Očekivali smo da će ovo zimsko izvješće u okviru europskog semestra koje temeljito gleda napreda strukturnih reformi, korektivnih mehanizama, dubinsku analizu ekonomskih politika, po mom sudu biti jedno dobro, poticajno izvješće za Hrvatsku. Puno je toga što je dobro u tom izvješće. Ono što je najbitnije po meni, dakle, da je 2017. za nas bila godina u kojoj smo u vrlo kompleksnim okolnostima, praktički prve godine mandata nakon političke nestabilnosti 2016. godine, napravili zdrave temelje za strukturne reforme za 2018. godinu. - rekao je Plenković koji ne želi priznati da je Hrvatska najgora ekonomija u EU u ovom trenutku.
- Nismo najgora ekonomija u ovom trenutku. Polako, nemojte stavljati etikete koje nisu. Imamo proceduru prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. U istoj smo skupini s Italijom i s Ciprom.
Novinar mu je spomenuo da smo, dakle, među tri najgore zemlje.
- Polako, nije to stvar varijante da li je nešto jako loše ili ne. Nemojte zaboraviti da smo u 2017. izašli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka. Da nismo nešto dobro napravili vjerojatno ne bismo bili izašli iz te procedure.
Zašto niste proveli reforme koje ste si sami zadali prošle godine?
- Da, imali smo jednu laganu godinu u kojoj nije bilo nikakvih izazova, nismo spriječili kolaps hrvatske ekonomije nakon krize u Agrokoru, imali smo najbolju turističku sezonu…
Nitko vam ne spori Agrokor.
- Samo sekundu. Nitko ne govori da ne spori. Hajmo malo realno pogledati taj dokument. To je dokument od 73 strane koji je vrlo detaljna analiza po svim sektorima nacionalnog programa reformi. Određene mjere su provedene, određene su provedene napola, određene su u tijeku, neke nisu provedene i prebačene su za 2018.
Preko 50 posto mjera uopće nisu provedene ili su minimalno provedene.
- Ne, to nije točno.
To je točno.
- Nije točno. Evo sad smo imali analizu cijeloga dokumenta zadnja tri sata sa svim resorima. Broj mjera koji je u tijeku je puno veći nego ovo što vi sada govorite. Prema tome, ono što smo napravili u 2017. godini, ostvarili smo ubrzano smanjenje javnog duga, ostvarili smo proračunski suficit, porast zaposlenosti, smanjenje nezaposlenosti, zdrave temelje za provođenje strukturnih reformi. Najbolju turističku sezonu, gospodarski rast i pritom, ako pogledate i izvješće rejting agencija, da su nam izgledi kreditnog rejtinga pozitivni i dignuti su. Samo smo na jednu stepenicu ispod investicijskog kreditnog rejtinga.
Mi zapravo živimo od toplog vremena. Što ima više toplog vremena turizam nam donosi 20 posto. Pa i Komisija vas upozorava. Turizam je dobar, ali na tome ne možemo gospodarstvo zasnivati. Opet vas pitam, zašto ste tako neodlučni i kolebljivi da ne provodite reforme?
- Odakle vam to?
Pa gledam svaki dan.
- Ajde argumentirajte mi to.
Nađite mi jednu strukturnu reformu koju ste proveli.
- Pa evo, imali smo veliku poreznu reformu koja je ljudima osigurala veće plaće, veće prihode…
Preuzetu od bivše Vlade.
- Pogledajte kompanije koje su ove godine prijavljivali svoje poreze, 18 posto, 12 posto, stvorili preduvjete za veće plaće. Ono o čemu smo danas razgovarali na sjednicu koju smo imali maloprije, kojim koracima dalje i u reformi javne uprave, reformi plaća u javnoj upravi, u državnoj upravi, nastavku reforme obrazovanja…
Kakav će to biti korak? Hoćemo li to ove godine vidjeti? Potpredsjednica Vlade Martina Dalić je još prošle godine najavljivala, primjerice, javne uprave kod plaća. Sad je, praktički, već izgubljen cijeli kvartal.
