Stigmatiziranje osoba koje su preboljele koronavirus pogrešno je jer su upravo one te koje nas štite zato što su stvorile antitijela. Što je više oporavljenih, bit će i manje zaraženih.
Na to je upozorila ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić, dodavši da i bolesni imaju svoja prava i da smo im dužni pomagati jer ova bolest ne bira i zaraziti se može svatko.
I dalje smo u pozitivnoj epidemiološkoj situaciji, odnosno broj oboljelih ne raste, nego zadržava linearnu krivulju.
- U protekla 24 sata imamo 77 novooboljelih, što je dobro jer nema značajnog povećanja, a to znači da mjere daju rezultate. Ukupno je do sada oboljelo 867 osoba - kaže ministar zdravstva Vili Beroš.
Normalizacija
Broj oboljelih kojima je potrebna mehanička pomoć, odnosno respirator, povećao se u odnosu na prethodni dan za pet i pomoć te vrste trebaju 32 osobe. Od toga su dva dodatna pacijenata stavljena na respirator u Zaraznoj i u Splitu, a po jedan u Rijeci i Osijeku.
- U ovom trenutku mogu reći da nitko nije kritično, ali takve se stvari brzo mijenjaju - naglašava Markotić. Epidemiolozi su se pribojavali da će potres koji je prije deset dana istjerao građane Zagreba na ulice povećati broj oboljelih.
- Za sada ne primjećujemo da je to povećalo broj oboljelih u Zagrebu. Dapače, broj je čak malo i manji - kaže Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.
Ministar Beroš kaže i kako se nakon inicijalnog šoka i preustroja u bolničkom sustavu, pa i potresa koji je pogodio Zagreb, sustav zdravstva se vraća u normalu. To se odnosi na liječenje onkoloških i kroničnih bolesnika.
Niti jedan liječnik neće glasno izreći, ali neslužbeno upozoravaju: bolnice su trenutačno najopasnija mjesta za širenje koronavirusa - i za zdravo medicinsko osoblje, a pogotovo za one čije je zdravlje već načeto. To je i jedini smisao posebno osmišljenih mjera u doba bitke sa zaustavljanjem širenja koronavirusa - treba ga preživjeti s najmanje moguće štete i rizika za zdravstveno stanje građana.
U tu svrhu liječnici su izradili smjernice koje bi trebale detaljnije definirati, po uzoru na europska i američka udruženja, u kojim se sve slučajevima liječenja onkoloških pacijenata mogu privremeno zaustaviti ili usporiti, a da se njihovo stanje ne dovede u pitanje i izbjegnu rizici koji bi se mogli nepovoljno odraziti na konačne ishode liječenja.
Lakša trijaža
V.d. predstojnika Klinike za tumore Ivan Milas pojasnio kako će u narednom periodu, dok su na snazi izvanredne mjere, liječnici nastojati po dijagnozi raditi nekoliko skupina žurnosti do prestanka epidemije.
Bolesnici će biti podijeljeni u tri prioritetne skupine. U prvoj su oni najteži: klinički nestabilni, odnosno oni čije je zdravstveno stanje potencijalno akutno životno ugroženo. Druga skupina je rezervirana za pacijente čije zdravstveno stanje nije kritično, ali bi odgađanje terapije za šest do osam tjedana moglo potencijalno utjecati na ukupne ishode liječenja.
U trećoj su oni s najmanje teškim dijagnozama - njihovo zdravstveno stanje je dovoljno stabilno da se dijagnostičko terapijsko postupanje koje bi zahtijevalo dolazak u bolnice, Kliniku za tumore, može odgoditi do trenutka dovršetka pandemije koronavirusa.
