Školska godina završila je točno po prognozi ravnatelja škola: broj izostanaka srednjoškolaca znatno je povećan, smanjen je broj pedagoških mjera jer su one bile vezane uz neopravdane sate, a samim time poboljašane su ocjene iz vladanja.
Ravnatelji škola upozoravaju da je porast broja izostanaka rezultat izmjena Pravilnika o pedagoškim mjerama, usvojenih u siječnju ove godine. U Pravilnik je dodan članak po kojemu roditelj više puta godišnje može opravdati izostanak svog djeteta s nastave zbog bolesti, i to u maksimalnom trajanju tri dana uzastopce. Takva je formulacija omogućila učenicima kalkuliranje, pa uz blagoslov roditelja ne dolaze u školu kada ih očekuje ispit za koji nisu spremni.
Nema ograničenja
- Ovakav Pravilnik dovodi do toga da srednja škola postaje fakultativna. Roditelji nisu liječnici i evidentno je da se radi o lažnim bolovanjima. Povećanje izostanaka nije rezultat povećane boležljivosti, nego mogućnosti roditelja da opravdavaju ono što je neopravdano. To je izbjegavanje škole, a ne bolest - upozorava ravnateljica zagrebačke I. gimnazije Dunja Marušić Brezetić.
Osim što Pravilnik omogućava roditeljima da bez ograničenja pravdaju izostanke, dopušta im da izostanke opravdavaju i institucije, poput škola stranih jezika.
U praksi se dogodilo, na što su ravnatelji upozoravali, sljedeće.
- Roditelj ispriča nedolazak djeteta u školu od ponedjeljka do srijede. Dijete dođe u četvrtak i petak, a idući tjedan ponovo ga nema tri dana. To je tako jer ne postoji ograničenje u Pravilniku, pa roditelj jednostavno pošalje pisamce, e-mail, SMS, bilo koja forma ispričnice vrijedi. Roditelji pritom ne moraju ni napisati razlog, a mi nismo ovlašteni propitivati. Učenika nema, i to je to, a naravno da roditelji mogu i unatrag opravdavati izostanke - objašnjava Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole Zagreb i predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja Hrvatske.
Iduće školske godine broj izostanaka će se sigurno povećati jer je u prošloj Pravilnik bio na snazi samo jedno polugodište.
Ravnatelji su zasad prikupili podatke o izostancima maturanata kojima je nastava ranije završila, a prvi pokazatelji govore o porastu s tri tjedna propuštene nastave na najmanje pet tjedana. Hitrec iduće godine očekuje najmanje sedam tjedana izostanaka (nastava za maturante taje 32 tjedna).
Pod pritiskom
U Udruzi ravnatelja zbog tog su problema dogovorili da će, s obzirom da to ne čine institucije, oni prikupiti podatke o povećanju izostanaka po srednjim školama i predložiti novoj ministrici obrazovanja Blaženki Divjak promjenu Pravilnika.
Nakon što su podaci Ministarstva znanosti pokazali da su učenici u osnovnim i srednjim školama u prethodnoj školskoj godini izostali čak 32 milijuna sati, što opravdano, što neopravdano, pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić je zaključila da se čini da roditelji sve češće pod pritiskom zahtjeva i mnogo ozbiljnih školskih obveza opravdavaju ono što nije za opravdanje. A neobična forumulacija o mogućnosti “više puta” pravdanja u pravnome dokumentu omogućila je izostajanje s nastave po potrebi, što koriste i najuspješniji đaci.
- Ako stvari postavimo tako da je škola preteška i nedovoljno atraktivna, moramo se pitati što je onda s onim učenicima koji odgovorno dolaze na nastavu - pitaju u školama.
Prema prethodnoj verziji Pravilnika, roditelj je tijekom školske godine mogao opravdati maksimalno tri dana, ali ne uzastopce. Ta je formulacija bila blaža u odnosu na Pravilnik od prije dvije godine, kada je svaka škola određivala koliko puta učenici mogu izostati.
Pisane provjere
- Osim što su škole izgubile autonomiju, postavlja se pitanje što kao sustav potičemo - kampanjsko učenje i pripreme samo za ispitne situacije ili se zalažemo za redoviti dolazak i rad na nastavi. Pisane provjere moramo najavljivati unaprijed. Ako učenici ne dođu na njih, roditelj opravda i oni ispit pišu drugi put. Ako dobiju isti test kakav su im prenijeli učenici koji su ga pisali, šalje im se poruka - samo to radite i dalje, to vam se isplati - zaključak je Suzane Hitrec.