DRUGI POKUŠAJ

Nitko ne želi doći na čelo Vrhovnog suda? Danas je zadnji dan za prijave...

Sve je manje istaknutih pravnika voljnih natjecati se za predsjednika Vrhovnog suda

Zgrada Vrhovnog suda

 Dragan Matic/Cropix/Cropix
Sve je manje istaknutih pravnika voljnih natjecati se za predsjednika Vrhovnog suda

Ni na ponovljenom javnom pozivu za predsjednika Vrhovnog suda, kako sada stvari stoje, neće biti puno kandidata. U ponedjeljak 4. kolovoza istječe rok za prijave, a do petka popodne, kako su nam potvrdili u Državnom sudbenom vijeću (DSV-u), još nije stigla nijedna prijava.

Uobičajilo se, međutim, da kandidati svoje prijave predaju zadnji dan javnog poziva, bilo osobno DSV-u, bilo poštom. Informaciju o tome tko se kandidirao doznat ćemo tek u drugoj polovici sljedećeg tjedna, kad protekne dovoljno vremena da u DSV stignu moguće prijave poslane poštom.

Kao ni prije četiri godine, tako ni u ovom ciklusu izbora predsjednik Vrhovnog suda nije izabran u prvom pokušaju. Javni poziv raspisan u travnju ove godine, nakon smrti Radovana Dobronića, završio je fijaskom. Od troje kandidata koji su se na njega javili, predsjednik Republike Zoran Milanović Saboru je predložio sutkinju Županijskog suda u Zagrebu Sandru Artuković Kunšt. Nakon Plenkovićeve izjave kako ih se ta kandidatkinja "nije dojmila", bilo je jasno da je Sabor neće potvrditi. Dobila je tek 31 glas, a na glasanje nisu došli ni svi zastupnici SDP-a i Možemo! koji su najavili da će je podržati. Protiv njezina izbora glasala su 82 zastupnika. Nakon neuspjelog izbora, DSV je poništio javni poziv i 4. srpnja raspisao novi. Rok za podnošenje prijava je 30 dana.

image

Sandra Artuković Kunst

Damjan Tadic/Cropix

Kako neslužbeno doznajemo, nitko od sudaca Vrhovnog suda ni ovaj put ne namjerava se prijaviti na javni poziv. Predsjednik Milanović već je ranije dao do znanja da za predsjednika Vrhovnog suda ne želi predložiti nikoga od sudaca toga suda, a oni se u takvim okolnostima ne žele natjecati samo zato da bi sudjelovali.

Plenković o odbijenici Milanovićevoj kandidatkinji: ‘Nije nas se dojmila‘

Nakon što je proteklog proljeća u Saboru propao izbor njegove kandidatkinje Sandra Artuković Kunšt, Milanović je najavio da je spreman ponovo predložiti istu kandidatkinju, pod uvjetom da se ona javi na ponovljeni poziv. Početkom srpnja, kada je poništen prethodni i raspisan ponovljeni javni poziv, sutkinji Artuković Kunšt uputili smo pitanje namjerava li se, unatoč neuspjehu, ponovo kandidirati, ali nije nam odgovorila.

Javi li se ponovno, a Milanović ustraje u svoj najavi, bit će to novo zaoštravanje sukoba s vladajućom većinom nakon primirja dvaju brda koje traje već mjesecima. Bila bi to repriza Milanovićeva protesta protiv postojećeg modela izbora predsjednika Vrhovnog suda, kakav smo već gledali prije četiri godine kad nije predložio nikoga od kandidata koji su se javili na javni poziv, već je za predsjednicu Vrhovnog suda Saboru predložio sveučilišnu profesoricu kaznenog prava Zlatu Đurđević. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković, međutim, odbio je Milanovićev prijedlog uvrstiti na dnevni red jer Zakon o sudovima obvezuje predsjednika Republike da predloži kandidata samo iz kruga onih koji su se prethodno javili na javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda.

image

Andrej Plenković i Zoran Milanović

Goran Mehkek/Cropix

Sve do 2021. predsjednik Vrhovnog suda nije biran na javnom pozivu, već tako da je predsjednik Republike po vlastitom izboru predložio Saboru osobu za tu dužnost. Predsjednik je bio ograničen samo time da osoba koju je predložio mora zadovoljiti opće i posebne uvjete koji su propisani za obavljanje dužnosti predsjednika Vrhovnog suda. Posljednji, tako izabrani predsjednik Vrhovnog suda bio je Đuro Sessa, kojega je 2017. tadašnja predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović predložila Saboru, a HDZ-ova saborska većina glatko potvrdila.

Međutim, u srpnju 2018. u Zakon o sudovima unesene su izmjene koje na nov i detaljniji način reguliraju postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda. Tim je izmjenama propisano da predsjednik Republike za predsjednika Vrhovnog suda Saboru može predložiti samo kandidata iz kruga onih koji su se odazvali javnom pozivu i natjecali za tu dužnost. Propisano je da javni poziv raspisuje DSV, a kandidati su svojim prijavama dužni priložiti i životopise i programe rada koji se zatim javno objavljuju. Životopis bi trebao pokazati što je svaki od kandidata radio do tada, a program rada otkriti što namjerava raditi bude li izabran na čelo sudbene vlasti. Tu je zakonsku izmjenu Vlada opravdavala zahtjevom EU za obuzdavanjem političkog voluntarizma pri izboru predsjednika Vrhovnog suda i uvođenjem transparentnosti u postupak izbora.

Niti jedan od troje kandidata nije dobio pozitivno mišljenje sudaca Vrhovnog suda

Međutim, već 2021. iskrsnuo je problem tijekom izbora prvog predsjednika Vrhovnog suda po tome modelu i u situaciji kad predsjednik države dolazi iz jednog, a saborska većina pripada drugom političkom taboru. Zoran Milanović tvrdio je da spomenuta zakonska izmjena iz 2018. ograničava njegove izvorne ustavne ovlasti kao predsjednika Republike. Ustav, naime, propisuje da šef države predlaže Saboru kandidata za predsjednika Vrhovnog suda i da ga Sabor većinom glasova potvrđuje. S obzirom na to da se Ustavom ne propisuje obaveza raspisivanja javnog poziva, Milanović je tvrdio da nije obavezan Saboru predložiti osobu iz kruga kandidata koji su se javili na javni poziv. Demonstrativno je 2021. predložio profesoricu Đurđević koja se na javni poziv nije javila. Pozvavši se na Zakon o sudovima, Sabor je taj njegov pokušaj blokirao, pa je na ponovljenom javnom pozivu Milanović ipak poštovao proceduru i predložio Radovana Dobronića.

image

Radovan Dobronić

Goran Mehkek/Cropix

Postojeći model izbora predsjednika Vrhovnog suda, unatoč dobrim namjerama, pokazuje ozbiljne slabosti. Jedna od njih je da se na javne pozive javlja sve manje i manje kandidata. Istaknuti pravnici koji bi bili zainteresirani za ovu dužnost kažu nam kako se ne žele javljati samo zato da bi sudjelovali i bili "zečevi" u postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda. Svjesni su da predsjednik države i prije raspisivanja javnog poziva, i prije objave programa rada i intervjua pred Saborom, zna koga želi na čelu Vrhovnog suda i da će samo tome kandidatu dati mig da se javi na javni poziv. Ne žele gubiti vrijeme na pisanje programa rada, stresne javne intervjue u Saboru niti se izlagati mogućoj javnoj kritici. Ni riziku da, poput Artuković Kunšt, ne dobiju potrebnu većinu u Saboru i dožive fijasko.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. studeni 2025 21:23