„Do Kreativne riznice nikada u životu nisam izradio nijednu web stranicu ili aplikaciju, a danas od toga kao student sasvim pristojno zarađujem i radim za jednu švicarsku tvrtku“, kaže nam Željko Ronta, student druge godine studija poslovne informatike na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, koji je od jedne, u profesionalnom smislu, tragajuće duše danas izrastao u mladog stručnjaka koji radi za inozemne korporacije i klijente. Njegov je primjer, iako ne i jedini, oživotvorenje onoga što su prije četiri godine zamislile i osmislile prof. dr. sc. Jasna Horvat i njezina prijateljica i kolegica prof. dr. sc. Josipa Mijoč s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, kada su krenule u realizaciju projekta Kreativna riznica.
Riječ je o znanstvenicama kojima je izvorni kolegij Statistika, no njih su dvije odavno izašle iz uobičajenih okvira i načina rada u našoj akademskoj zajednici, našavši pravi način kako umrežiti dionike različitih struka i znanstvenih polja, sinergijski ih povezati u cjelinu koja će otkrivati nove talente i razvijati ih u stručnjake. Naoko su povezale nespojivo, iako je jasno da kultura i kreativnost u modernom svijetu ne mogu funkcionirati bez ekonomije.
- Cilj je izgraditi umreženu platformu dionika kreativne industrije, internacionalizirati lanac vrijednosti hrvatskih kulturnih sadržaja te promicati i unaprijediti kulturnu proizvodnju i potrošnju u Hrvatskoj – priča nam prof. Mijoč, koja je danas voditelj ovog projekta. Da je on važan i vrijedan potvrdu su dobili kada im je 2016. uručena Državna nagrada za znanost, što je bila ovjera da su im „prinosi potrebni, proaktivni i opravdani.“ Dodatno, dodijeljena im je i Volonterska nagrada, a s obzirom da je cijeli projekt baziran isključivo na volontiranju svih sudionika, što je samo po sebi vrijedno divljenja. Ipak, njima su najveća nagrada 9.300 posjetitelja, sudionika radionica i predavanja koji su u protekle tri godine prošli kroz Kreativnu riznicu na EFOS-u.
Kada su kretali znali su da idu u nepoznato. No, otkrivanje nepoznatog, probijanje fizičkih i umnih barijera i granica, propitkivanja i otvaranja novih svjetova cijeloga su života misao vodilja prof. Horvat, naše ugledne i multitalentirane znanstvenice i nagrađivane književnice, autorice više znanstvenih radova i sjajnih romana (primjerice Bizarij koji progovara o povijesti Osijeka i koji bi trebao biti dio obvezne lektire u osječkim srednjim školama, ili Vilijun kao prvi hrvatski QR roman) koja svojim radom i djelima, već generacijama okuplja oko sebe studente željne novih spoznaja, s kojima nesebično dijeli svoje ogromno znanje i iskustvo, potiče ih da u sebi pronalaze nešto čega nisu ni svjesni da posjeduju...
Iz takvog promišljanja rodila se Kreativna riznica. Simpozij koji će od sljedeće srijede do subote u Osijeku okupiti 120 kreativaca iz svih 12 sektora onoga što nazivamo kreativnom industrijom i koji će svim zainteresiranima besplatno podijeliti savjete i uputiti ih u tajne primjerice osnova snimanja i filmskog jezika, postavljanju videomaterijala na mreži, poučiti o autorskim pravima kreativaca ili kako svoje proizvode učinite vidljivima, odnosno kako o(p)stati u noovomedijskoj džungli, ali i kako kreativno učiti uz abakus, onosno otkriti umijeće kaligrafije...
Iza projekta stoji i čitav niz mladih, pametnih i sposobnih ljudi iz Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji Andizet, kojeg su Horvat, Mijoč te Marina Stanić osnovale s nakanom udruživanja znanosti i umjetnosti, a sve to pupčanom vrpcom povezano s našom kulturnom baštinom, o čemu svjedoči i ime Instituta, nazvanog prema drevnom panonskom plemenu koje je na prostoru današnjega Osijeka podignulo naselje Mursu, a što je označavalo močvaru, pa su zbog zvučnosti ime zadržali i Rimljani učinivši ga gradom, čime je močvara postala plodna, a Mursa poželjno mjesto za život i ostanak. Tako danas neki novi Andizeti putem Instituta i Riznice čine sve da Osijek bude plodniji i poželjniji za život i ostanak.
