Za razliku od proteklih godina, kada su najave o uštedama plaća u pravilu padale u vodu, Vlada ovaj put najavljuje novu taktiku. Ako se do svibnja 2015. ne pokažu pozitivni rezultati, Lalovac će u lipnju predložiti “smanjenje osnovice za odgovarajući postotak s primjenom od 1. srpnja 2015. godine”. Tako stoji u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za iduće tri godine, dokumentu koji je Vlada usvojila na telefonskoj sjednici u petak navečer, a u utorak ga konačno predstavila i javnosti.
Ipak, valja imati na umu da je to oko pola godine prije parlamentarnih izbora, pa je teško vjerovati da će se baš tada obrušiti na plaće. Ako se to i dogodi, sudeći po brojkama koje su iznesene u Smjernicama, oko 250 tisuća zaposlenih u državnoj i javnoj upravi primat će osobne dohotke umanjene za oko 3 posto. Od mase plaća koja iznosi 21,6 milijardi kuna, smanjenje bi iznosilo 654 milijuna kuna.
Nema božićnica
Uz to, osnovni je plan da se uštede postignu na drugačiji način, ne kroz smanjenje plaća. Vjeruje se da će to biti moguće ostvariti kroz sustav centralnog obračuna plaća, smanjenjem broja zaposlenih “koji ispunjavaju uvjete za punu starosnu mirovinu” te uz striktno provođenje politike da se za dva otišla radnika u mirovinu smije primiti jedan novi.
Vlada za zaposlene ima i jednu dobru vijest. Uvećat će im se osnovna plaća za minuli rad (oko 100 milijuna kuna), ali kao i u 2014. godini, ne predviđa isplatu božićnice i regresa.
Bez velikih pomaka
Vladini proračunski planovi, kao i viđenje ukupne ekonomije, u idućem srednjoročnom razdoblju ne uključuju osobite pomake i u skladu su sa stavom premijera Milanovića da “bezuvjetna štednja i bezglavo rezanje troškova vode u recesiju”.
Kada se izuzme zdravstvo koje više nije dio riznice, rashodi proračuna će se smanjiti za oko milijardu kuna. Osim plaća, smanjenje zahvaća uobičajene stavke poput materijalnih i ostalih rashoda. S druge strane, subvencije će se iduće godine povećati za 93 milijuna kuna, uglavnom zbog povećanja sredstava EU za projekte izgradnje željezničke infrastrukture.
Rashodi za mirovine porast će 85 milijuna kuna “kao posljedica povećanja broja korisnika mirovina”. No, usklađivanje mirovina s troškovima života u idućoj godini nije predviđeno.
Prodaja stanova
Što se tiče prihoda, neki će se smanjiti, a neki, pak, povećati. Međutim, ukupno će ostati na istoj razini kao i u ovoj godini.
Najveći rast priljeva, otprilike oko milijardu kuna, očekuje se od prodaje oko 2000 stanova koji već dugo stoje na uspavanom tržištu nekretnina, a odluka o toj prodaji donesena je još prije nekoliko godina.
Na koncu manjak konsolidirane opće države pao bi sa 16,3 milijarde kuna na 12,5 milijardi kuna. Na toj razini ostao bi i 2016., a u 2017. pao bi na osam milijardi kuna, što iznosi 2,3 posto BDP-a.
Tako bi Hrvatska, godinu kasnije od plana, ostvarila ciljani deficit koji je postavila Europska komisija. Međutim, glavna zamjerka Europske komisije, koja se mogla čuti i ovih dana, svodi se na nedovoljnu spremnost Hrvatske da doista i realizira ono što je stavila na papir.
Rast BDP-a 0,5 posto, zaposlenost i dalje pada
U idućoj godini Vlada očekuje rast BDP-a od 0,5 posto, godinu potom trebao bi se ubrzati na 1,3 posto, a u 2017. iznosit će 1,5 posto. Tako stoji u Smjernicima ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2015.-2017. Nakon godina neopravdanog optimizma Vlada je očito postala manje ambiciozna u svojim procjenama, pa u iduće tri godine predviđa tek simbolične pomake u ekonomiji. Investicije će u 2015. porasti tek 1,6 posto, da bi u godinama potom dosegnule rast od oko četiri posto. Broj zaposlenih nastavit će padati i nagodinu, za 0,7 posto, a minimalan rast od 0,3 posto očekuje se tek 2016. godine. Javni dug će nagodinu dosegnuti 81,6 posto BDP-a, a onda će blago pasti.