U nekim hrvatskim zavodima za javno zdravstvo nema dovoljno cjepiva protiv bjesnoće, a nema ga ni na zalihama Imunološkog zavoda koje distribuira Rabies HDC pa se radi hitna preraspodjela, ali ukupna količina dostatna je samo do polovice kolovoza.
Pozadina nestašice
Kako se uopće dogodilo da Hrvatska gotovo ostane bez tog važnog cjepiva koje spašava život nakon ugriza bijesne životinje?
Direktor Imunološkog zavoda Davorin Gajnik kaže kako je cjepivo naručeno na vrijeme, odnosno s proizvođačem Novartisom dogovoreno je 4200 doza, od kojih je prva količina od 1000 trebala stići još u veljači, a ostatak do travnja ove godine .
- No, Novartis nam nije isporučio ni jednu jedinu dozu do sada, a dali smo im rok do sljedećeg utorka. Ne stigne li hitno barem 1000 doza, što čini tromjesečnu zalihu, otkazat ćemo posao i kupiti cjepivo od drugog dobavljača - rezolutan je Gajnik.
Interes i taktika
Prema nekim informacijama, iza ove teško razumljive neisporuke važnog cjepiva, čini se, ipak stoji jedan drugi interes, vezan uz drugo cjepivo. Naime, cijela situacija s cjepivom protiv bjesnoće zapravo je Novartisov pritisak na Imunološki zavod ne bi li pristao na novu, višu cijenu cjepiva protiv gripe.
Tri vrste prijenosa bjesnoće
- urbana bjesnoća koju prenose psi (98 posto bjesnoće u svijetu prenosi se ugrizom bijesnih pasa)
- silvatična ili šumska bjesnoća koju najčešće prenose lisice, vukovi, medvjedi, neke druge šumske životinje i glodavci (kod nas najčešće crvena lisica)
- bjesnoća šišmiša