Antu Pavelića, bivšeg poglavnika kvislinške Nezavisne Države Hrvatske, nakon bijega iz Zagreba na svom je ozemlju u Rimu skrivao Vatikan. Ovu informaciju, o kojoj se i ranije spekuliralo, potvrđuju dokumenti koje je nedavno deklasificirala američka Središnja obavještajna služba (CIA). Osim toga, bilješka koja je napisana 8. studenog 1947. godine u Stožeru mediteranskih operacija američke vojske dokazuje da su Amerikanci i Britanci u ljeto te godine planirali uhititi poglavnika, ali taj plan nije proveden.
Ante Pavelić iz Zagreba s obitelji 6. svibnja 1945. godine bježi u Austriju gdje boravi u američkoj okupacijskoj zoni. Odande se s krivotvorenim peruanskim dokumentima pod imenom don Pedro Gonner, prerušen u svećenika, prebacuje u Italiju. Stiže do Rima gdje ga, kako potvrđuje deklasificirana bilješka, pod svoje okrilje uzima Vatikan u kojem je tada stolovao papa Pio XII, bivši vatikanski nuncij u nacističkoj Njemačkoj.
U Rimu su vrlo brzo nakon pada NDH svećenik Krunoslav Draganović i skupina svećenika i redovnika vezanih uz zavod Svetog Jeronima uspostavili mrežu koja je trebala omogućiti pripadnicima kvislinškog režima da se prebace na tada najsigurniju lokaciju, u zemlje Južne Amerike: omiljena su odredišta bili Argentina, Paragvaj i Brazil. Tada su, naime, u tom dijelu svijeta na vlasti većinom bile vojne hunte. O toj mreži u drugoj bilješci, od 12. veljače 1947. godine, iscrpno piše posebni agent Robert Clayton Mudd iz američke protuobavještajne službe.
On je uspio naći informatora u zavodu Svetog Jeronima koji ga je iscrpno izvještavao o stanju u toj instituciji koja se nalazi u samom središtu Rima, ali je pod upravom Vatikana. Prema Muddovim saznanjima, ondje su boravili visokopozicionirani dužnosnici vlasti NDH - zapovjednik zrakoplovnih snaga Vladimir Kren, dr. Vjekoslav Vrančić, zamjenik ministra vanjskih poslova, ali i Đorđe Perić, ministar propagande u srbijanskoj vladi Milana Nedića. No, ne i Pavelić.
Agent Mudd u bilješci upozorava kako se priprema operacija da se u Južnu Ameriku prebace Pavelić i Kren pa nakon toga američke službe pokreću operaciju lociranja Pavelića. Zadatak je preuzeo pukovnik G. F. Blunda, autor novodeklasificirane bilješke, koji dolazi u Rim 11. kolovoza 1947. godine i stupa u kontakt s američkim i britanskim agentima. Nakon toga zaključuje kako svi podaci “indiciraju da Paveliću utočište pruža Vatikan”.
Blunda želi da se krene u zajedničku operaciju uhićenja, ali navodi da ga britanski diplomat i obavještajac Bendall “pokušava izmanipulirati” kako bi akciju izvele samo američke snage, a Britanci ostali čistih ruku. Blunda to odbacuje jer “nije u američkom interesu”. Naime, “američke obavještajne agencije koriste brojne Hrvate kao informatore. Poznato je da je značajan broj tih Hrvata lojalan Pavelićevim antikomunističkim aktivnostima i katoličkom fanatizmu”.
Stoga Blunda, Bendall i još jedan Britanac, Verschoyle, dogovaraju sljedeći plan. Obje će strane imenovati po jednog časnika koji će biti u pripravnosti u slučaju da Pavelić napusti Vatikan.
Verschoyle pak mora organizirati talijanski policijski tim koji bi asistirao Britancima i Amerikancima i u konačnici preuzeo na sebe samo uhićenje, da ne bi došlo do diplomatskog incidenta. U tom bi trenutku Britanci i Amerikanci izvijestili talijanske vlasti da je uhićenik traženi ratni zločinac Ante Pavelić i stvar bi bila riješena. Samo u slučaju izvanrednih okolnosti uhićenje bi zajednički obavili Britanci i Amerikanci, a onda rješavali probleme s Talijanima.
Verschoyle je rekao kako je Pavelić posljednji put negdje u srpnju viđen kako šeće rimskom Via Corso Umberto, dakle izvan Vatikana, a s njim je bio jedan od njegovih tjelohranitelja Kadnerik. Pavelić je bio kratko ošišan i odjeven u redovnički habit, a Verschoyle je rekao kako zna točnu lokaciju u Vatikanu u kojoj Pavelić boravi (prema jednom drugom dokumentu američke protuobavještajne službe riječ je o Via Giacomo Venezian broj 17-C, drugi kat). Stoga se on, navodi Blunda, trebao pobrinuti da se Pavelića izmami iz Vatikana i zatim prema dogovorenom planu uhiti. No, nakon sastanka održanog 11. kolovoza ništa se nije dogodio puna tri mjeseca. Britanci su Blundi samo sugerirali da nisu u mogućnosti izvući Pavelića iz Vatikana.
Autor bilješke u to ozbiljno sumnja, a kao potvrdu navodi kako su Britanci Paveliću ranije te godine omogućili da pobjegne iz Genove kad su ondje izvršili prepad kako bi uhitili kvislinge koji su planirali iz tog lučkog grada krenuti na put za Južnu Ameriku. Budući, dakle, da su Britanci neskloni operaciji uhićenja Pavelića, pukovnik Blunda smatra da se to uopće neće dogoditi.
Američki obavještajac ističe kako je vjerojatno da je Pavelićeva obitelj u Firenzi, a prema informacijama američkog agenta iz Vatikana, smatra potpuno pouzdanim da je poglavnik ondje te da je nedavno bio podvrgnut operaciji. Pukovnik na kraju bilješke ističe kako je šalje brigadiru Fritzscheu osobno zbog “mogućih implikacija sudjelovanja Vatikana u skrivanju ratnih zločinaca”.