VRIJEME KRIZE

‘Nitko nas nije prisilio. Bit će nam teško, ali ne možemo biti slijepi na ono što se događa‘

Katolička crkva u Hrvatskoj odrekla se deset posto ukupnog prihoda iz državnog proračuna za ovu godinu
Andrej Plenković i Josip Bozanić
 Tomislav Krišto I Damjan Tadić/cropix

Katolička crkva u Hrvatskoj odrekla se deset posto ukupnog prihoda iz državnog proračuna za ovu godinu, koji Hrvatska biskupska konferencija (HBK) od države dobiva prema jednom od četiri Vatikanska ugovora, priopćili su jučer iz Vlade nakon sastanka premijera Andreja Plenkovića i predsjednika HBK, mons. Želimira Puljića.

Ako znamo da na temelju tog ugovora o gospodarskim pitanjima HBK godišnje u prosjeku dobije 300 milijuna kuna, Crkva se prema toj računici odrekla oko 30 milijuna kuna zbog koronakrize. Potvrdili su nam to i izvori iz Crkve.

- Da, radi se o deset posto prihoda koje dobijemo iz državnog proračuna. Radi se o 30-ak milijuna kuna i tog smo se novca u ovim teškim vremenima koja je uzrokovala pandemija koronavirusa odrekli za hrvatsko gospodarstvo. Ne, nitko nas na to nije prisilio, pristali smo na to dobrovoljno. Da, odrekli smo se, da, bit će nam teško, ali ne možemo biti slijepi na ono što se događa oko nas. Kao što nismo bili slijepi kada je počela financijska kriza, kada smo se u četiri godine odrekli oko 160 milijuna kuna - kažu izvori iz Crkve.

Oduzeta imovina

Iz Vlade su zahvalili Crkvi što se odrekla ovog iznosa.

"Predsjednik Vlade Plenković osvrnuo se na aktivnosti Vlade u borbi protiv pandemije koronavirusa, usmjerene na očuvanje zdravlja hrvatskih građana, te izložio gospodarske i socijalne mjere koje Vlada poduzima za zaštitu radnih mjesta te standarda građana. U tom kontekstu, predsjednik Vlade zahvalio je predstavnicima HBK na dobrovoljnom smanjenju obveze od 10 posto u provedbi ugovora sa Svetom Stolicom i RH o gospodarskim pitanjima u 2020.", priopćili su iz Vlade.

Riječ je o najizdašnijem od četiriju Vatikanskih ugovora, koji je država potpisala sa Svetom Stolicom i ratificirala 1998. Odnosi se na financiranje naknada, odnosno plaća klera, karitativne djelatnosti i obrazovanja svećenika, a ugovorom je riješeno i pitanje naknada za oduzetu imovinu.

Prema podacima iz državne riznice, u ovoj je godini HBK dobio malo manje od 200 milijuna kuna, i to veći dio iz proračuna Ministarstva financija, a gotovo pola milijuna kuna i od Ministarstva zdravstva. U 2019. godini, prema obvezama iz Ugovora o gospodarskim pitanjima između Svete Stolice i RH, HBK je dobio 275,2 milijuna kuna, godinu prije toga 216,7 milijuna kuna, a 2017. godine 275,2 milijuna. Najviše je novca po ovoj stavci HBK dobio 2014. - 363 milijuna kuna.

Ovo nije prvi put da se Crkva odriče dijela prihoda iz proračuna. U godinama krize u razdoblju od 2009. do 2012., naime, HBK se u prosjeku godišnje odricao 40 milijuna kuna godišnje, ukupno 162 milijuna kuna u četiri godine. U 2019. odrekao se 50 milijuna kuna, u 2010. 18,5 milijuna kuna, 2011. 49,7 milijuna kuna, a 2012. godine 43,8 milijuna kuna.

Prema ovom ugovoru, država je obvezna Crkvi mjesečno davati iz godišnjeg državnog proračuna iznos koji odgovara dvjema prosječnim bruto plaćama pomnoženim s brojem župa u Hrvatskoj, a u taj novčani iznos, osim troškova za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, uključeni su i troškovi gradnje i održavanja crkava i pastoralnih središta koji nisu na popisu spomenika kulture te doprinos za karitativnu djelatnost Katoličke crkve. Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u prvom polugodištu iznosila je 9181 kunu, a u Hrvatskoj je oko 1300 župa, što znači da mjesečno po ovoj stavci dobivaju 23,8 milijuna kuna.

Posljedice potresa

Iz Crkve pojašnjavaju da su ovo uistinu izazovna vremena, ne samo zbog korone nego i zbog potresa koji je poprilično oštetio crkve u Zagrebu, i to upravo one koje su svakodnevno imale više misa i u kojima živi i radi najviše svećenika. Radi se o zagrebačkoj katedrali, franjevačkom samostanu na Kaptolu 9 te Bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici.

- Za obnovu tih objekata trebat će iznimna sredstva. Osim toga, ove godine nije bilo mnogo hodočasnika i turista, crkve su bila zatvorene 45 dana zbog pandemije. A sve to utjecalo je i na sveukupne financije Crkve - pričaju naši sugovornici.
Odnos između Hrvatske i Vatikana o gospodarskim, pravnim, kulturnim, obrazovnim i vjerskim pitanjima, podsjetimo, reguliran je četirima vatikanskim ugovorima koji su ratificirani u razdoblju od 1997. do 1998. Tim ugovorima država se obvezala financijski podupirati Katoličku crkvu. Godišnje se u prosjeku za te ugovore izdvoji oko 600 milijuna kuna. Oko 300 milijuna ide za ugovor o gospodarskim pitanjima, nešto više od 200 milijuna isplati se za plaće vjeroučitelja, godišnje u prosjeku ode i 60 milijuna kuna za zaštitu crkava koje su spomenik kulture, iz proračuna se financira i Vojni ordinarijat na Ksaveru, i to u prosjeku 11,5 milijuna, a tu su još i naknade prema ugovoru o dušobrižništvu u bolnicama i domovima socijalne skrbi, za što se godišnje izdvaja u prosjeku 1,3 milijuna kuna. Država godišnje Crkvi uplati i 6,8 milijuna kuna kao naknadu za oduzetu imovinu.

Na jučerašnjem sastanku dogovoreno je da će se susreti na razini premijera Andreja Plenkovića i predsjednika HBK Želimira Puljića održavati dvaput godišnje, u proljeće i jesen. 

Koliko je novca iz proračuna Crkva dobila prema Ugovoru o gospodarskoj suradnji

2020. 199,4 milijuna kuna
2019. 275,2 milijuna kuna
2018. 216,7 milijuna kuna
2017. 275,3 milijuna kuna
2016. 286,4 milijuna kuna
2015. 356,1 milijun kuna
2014. 363 milijuna kuna
2013. 359,6 milijuna kuna

Crkva se odrekla 160 milijuna kuna u globalnoj krizi 2009.

2009. 201 milijun kuna (Crkva se odrekla 50 milijuna kuna)
2010. 234,7 milijuna kuna (Crkva se odrekla 18,5 milijuna kuna)
2011. 195,3 milijuna kuna (Crkva se odrekla 49,7 milijuna kuna)
2012. 201,2 milijuna kuna (Crkva se odrekla 43,8 milijuna kuna)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. siječanj 2021 19:09