- Mene je Kreativna riznica formirala i otvorila mi oči. Studirao sam medicinu dvije godine i kada sam uvidio da to nije za mene prebacio sam se na ekonomiju, ali ni tada nisam znao što točno želim. Zahvaljujući Riznici danas to znam – naglasio je Ronta, koji je uz pomoć iskusnog kolege Ante Vekića izradio prvu web stranicu Riznice, a onda skupa s njim i web stranicu spomenute švicarske tvrtke, koja će potom upravo preko te web stranice tražiti mlade stručnjake za web dizajn. I tako je počeo raditi za njih. I tako se odlučio za poslovnu informatiku. Njegova kolegica Ana Zrnić, danas predsjednica Andizeta, bila je izvrstan student EFOS-a, dobitnica dekanove nagrade..., ali nije računala da će je dolazak na mjesto demonstratora na kolegiju Statistika odvesti u otkrivanje nove sebe, osobe koja danas uređuje web stranice, radi montažu videomaterijala... te kao asistent na EFOS-u i predsjednica udruge spaja kulturno i ekonomsko.
- Kulturnjaci u početku budu skeptični prema nama, dok im ne objasnimo zašto je kreativna industrija dio ekonomije, jednako kao i kulture. Samo se sinergijskim djelovanjem mogu postići velike stvari – istaknula je Zrnić.
Ta je sinergija već postigla zavidne rezultate. Tako su već spomenuti Vilijun i Kreativna riznica prošle godine predstavljeni u Kini na književnom festivalu koji je okupio 22 domaća i osam pisaca iz EU, među kojima i prof. Horvat i Mijoč, koje su predstavljale Hrvatsku, čime su Osijek i Hrvatska postali sastavnicom multimedijskog projekta Put svile. Iz Riznice je nastao i font Alkar, koji spaja dva važna dijela naše kulturne baštine – sinjsku alku i glagoljicu, kao najstarije hrvatsko pismo. Prof. Horvat nacrtala je simbole, Jasmin Mišković s Umjetničke akademije ih je oblikovao, a Ronta postavio na web tako da se Alkar može preuzeti sa stranice Andizeta. I možete pisati glagoljicom na svom računalu sa standardnom tipkovnicom, a na ekranu vam se tekst pojavljuje na glagoljici. Glagoljica je na EFOS-u dobila i svoju Aulu, čime su oplemenili interijer i gdje se pomoću QR kodova može pročitati sve o ovom pismu.
- U današnjem svijetu jedino što nas razlikuje od drugih je kultura koju baštinimo i čuvamo, od nje ne treba bježati, nego se njome ponositi, a glagoljica je upravo to. Od jedne baštinske priče napravili smo prelijevanje po sektorima i nove proizvode, koji su idejno uporište za formiranje novih kreativnih proizvoda. Nakon zagrebačke Katedrale, EFOS ima najveći zatvoreni prostor u Hrvatskoj koji je oslikan glagoljicom – istaknula je prof. Mijoč.
Jedan od razloga zbog kojih su se profesori s ekonomije odlučili drznuti i upetljati u nešto što se možda više veže uz kulturalne, medijske, informatičke... studije je i činjenica da kreativna industrija, kao fenomen koji se istražuje unazad 20-ak godina, još nije institucionalizirana.
- Tu imamo 12 sektora koji su jako heterogeni i teško ih je staviti pod jednu industriju, naći prave nomenklature..., ali radi se o tome da je u podlozi svih proizvoda kreativne industrije zaštita autorskih prava i kada pogledamo te sektore svi proizvodi i usluge imaju tu poveznicu koja se nalazi pod imenom kreativna industrija. Stoga smo osmislili i definiciju koja kaže da „Kreativna industrija podrazumijeva proizvodnju zaštićenu autorskim pravima, a obuhvaćenu projektima koji stvaraju (ne)materijalne proizvode i usluge namijenjene razmjeni na tržištu.“ Nadamo se da ćemo ovom definicijom promijeniti paradigmu komuniciranja u javnom prostoru, a htjeli bismo je i ozakoniti. Ovo je i prva definicija koja o kreativnoj industriji govori u jednini, što je po nema logično, jer se ni prehrambena industrija sa svojih 14 sektora ne izgovara u množini, nego u jednini. Ovo je naš doprinos i možda je pravo vrijeme da ekonomisti iz svoje perspektive daju prijedlog kako bi se trebala zvati ta industrija – zaključila je prof. Mijoč, a svi oni koji žele biti dio kreativne industrije, „umrežavati se, organizirati i oblikovati buduće vlastite aktivnosti“ mogu to početi već od srijede do subote na četvrtoj Kreativnoj riznici, kojoj je tema umrežavanje o čemu govori i instalacija „Gramatika mreže“ na kojoj je zapisano 100-tinjak pojmova vezanih uz kreativnu industriju, koje su povezali vunom i napravili mrežu kao prikaz kako se sektori kreativne industrije isprepliću.