Norme nastavnika moraju se povećati jer su najniže u Europi

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 13.09.2009. u 23:28

ZAGREB - Norme hrvatskih učitelja i profesora morat će se povećati jer su među najnižima u Europi, otkrio nam je jedan visoki dužnosnik Ministarstva obrazovanja. 

Hrvatski nastavnici rade 20 do 22 sata u nastavi (ovisno o tome koji predmet predaju). U isto vrijeme nastavnici u Belgiji rade od 22 do 28 sati, u Danskoj je norma nastavnika 27 sati, u Irskoj od 23,5 do 25 sati, u Njemačkoj 28 sati, Francuski nastavnici rade od 23 do 27 sati (ne zaboravimo da u Francuskoj jedan školski sat traje 60 minuta).

U Nizozemskoj norma je od 26 do 29 sati. U Škotskoj ona za nastavnike u srednjim školama iznosi čak 35 sati, dijelom i stoga što jedan srednjoškolski sat u Škotskoj traje 40 minuta.

Manje nastavnika

Irci rade najviše od svih u Europi

Hrvatska
- 735 sati neposredne nastave
- 35 tjedana

Austrija
- 774 sati neposredne nastave
- 38 tjedana 

Češka
- 854 sati neposredne nastave 
- 40 tjedana 

Finska
- 673 sati nesporedne nastave
- 38 tjedana

Francuska
- 910 sati neposredne nastave
- 35 tjedana

Italija
- 735 sati neposredne nastave
- 38 tjedana

Španjolska
- 880 sati neposredne nastave
- 37 tjedana

Njemačka
- 810 sati neposredne nastave
- 40 tjedana

Irska
- 915 sati neposredne nastave
- 37 tjedana

SAD
- 1080 sati neposredne nastave
- 36 tjedana 
U Hrvatskoj nastavnik može tjedno u nastavi provesti samo 16 sati i za to primiti punu plaću. To mu je omogućeno pravilnikom koju je resorno Ministarstvo dogovorilo sa sindikatima.

- Povećanje norme bio bi jedan od najboljih načina uštede u obrazovanju. Prije ili kasnije netko će to morati presjeći - kaže naš sugovornik iz Ministarstva. Smatra da bi povećanje norme automatski imalo za posljedicu smanjivanje broja ljudi koji rade u školama, a kojih je, s obzirom na činjenicu da broj djece opada iz godine u godinu, ionako previše. Pritom nitko ne bi morao ostati bez posla jer 10.000 prosvjetara ionako odlazi u mirovinu u sljedećih nekoliko godina.

Već samu ideju o mogućem povećanju norme nastavnika sindikati će sigurno dočekati na nož. No, budimo realni. Ako nastavnici u većini europskih zemalja mogu raditi više sati s djecom, za što su se uostalom i školovali, zašto to isto ne bi mogli i naši nastavnici?

Dugi ljetni praznici

Često se zna reći da profesori u školama imaju male plaće, no da to kompenziraju s tri mjeseca godišnjeg odmora. Na takve su tvrdnje prosvjetari posebno alergični. Tvrditi da učitelji imaju tri mjeseca odmora doista je zločesto jer većina ih ljeti ima obveze koje ljudi uglavnom zaboravljaju (od popravnih ispita nadalje).

No, isto tako činjenica je da Hrvati imaju manje tjedana nastave od većine zemlja u svijetu. Prema podacima OECD-a, osim u Hrvatskoj, nastavna godina 35 tjedana traje još samo u Japanu i Francuskoj. U susjednoj Sloveniji i Češkoj nastavna godina traje 40 tjedana, Austriji, Italiji i Grčkoj 38, u Španjolskoj 37.

Neke su od tih zemalja također mediteranske zemlje pa ne stoji tvrdnja da se u Hrvatskoj nastava ne može drugačije organizirati.

Broj sati koji učitelji godišnje provedu u nastavi (neposrednom radu s djecom) za OECD jedan je od indikatora kvalitete rada u nekoj zemlji. Prema podacima objavljenim u najnovijoj OECD-ovoj studiji “Pogled na obrazovanje 2008.”, broj sati koji nastavnici neke zemlje godišnje provedu u nastavi u većini je zemalja tijekom 10 godina (od 1996. do 2006.) rastao, manje ili više značajno.

Godišnja je norma hrvatskih učitelja, ovisno o tome koji predmet predaju, 700 odnosno 770 sati. Učitelji u Češkoj prema podacima 1996. radili su 635 sati, a 2006. 854 sata,  što je povećanje od 134 sata godišnje. U Francuskoj godišnja je norma učitelja 910 sati, u Španjolskoj 880 sati. Prosječna je norma zemalja OECD-a 812 sati, 112 sati više od hrvatskog posjeka. Najveću normu imaju nastavnici u SAD-u: 1080 sati. Drugi su po redu Izraelci sa 1025 sati.

