Što je stiglo, stiglo je jer jučer je završilo e-savjetovanje na prijedlog izmjena i dopuna zakona o zdravstvenoj zaštiti i na onaj o obveznom zdravstvenom osiguranju, a sad je na redu Ministarstvo zdravstva da eventualno usvoji neke primjedbe. Na izmjene i dopune zakona o zdravstvenoj zaštiti stiglo je 998 komentara, a o obveznom osiguranju 339.
Nema iznenađenja
Zaključak je da iznenađenja nema jer ‘komentatore‘ je uglavnom zaintrigiralo samo nekoliko članaka za koje bi većina da ih se ne mijenja, a neki bi mijenjali samo ono što im ide u korist. Riječju, sve ono za što zdravstvena administracija drži da bi trebalo promijeniti ne bi li sustav postao učinkovitiji oni kojih se to tiče ne bi promjene. Pacijente pak nitko ništa ne pita!
Od početka e-savjetovanja uvjerljivo najviše komentara, čak trećina, na promjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti stiglo je na članak 43. po kojem bi netom diplomirani liječnici trebali prije specijalizacije godinu dana raditi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Tvrde da ‘mlade liječnike ne treba prisiljavati na rad u PZZ-u, da je to druga promjena načina njihova uključivanja u svijet rada u posljednjih nekoliko godina, a ministru Berošu zamjeraju izjavu po kojoj ‘to neće biti obveza za sve, već da će oni najbolji s najviše radova i bodova stečenih kroz studij moći odmah aplicirati za specijalizacije‘! I na neki način budući su liječnici s pravom ogorčeni jer je Beroš već mijenjao uvjete stažiranja prije koju godinu tako da je onima koji ubrzo nakon diplome ne dobiju specijalizaciju bilo omoguće rad uz nadzor a sad bi se to promijenilo u korist stažiranja u PZZ-u. ‘Komentatori‘ zakona kažu da ‘PZZ nije kažnjenička bojna‘ te da se trebaju naći stimulativne mjere za rad u PZZ-u, što ovaj prijedlog nije.
Zanimljivo, u 53 komentara liječnici ne žele ni obvezu pomaganja u hitnim situacijama svakoj osobi izvan njihova radnog mjesta premda se radi o tome da ubuduće ne bi snosili odgovornost pomognu li nekom kome je pozlilo u blizini bolnice ili ambulante kao što se to događa prema trenutačnom rješenju. Ne želi se ni obveza da zdravstveni djelatnici privatne prakse koji rade u mreži javnog zdravstva moraju prihvaćati zahtjev nadležnog tijela ili doma zdravlja u nekim situacijama kad je to potrebno.
Riječju, i dalje žele ostati privatnici bez obveza uključivanja u neke poslove koji su trenutno važni na razini doma zdravlja. Dovoljno je pogledati odbijanja rada privatnika nekih poslova za vrijeme covid-pandemije pa da bude jasno zašto zakonodavac želi uvesti tu obvezu. Ne želi se ni smanjenje broja domova zdravlja, tj. da svaka županija ima po jedan umjesto trenutačnih ukupno 50 u Hrvatskoj. Ni objedinjavanje vlasništva bolnica na državnoj razini nema ‘prolaz‘.
Pitanje bolovanja
Čak 44 primjedbe stigle su i na članak Zakona o zdravstvenom osiguranju kojim se propisuju kazne za liječničke propuste. Tvrde da je 660 do 2650 eura nedopustiva kazna, a što se tiče bolovanja, neki imaju ideju da se ‘do 5 radnih dana bolovanja godišnje za samoizlječive bolesti ne trebaju izdavati doznake, već da zaposlenik ‘samo treba obavijestiti poslodavca da je bolestan‘. Što se pak tiče dužih bolovanja, tu bi odgovornost prebacili na HZZO, kao i pisanje putnih naloga. Liječnici primarne zdravstvene zaštite traže pravo na zadržavanje participacije koju plaćaju pacijenti bez dopunskog osiguranja!?
Nakon ove javne rasprave jasno je zašto godinama nema važnih promjena u tom sustavu. Naime, svi bi da se drugi mijenjaju, ali u svojoj kući ne bi promijenili ništa. Primarna bi da se mijenja hitna, hitna bi da se mijenja primarna, a bolnice bi da se promijene svi osim njih samih.