Milas i ravnatelji zagrebačkih bolnica već su naglasili da se te smjernice ne odnose na one pacijente koji već odlaze na kemoterapije i zračenja - takvi neće biti zahvaćeni nikakvom odgodom. Što se, dakle, mijenja ovim smjernicama i tko će dobiti neodgodivu medicinsku pomoć? Liječnicima se omogućuje lakša trijaža - za nove pacijente. Prva kategorija, nužne medicinske pomoći, odnosi se na osobe oboljele od tumora debelog crijeva, agresivnih tipova karcinoma pluća i dojke. - Kod takvih pacijenata nema kalkulacije, nema usporavanja - naglašava Milas.
U drugoj skupini su oni oboljeli koji su već obavili dijagnostiku i dobili dijagnozu, ali kod kojih se može razmatrati mogućnost da se početak terapije odgodi za dva, tri tjedna. - Kod tumora koji su tinjali u organizmu četiri, pet, šest godina, sada odluka o tome da se na par tjedana prolongiraju terapije ne može odigrati radikalnu ulogu - kaže Milas, objašnjavajući da je širok raspon oboljelih, a liječnici moraju na temelju svoga znanja procijeniti tko spada u koju kategoriju.
Posljednja skupina pacijenata za koju smjernice preporučuju odgodu liječenja su, primjerice, lakši oblici tumora dojke; gdje sumnjivi nalazi mikrokalcifikata upućuju na karcinom dojke i tada, kako kaže Milas, “terapiju možemo odgoditi za nekoliko tjedana i spriječiti dolazak u bolnicu i nepotrebno izlaganje riziku”.
Nalaze šalju poštom
- Ovo je nešto novo i za nas i moram priznati da se još mučimo i snalazimo. Naš Institut ima uske hodnike, jednostavno je opasno da u njima budu nagurani pacijenti. To je mimo pravila, otežava primjenu preventivnih mjera zaštite i jednostavno smo prisiljeni poduzeti te korake - prorijediti pacijente za koje postoji procjena da ih mala odgoda neće ugroziti - tumači Milas i napominje da su nastojali pacijentima olakšati koliko su god mogli i da sve nalaze šalju poštom.
Ne vide problem ni da liječnici obiteljske medicine za pacijente za koje se zna da su u terapiji uputnice šalju e-mailom. - Jako se trudimo sačuvati sustav od pucanja i još goreg scenarija, pod velikim smo pritiskom... - zaključuje Milas.
Podjela bolesnika u tri prioritetne skupine
1. Najteži: klinički nestabilni, odnosno oni čije je zdravstveno stanje potencijalno akutno životno ugroženo.
2. Pacijenti čije zdravstveno stanje nije kritično, ali bi odgađanje terapije za šest do osam tjedana moglo potencijalno utjecati na ukupne ishode liječenja.
3. Najmanje teške dijagnoze - njihovo zdravstveno stanje je dovoljno stabilno da se dijagnostičko terapijsko postupanje može odgoditi do trenutka dovršetka pandemije.
Zavod “A. Štampar” od jučer je uveo drive-in dijagnostiku na koronu
Kako bi se ubrzala dijagnostika, povećao broj testiranih, ali i što više smanjio kontakt, Zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” od jučer je uveo drive-in testiranje.
- Smatrali smo da je to dobro i za pacijente i za naše djelatnike. Tako se opasnost smanjuje na minimum kad govorimo o širenju bolesti - kaže ravnatelj Zvonimir Šostar.
Što se tiče same procedure, ističe, to nikako ne znači da bilo tko može doći autom i testirati se. Mora postojati indikacija koju određuje obiteljski liječnik u dogovoru s epidemiolozima. - Obiteljski liječnici se educiraju te će i oni uzimati briseve, koje će slati nama.
Sada dnevno obradimo oko 150 uzoraka, imamo oko 10.000 reagensa i po potrebi ćemo naručiti još - rekao je Šostar. Navodi da je 10-ak posto pozitivnih uzoraka, ali da moramo biti svjesni da su to brisevi uzeti od ljudi koji imaju indikaciju da su zaraženi. (I. Krnić)