- Pa nije izgubljen cijeli kvartal. To prije svega ne radi potpredsjednica Dalić, nego ministar rada i mirovinskog sustava, gospodin Pavić, u suradnji s ministrom uprave, kolegom Kuščevićem. Obojica su praktički na te dužnosti stupili u lipnju mjesecu i krenuli su s tim reformama. Prema tome, to su koraci koje ćemo ostvarivati ove godine. Nemojmo se loviti za nijanse ovoga izvješća ili optiku kako se to izvješće percipira. Hrvatska je u 2017. godini, u okolnosti kakve su bile, bila uspješna. Podigli smo plaću ljudima, napravili velike iskorake u fiskalnoj disciplini, bili smo vrlo odgovorni s te strane, a riješili neke obveze koje su dugi niz godina bile pred nama. I ovaj trokut o kojem govorim, investicije, strukturne reforme, odgovorna fiskalna politika je ključ rada Vlade u sljedećim godinama.
Ali vaša potpredsjednica stranke, gospođa Maletić, šalje vam poruku iz Bruxellesa, da, kako kaže, "hrabro pređimo dolinom političke smrti". Zapravo vas poziva da idete u reforme. To nisam ja ili neki analitičar, to je vaša potpredsjednica stranke.
- Mogla je kolegica Maletić, imala je šansu biti članica Vlade. Ona se na tome zahvalila.
A zašto nije?
- Pitajte nju. Ja sam joj ponudio, ona to nije htjela.
Potpredsjednica Vlade?
- Sve se moglo dogovoriti.
Ne brine vas kad vam predsjednica Republike šalje svakodnevne poruke gdje gradi svoj politički imidž i, da tako kažem, vodi kampanju kritizirajući Vladu?
- Predsjednica ima izbore, ako želi na njih ići, a ja još nisam direktno od nje čuo da na njih zaista želi ići, krajem 2019. godine. Vjerujem da u svojim komentarima i opservacijama nastoji poslati poruke o tome da se kao predsjednica države brine za skladno funkcioniranje vlasti i sugerira što bi po njenom sudu bilo važno.
I vama je prihvatljivo da ona svoju kampanju gradi na kritici Vlade pa ćete ju na kraju poduprijeti?
- Pa gledajte, ona je predsjednica države. Komuniciramo, razgovaramo, svatko od nas ima svoju zadaću. Vlada je ta koja temeljem ustavnih ovlasti ima one prave, izvršne zadaće na svakodnevnoj razini. Njena je uloga bitno drukčija u našem političkom sustavu. Ona bira svoj način kako da to medijski komunicira.
Ali ako ona ovako nastavi je li moguće da joj HDZ uskrati potporu na predsjedničkim izborima?
- Rekao sam to njoj nekoliko puta kada smo razgovarali i kada smo uopće ovu temu doticali u javnom prostoru, da prije svega kaže otvoreno da li se želi kandidirati ili ne. Do sada taj decidiran odgovor nisam čuo.
A za sada, biste li je poduprli za vašeg kandidata?
- Ona je bila kandidatkinja HDZ-a koju sam tada podržao kao europski zastupnik i pomogao, zajedno s cijelom strankom, a i drugima, 2014. da se izabere. Mislim da se netko tko ima mandat prije svega sam treba odrediti o drugom mandatu.
Ne zabrinjava vas što je među vašim biračima ona popularnija od vas?
- Koliko?
Popularnija je, nebitno.
- Gledam sam anketu i mislim da smo oboje iznad 90 posto kod birača HDZ-a. To su nijanse, 93 i 91 po zadnjoj anketi.
Dobro, vidjet ćemo kako ćete nastaviti suradnju.
- Ja sam preuzeo stranku u okolnostima u kojima bi se malo tko usudio preuzeti. Pobijedili smo na izborima, formirali vlast, imali rekonfiguraciju parlamentarne većine, suočavamo se svaki dan s izazovima. Dio ovih problema, nemojmo to zaboraviti i uspoređivati Hrvatsku kao bilo koju drugu europsku zemlju. Nisu druge europske zemlje imale takav zastoj u razvoju kao mi zbog agresije. Nemojmo to zaboraviti, ne možete uspoređivati nas i nekoga tko to nije imao. Nismo u istoj poziciji.
Ako sam shvatio, bez obzira na kritike, predsjednica za sada ima vašu potporu?
- Predsjednica radi svoj posao. Kad se odredi da li želi biti kandidatkinja donijet ćemo odluku kao stranka. Nije to stvar koju ja kao predsjednik stranke sam odlučujem.
Vi osobno možete trpjeti dalje te udarce?
