ZAGREB - Tri statističke regije, koje je osnovala još bivša Vlada Ive Sanadera, sada će dobiti i svoja prva administrativna tijela. Radi se, odlučila je Vlada na današnjoj sjednici, o osnivanju Partnerskih vijeća za svaku regiju.
Ona će se osnovati kao savjetodavna tijela, koja će okupljati predstavnike Vlade, poslodavaca, sindikata i branitelja, a odlučivat će o zajedničkim razvojnim projektima regija i povlačenju novca iz strukturnih i Kohezijskog fonda Europske Unije (EU), jednom kada i Hrvatska postane njena članica.
U svrhu prikupljanja statističkih podataka za potrebe Eurostata , ali i povlačenja novca iz Unijinih fondova, Hrvatska je, nakon višegodišnje rasprave, prije nekoliko godina podijeljena na tri statističke regije. To su Sjeverozapadna Hrvatska, Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska, te Jadranska Hrvatska.
Tadašnja je Vlada govorila da je riječ samo o statističkim regijama, koje neće imati administrativnu nadgradnju, no današnjom odlukom Banskih dvora upravo se uspostavlja prva administrativna struktura regija.
Zanimljivo je da današnja odluka Vlade dolazi u vrijeme najava Banskih dvora o reformi lokalne samouprave. Čak i neke stranke vladajuće koalicije, poput HSLS-a, nedavno su zatražile ukidanje 21 županije i njihovu zamjenu s pet regija. Slične je prijedloge nedavno iznio i SDP.
Ukinuta niža stopa harača
Vlada je danas operacionalizirala i svoju najavu od prošloga tjedna o ukidanju niže stope kriznog poreza od dva posto, koji se obračunava na primanja građana od 3.000 do 6.000 kuna. Odluka stupa na snagu 1. srpnja, zbog čega će državni proračun do kraja godine uprihodovati oko 450 milijuna kuna manje. No, i nakon ukidanja niže stope, krizni će porez, kaže Ivan Šuker, potpredsjednik Vlade i ministar financija, plaćati 310.000 zaposlenih i 34.000 umirovljenika, koji mjesečno zarađuju više od 6.000 kuna.