Sustav nam je ipak loš


U Finskoj, koja, prema rezultatima OECD-ova istraživanja PISA, ima najbolji školski sustav na svijetu, nastavnici su dužni u razredu godišnje provesti 673 sata. No, boravak finskih nastavnika u školi ne svodi se samo na čistu nastavu. Kao i u Kanadi, finski nastavnici za nastavu se pripremaju u samoj školi i cijelo su vrijeme na raspolaganju svojim učenicima.

U Hrvatskoj postoji stav o tome da učenici puno znaju, da profesori puno rade, riječju - da je naš sustav među najboljima u svijetu. Realno, to je daleko od istine. Hrvatska ima kvalitetnih učenika koji svojim rezultatima uvelike odskaču od svjetskog prosjeka, no u cjelini sustav nam je loš. Potvrdili su to i prvi rezultati PISA-e, prema kojima su hrvatski školarci u sva tri područja (matematička, čitalačka i prirodoslovna pismenost) bili ispod prosjeka OECD-a.

Moguće više plaće

Hrvatskim nastavnicima u normu ulazi i sat razredništva, a kao i ostali sati, i on se vrednuje duplo. Za jedan sat razredne zajednice nastavnicima se računa da su odradili dva sata. Nova reforma školstva temeljena na kurikulumu od nastavnika će zahtijevati veće obveze, a uvodit će se i neki novi predmeti.

- Kada bi norma ostala ovakvom kakvom jest, morali bismo zaposliti tisuće novih ljudi. To državni proračun ne bi mogao platiti - kaže naš sugovornik iz Ministarstva obrazovanja. U povećanju norme vidi i način da se nastavnicima poveća plaća.

Loše je što svi u školi imaju iste plaće

Norma hrvatskim učiteljima za mandata prvog hrvatskog ministra Vlatka Pavletića smanjena je na 18, odnosno 20 sati. Prije toga nastavnici su u nastavi radili 22 sata. Dodatna i dopunska nastava, kao i razredništvo nije im ulazila u normu.

Voditeljica jedne obrazovne ustanove smatra da je za stanje u prosvjeti kriva politika koja je podilazila nastavnicima, donoseći propise koji svima idu na štetu. 

- Kod nas ima nastavnika koji jedva čekaju da zvoni, da pobjegnu iz škole. Kažu, ne mogu dodatno raditi s djecom jer nemaju svoje kabinete. Ja bih takve poslala u skandinavske zemlje. Neka odu i vide gdje nastavici rade s djecom. Na hodniku - rekla je naša sugovornica. Dodala je da u školama ima puno entuzijasta, no njihov rad država nije prepoznala.

- Osovni je problem školstva što svi imaju iste plaće -dodala je.

Jedan nastavnik radi sa 9 đaka, zašto nam djeca onda imaju loše znanje?

- Od 4,5 milijuna pametnih ljudi postali smo krajnje nepravedan, neučinkovit i u konačnici neradnički sustav, u kojem svi misle da puno rade, a zapravo radimo minimalno i neproduktivno. Slika i preslika takvog sustava su i sami nastavnici - kaže Vlatka Sakar, vlasnica revizorske kuće Antea revizija i Trening centra koji se bavi doedukacijom završenih ekonomista.

Tvrtka Vlatke Sakar u siječnju je ove godine raspisala natječaj za posao, a kandidati, redom diplomirani ekonomisti ili apsolventi ekonomije, bili su podvrgnuti testiranju. Znanje koje su pokazali šokiralo je cjelokupnu javnost.

Kada netko tko je završio fakultet tvrdi da je francuski predsjednik Sarkozy žena, da je Stradun u Splitu, a da je Amerika otkrivena u 20 stoljeću, onda je to znak da s našim školskim sustavom doista nešto nije u redu.

Vlatku Sakar i njezinu kolegicu Nadu Čakar to je potaknulo na daljnje istraživanje.

- Usporedili smo broj učenika i nastavnika u sustavu, a podaci su nas dodatno šokirali. Hrvatska, prema dostupnim statističkim podacima, ima oko 700 tisuća đaka i studenata. U sustavu prosvjete istodobno je zaposleno oko 100 tisuća ljudi, od toga 75 tisuća radi neposredno u nastavi. Kada se broj učenika i studenata podijeli s brojem zaposlenih ispada da na jednog zaposlenog otpada svega sedam đaka i studenata. Gledamo li samo one koji produktivno rade u nastavi, omjer je 1:9. Prema tome, Hrvatska bi trebala imati najbolji obrazovni sustav na svijetu - kaže V. Sakar.

Smatra da hrvatski nastavnici nisu sami krivi za neproduktivnost i neznanje koje pokazuju njihovi učenici.

- Ako je sustav loš i neučinkovit, i najbolji će se u njemu izgubiti. Naši nastavnici imaju puno nepotrebne administracije. Bilo bi bolje da vrijeme provedu u radu s učenicima. Rezultati bi tada bili bolji i svi bi bili zadovoljniji - smatra Sakar. ( I.K.B.)

I. Kalogjera-Brkić

Izdvajamo