- Nisam ja nešto posebno osjetljiv, nisu to neki veliki udarci. Mislim da ona to govori jer želi pozitivne pomake. Ako smo na tom nazivniku onda vjerujem da možemo ići zajednički naprijed.
Niste me baš uvjerili, ali dobro.
- Nije meni bitno da li ću vas uvjeriti ili ne, bitno je da kažem ono što mislim.
Istanbulsku konvenciju želite ratificirati, čini mi se dosta ubrzano. Je li točno da ćete uz Konvenciju poslati i nekakvo pismo ili izjavu kojom će se Hrvatska obvezati da vrednuje svoj ustavni poredak i Ustav, kao Poljska?
- Ne kao Poljska. Vrlo je važno da se koncentriramo na bit ove konvencije. Hrvatski stručnjaci su sudjelovali u inicijalnim fazama izrade ove konvencije u vrijeme HDZ-ove Vlade na kraju prošlog desetljeća. To je jako važno. Konvencija je otvorena za potpis, potpisana, potpisala ju je SDP-ova Vlada. Nije imala hrabrosti, političke volje, ne znam kojeg točno razloga. Mogli su do kraja 2015. ratificirati kako su htjeli.
Ali vas to ne amnestira?
- Zašto bih ja bio amnestiran?
Zašto vi kasnite?
- Ništa mi ne kasnimo. Ja sam najavio još krajem 2016. da ćemo provesti proceduru, javnu raspravu, pripremiti instrumente ratifikacije Konvencije o zaštiti žena od nasilja i nasilja u obitelji za proceduru. I mi smo to napravili. Dapače, proveli smo i konzultacije s pravnim službama Vijeća Europe kako pojedine aspekte u toj konvenciji obrazložiti kada dokument dođe u Hrvatski sabor. Naći ćemo određene formulacije koje će otkloniti bilo kakve dileme onih koji se trenutno protive ratifikaciji Konvencije.
Znači da ćemo neke odredbe suspendirati na neko razdoblje?
- Ne, nećemo ništa suspendirati. Postoje rezerve, postoje interpretativne izjave. Vodite računa da sam ja pravnik s dosta međunarodnog iskustva. Razgovarao sam s glavnim tajnikom Vijeća Europe koji uskoro dolazi i Hrvatska u svibnju preuzima predsjedanje tom organizacijom i mi ćemo tu proceduru dovršiti.
Da li je to uvjet?
- Kakav uvjet, zašto bi to bilo uvjet? Pa to je stvar političke volje.
A hoćete li tom izjavom zadovoljiti partnere koji su protiv Konvencije, kao primjerice HRAST koji ne želi ni čuti o tome?
- Što se HRAST-a tiče, čini mi se da su se oni jako ušušurali, što bi se reklo, zadnja dva dana. Čak mislim malo više nego što treba, ali to je njihovo političko pravo. Nije me iznenadila njihova reakcija. Ono što je bitno da pokušamo oko ove teme ostvariti konsenzus i vratiti se na meritum Konvencije.
Hoćete li svoje u HDZ-u tražiti da to stranačkom stegom svi podupru ili da glasuju po savjesti?
- Tražit ćemo da podupru. Imat ćemo sastanak u ponedjeljak gdje ćemo temeljito objasniti sadržaj Konvencije i otkloniti bilo kakve dvojbe ako ih netko ima.
Mislite da ćete moći uvjeriti, recimo, vašeg bivšeg šefa diplomacije i političkog tajnika Davora Ivu Stiera, gospodina Kovača, vašeg međunarodnog tajnika ili zamjenika stranke, da dignu ruku za tu Konvenciju?
- Pa što se tiče kolege Stiera, nisam siguran. On tu ima dosta tvrde stavove, to smo konstatirali dok smo zajedno bili u Bruxellesu. On je malo uvjereniji u ideološki karakter te Konvencije. Što se tiče kolege Kovača, on je, koliko se sjećam, zajedno s kolegicama koje su sada u mojoj Vladi državne tajnice, u vrijeme dok je HDZ bio u oporbi, kao što je predsjednica Republike u svojoj kampanji pozivala SDP-ovu Vladu da ratificira Konvenciju, on je isto to činio. Ne vidim što se tu promijenilo.
Gospodin Brkić?
