KONTROVERZNA METODA

Novac se dijelio šakom i kapom: ‘Najbržim prstom‘ osigurali si iznos za tri Pelješka mosta!

Davor Filipović svoj je mandat počeo i obustavom tendera vrijednog 141 milijun kuna za nove tvrtke

Tomislav Ćorić

 Damjan Tadic/Cropix

Nema veće lutrije od europskih fondova, a prikladno je i jer ne treba kupovati listić. Jednostavno, sjedneš za računalo, čekaš da se otvori natječaj, a ako ti se ne da čak niti klikati, pomogneš si kakvim botom koji cijeli posao obavi umjesto tebe. Riječ je, naravno, o famoznim natječajima na kojima se novac šakom i kapom dijeli po prilično netransparentnoj formuli - metodom najbržeg prsta nad kojom se brojni domaći stručnjaci i poduzetnici bez velikog efekta zgražaju godinama.

Evo sada novog razloga za zgražanje - prema podacima koje je Jutarnji list ekskluzivno pribavio od Ministarstva gospodarstva, u posljednjih deset godina iz europskih je fondova, putem metode najbržeg prsta, prijaviteljima podijeljen iznos za koji je Hrvatska mogla izgraditi tri i pol Pelješka mosta, dvaput izgraditi prugu od Križevaca do Botova, napraviti sedam novih bolničkih projekata na Rebru ili za jedan i pol puta povećati vrijednost mjera kojima Vlada planira ublažiti troškove građana zbog povećanja cijena energenata.

Velika navala

Prema podacima Ministarstva gospodarstva, dakle, u periodu od 2012. do 2022. godine metodom trajnog otvorenog poziva - drugim riječima "najbržim prstom" - dodijeljeno je sve skupa 7.004,500.000 kuna, i to u sklopu 29 natječaja provedenih u okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020." te još šest poziva objavljenih u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

To, naravno, nije sav novac podijeljen na ovaj način. Naime, slične natječaje organiziralo je i Ministarstvo regionalnog razvoja, no do zaključenja tiskanog broja Jutarnjeg lista, a niti u zakonom propisanom roku, od njih nismo dobili odgovor na naša pitanja, dok su nam iz Ministarstva poljoprivrede potvrdili da takvih natječaja nisu imali.

Ipak, uvjerljivo najveći dio njih, kažu nam brojni stručnjaci, kroz godine je organiziralo upravo Ministarstvo gospodarstva, čiji je novi čelnik, HDZ-ov Davor Filipović, svoj mandat, između ostaloga, započeo i obustavom jednog takvog tendera. Bio je to 141 milijun kuna vrijedan natječaj za bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća, za koji se odlučilo da ga ipak treba provesti po modelu privremeno, a ne trajno otvorenog poziva.

Ovaj drugi, naime, podrazumijeva da se pristigle prijave promatraju po redoslijedu kako su zaprimljene, a zbog velike navale kandidata koji su svjesni da moraju biti jako brzi ako žele doći do novca, većina njih bude zatvorena već sekundu nakon otvaranja, što dovodi u pitanje smisao cijelog procesa. Model privremeno otvorenog poziva, međutim, predviđa zadani rok u kojemu je moguće predati prijave, koje se potom ocjenjuju i pregledavaju u odnosu na kvalitetu dokumentacije.

Najbrži prst koristi se puno češće jer je za provoditelja jednostavniji u smislu organizacije, no jednako je toliko problematičan zato što ga prijavitelji pokušavaju "prevariti" koristeći botove, a neki navodno plaćaju i gejmerima da umjesto njih šalju prijave i tako si povećavaju šanse da dobiju novac.

Upravo zbog sumnji u varanja ministar Filipović poništio je posljednji natječaj koji je Ministarstvo provodilo metodom najbržeg prsta te je najavio kako tendere u budućnosti treba provoditi tako da glavni kriterij bude kvaliteta, a ne brzina. Ipak, na naše pitanje u koliko je slučajeva dosad otkriveno da je bilo manipulacija nismo dobili odgovor, a službeno nam je odgovoreno i da su dosad poništena samo dva natječaja iz ingerencije Ministarstva gospodarstva - 53.2 milijuna kuna vrijedan natječaj za potporu stvaranja kapaciteta MSP-a za uključivanje u proces rasta iz 2020. te 200 milijuna kuna vrijedan tender za izgradnju i opremanje proizvodnih kapaciteta MSP-a iz 2018. godine.

Praćenje NPOO-a

Onaj posljednji natječaj od 141 milijun kuna formalno-pravno nije poništilo Ministarstvo gospodarstva, nego Ministarstvo financija jer se radilo o novcima iz Nacionalnog fonda za oporavak i otpornost koji je u ingerenciji ministra Zdravka Marića.

"U provedbi svojih zadaća Ministarstvo koristi informatičke alate koji su uspostavljeni od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao Upravljačkog tijela za OPKK 2014. - 2020. i Ministarstva financija kao nadležnog tijela za koordinaciju praćenja provedbe NPOO-a. Za korisnike za koje se potvrdi zlouporaba sustava postupit će se u skladu s odredbama Općih uvjeta za korištenje sustava, a ujedno i proslijediti nadležnim tijelima Republike Hrvatske na daljnje postupanje", naveli su, ali bez informacije koliko je takvih slučajeva nadležnim tijelima na kraju i proslijeđeno.

Kako neslužbeno doznajemo iz Ministarstva gospodarstva, namjera je metodu najbržeg prsta od sada nadalje zamijeniti takozvanim privremenim otvorenim natječajem, i to prvenstveno u slučaju tendera za privatne poduzetnike kod kojih se metoda najbržeg prsta pokazala nepravednom, dok bi se u slučaju tendera za prijavitelje koji dolaze, na primjer, iz javnog komunalnog sektora, ostavio najbrži prst. Njega, naime, uz sve njegove mane odlikuje brzina postupka pa ga se smatra prikladnijim za natječaje kod kojih ne postoji tako veliki broj prijavitelja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 00:18