Svaka deveta stanovnica Hrvatske starija od 40 godina tijekom života nije imala djece, a među najmlađima u promatranoj skupini, među ženama na izlasku iz fertilne dobi (od 40 do 50 godina) čak svaka šesta žena, odnosno njih 16 posto, nije rađala. Značajan je to skok u odnosu na 2011. godinu, kada u toj dobnoj skupini nije rodilo 11 posto žena.
U raspodjeli tipova obitelji s obzirom na broj djece - iz koje su samci izostavljeni jer se privatna kućanstva u statistici dijele na samačka i obiteljska - parovi s djecom kao kategorija čine manje od polovice svih obitelji prvi put otkad se provode popisi. Tijekom 1971. godine parovi s djecom činili su gotovo 64 posto, a 2021. tek 49,7 posto.
Novi paket podataka prikupljenih tijekom Popisa stanovništva 2021., koji je Državni zavod za statistiku jučer objavio, a koji se odnosi na obiteljske strukture i zajednice u kojima ljudi žive, ukazuje na dodatni odmak od tradicionalnog načina života, no u odnosu na zapad te, posebno, sjever Europe, Hrvatska je i dalje tradicionalno društvo.
Iako udio stanovništva u braku pada, brak je i dalje dominantna zajednica te je u braku 55 posto muškaraca starijih od 15 godina i 50 posto žena. No, postoji značajna razlika među dobnim skupinama: tako je, primjerice, u dobi od 35 do 45 godina u braku 56 posto muškaraca, a u dobi od 55 do 65 godina gotovo 70 posto.
Izvanbračne zajednice
Istovremeno, u mlađim skupinama sve su češće izvanbračne zajednice, iako ih ima manje nego što se očekivalo. U popisnim obrascima život u izvanbračnoj zajednici izjavilo je 4 posto ukupne populacije, no takve su zajednice mnogo češće među muškarcima u dobi od 30 do 45 godina te ženama od 25 do 40 godina. U toj populaciji nevjenčano živi čak 18,5 posto muškaraca te čak 21 posto žena. U generaciji njihovih roditelja, u dobnoj skupini od 60 do 70 godina, ti su udjeli peterostruko manji.
U istospolnoj zajednici trend je suprotan i brak nije dominantna zajednica. Zajednički život u istospolnoj zajednici izjavilo je 840 muškaraca i 604 žene, od kojih tri četvrtine žive u neformalnoj zajednici, a tek četvrtina u braku.
U 20-godišnjem razdoblju, između popisa provedenog 2001. i 2021., udvostručio se udio razvedenih u odnosu na broj oženjenih i udanih. Dok je 2001. u Hrvatskoj na svakih 1000 oženjenih muškaraca i udanih žena dolazilo 60 razvedenih, 2011. taj se udio povećao na njih 75, a 2021. na čak 121.
Pritom je zabilježena značajna razlika u udjelima žena i muškaraca, pri čemu je udio razvedenih žena u odnosu na broj udanih bitno veći, 138 naspram 105 muškaraca. Takva se razlika objašnjava činjenicom da razvedene žene mnogo rjeđe stupaju u novi brak od razvedenih muškaraca.
Broj obitelji s djecom, bez obzira na to radi li se o bračnim, izvanbračnim ili jednoroditeljskim obiteljima, u odnosu na 2011. godinu pao je za 100.000, s oko 867.000 na 767.000, što je pad od oko 11,5 posto te je tek neznatno veći od pada ukupnog stanovništva. Velika većina djece do 18 godina i dalje živi u dvoroditeljskim obiteljima - njih 85 posto, u odnosu na 88 posto koliko ih je zabilježeno tijekom prošlog popisa stanovništva.
Život s roditeljima
Zanimljivo je da čak četvrtinu statističke djece koja žive s roditeljima čine stariji od 25 godina. Takvih je u Hrvatskoj 351.074, što je izrazito visok broj te potvrđuje da je Hrvatska i dalje pri vrhu ljestvice zemalja po udjelu odrasle djece koja nastavljaju živjeti s roditeljima.
Među svim obiteljima s djecom većinu od 52,5 posto čine obitelji s jednim djetetom, što je minimalan porast u odnosu na 2011. kad ih je bilo 50 posto. Razlika je "otkinuta" od obitelji s dvoje djece, kojih ima 35,1 posto naspram 37 posto prije deset godina. U višečlanim obiteljima situacija je otprilike ostala ista: 9,8 posto čine obitelji s troje djece, dva posto obitelji s četvero djece te 0,7 posto obitelji s petero i više djece.
Najveći udio obitelji s petero i više djece je u Međimurskoj županiji (2,0%) i Bjelovarsko-bilogorskoj (1,3%), a najveći udio obitelji s jednim djetetom u Primorsko-goranskoj (60,4%) te Istarskoj županiji (57,3%).