- Samo malo, nije bitno što se tiče pojedinih kolega ili kolegica kako će se postaviti, bitno je kakvu ćemo raspravu imati u stranci. Tu Konvenciju je ratificirala jedna Njemačka, Italija, Francuska, ratificirala je Bosna i Hercegovina, Srbija. Pogledajte niz zemalja članica Vijeća Europe koje su tu Konvenciju ratificirale, da li se nešto krupno promijenilo u svakodnevnom životu, obrazovanju. Nije.
Znači koalicija vam se na ovome neće dovesti u pitanje?
- Neće se koalicija uopće dovesti u pitanje. Stvar je tumačenja.
Na potpredsjednici Vlade Dalić? S obzirom da gospodin Pupovac daje izjave "ki bi da bi".
- Neće ni na tome. Imamo parlamentarnu većinu koja je tu. Bili su prije desetak dana u situaciji da glasuju tajno i glasali su svi na jednak način. Dakle, 78. Imamo redovite sastanke, raspravljamo o bitnim problemima hrvatskog društva. Ono što je bitno u vezi Agrokora, a vidjeli ste vijesti nakon konzultacija svih zainteresiranih dionika u Zadru, da su vijesti pozitivne. Dakle, da je nova izvanredna uprava došla na način da želi iskoristiti vrijeme koje je pred njom, da na vrijeme dogovore glavne elemente nagodbe.
Da li vam je s pregovora gospodin Fabris Peruško danas podnio izvješće?
- Je.
Je li uvjeren da će do srpnja biti sklopljena nagodba?
- Ono što je bitno je da su dojmovi nakon tog sastanka pozitivni, a pozitivni najvažnije s aspekta koji je za Hrvatsku posebno bitan i za mene kao predsjednika Vlade, a to je logika i optika hrvatskih dobavljača, hrvatskog gospodarstva. Oni djeluju zadovoljni. Mislim da će se postići rješenje u kojem ne samo da je već sada isplaćeno 490 milijuna eura starog i graničnog duga, 2,1 milijardu je iz Agrokora išlo prema dobavljačima, redovito se plaća sve što je novo u poslovanju, a još će, prema nekim naznakama, da sada ne ulazim u detalje, imati osiguranu ekonomsku budućnost kvalitetnim poslovanjem budućeg Agrokora. A to je ono zašto je bilo najbitnije da dođe do angažmana i sprečavanja negativnih posljedica.
Upravo je bilo pitanje Agrokora kad je imenovan novi Vladin povjerenik, pa ste mi odgovorili: "A što mislite kako je meni". Zašto mislite da bi građane ove zemlje trebalo biti briga kako je vama kao predsjedniku Vlade?
- Nemojte sada to dekontekstualizirati. Polako Mislave. Ja sam vam tada odgovorio na pitanje o saznanjima u toj situaciji, a ni u jednom trenutku se nisam požalio kako je meni na ovoj dužnosti, što je bila šira interpretacija. Ne daj Bože da bih se ja žalio na bilo što. Tu smo svaki dan, predani radu, ministri, Vlada, parlamentarna većina, za ono za što smo dobili povjerenje naših birača i naših građana i za rješavanje problema koji su u hrvatskom društvu jako duboki i jako veliki. A odlučnosti nam ne nedostaje.
Samo mi na kraju recite koja je ta prva strukturna reforma koja će iz Banskih dvora izaći van i koju građani trebaju znati?
- Očekujem da ćemo ove godine riješiti pitanje plaća u državnom sektoru i da ćemo izaći s prijedlogom mirovinske reforme.
A primjena sljedeće godine?
- Pa naravno. Ne možete takvu reformu provesti preko noći. Vodite računa da procedura kakvu smo uveli, koja podrazumijeva i nekoliko krugova konzultacija unutar Vlade, javnost, Sabor… Za to vam treba otprilike pet mjeseci, što je redovita procedura i što je dobro za zemlju. Očekujem i veliki napredak u obrazovnoj reformi. Današnji sastanak PSP-a oko kandidata koji idu u drugi krug za ERS je također bio jako dobar.
Vidjet ćemo kako će EK ocijeniti 2018. godinu, za koju ste rekli da je godina reformi.
- Sad je vrijeme za reforme kad nema izbora. A ako ih bude onda ćemo imati druge prioritete - zaključio je Plenković u razgovoru za Novu TV.