ZAGREB - Od ponedjeljka do kraja tjedna 5000 učenika 8. razreda u cijeloj Hrvatskoj pišu nacionalne ispite iz matematike. Ispiti su sastavni dio novog četverogodišnjeg projekta Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja čiji je cilj detaljno procijeniti razine znanja, vještina i sposobnosti učenika na kraju osnovnoškolskog obrazovanja kada je riječ o matematici.
U projekt bi kroz četiri godine trebalo biti uloženo oko milijun kuna, a ideja je da se od iduće godine po istom modelu testiraju znanja iz hrvatskoga jezika.
Koja je korist
Postavlja se, međutim, pitanje koja je korist od izdvajanja novih milijun kuna zna li se da je testiranje osnovnoškolaca (pa i iz matematike) Centar proveo već dva puta: školske godine 2006./2007. na uzorku od 10.690 učenika te 2007./2008. na cjelokupnoj generaciji učenika 4. i 8. razreda.
Taj nas je projekt stajao oko dva milijuna kuna. Dio novca otišao je na detaljnu analizu rezultata koju su proveli znanstvenici Instituta “Ivo Pilar”. Napisana su tri izvješća na više od 3000 stranica i predana prosvjetnim vlastima.
Otkriveni uzroci
Rezultati su bili zbrinjavajući. Pokazalo se da postoji velika neujednačenost u obrazovnim postignućima. Najgore su prošli učenici u Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Zagrebačkoj i Požeško-slavonskoj županiji koji su gotovo iz svih predmeta bili ispod prosjeka. Detektirani su velikim dijelom i uzroci: fluktuacija kadrova, visok postotak nestručno zastupljene nastave, velik broj djece putnika...
Sve je to prosvjetna vlast dobila na stol. Poznati su im čak i rezultati svake pojedine škole koji su za širu javnost tajna. No, do danas nije napravljen nikakav akcijski plan. Nema vizije što i kojem periodu mora poduzeti država, a što lokalna uprava i samouprava da se u zemlji koliko-toliko izjednače uvjeti školovanja. (Za vrhunske rezultate finskih učenika zaslužna je prije svega činjenica da se učenik u Helsinkiju i selu na sjeveru države obrazuje u istim uvjetima ).
- Ne vidim ozbiljnijih razloga da se u ovim recesijskim vremenima, kada država stoji loše, troši novac za traganje za nečim što se već zna i što je debelo dokumentirano.
Kao znanstvenici smo posao oko mjerenja obrazovnih postignuća osnovnih škola obavili na svjetskoj razini. Ne postoji danas gotovo niti jedan značajniji segment rada hrvatskih osnovnih škola koji nismo razmotrili - kaže dr. Josip Burušić s Instituta “Ivo Pilar”, jedan od autora studija.