Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo pravosuđa imaju oprečne poglede na to trebaju li liječnici kazneno odgovarati za najteže pogreške i propuste počinjene u obavljanju liječničke dužnosti.
BAČEN NOVAC? Povučen masterplan bolnica plaćen 200.000 eura
U Kaznenom zakonu najteži propusti i pogreške koje u obavljanju svog posla počine liječnici i drugi zdravstveni radnici nazvani su “kaznena djela protiv zdravlja ljudi” (glava 19. KZ-a) i sankcionirani su zatvorskim kaznama. Za najteže oblike tih djela, kao što su nedopušteno uzimanje i presađivanje organa koje može prouzročiti smrt, ili nadriliječništvo sa smrtnim ishodom, predviđena je kazna i do 15 godina zatvora.
Ministarstvo pravosuđa usprotivilo se zahtjevu Ministarstva zdravlja da se preispitaju odredbe Kaznenog zakona koje se tiču kaznenih djela protiv zdravlja ljudi. Novi ministar zdravlja Siniša Varga, naime, smatra da odgovornost liječnika koji u liječničkom poslu pogriješi treba sankcionirati drugim zakonima, a ne kaznenim. Varga je za Jutarnji izjavio:
- Naravno da su liječnici i drugi zdravstveni radnici odgovorni po Kaznenom zakonu ako učine neko kazneno djelo. Od toga nema nikakve zaštite, kao ni za ostale građane, niti je to Ministarstvo zdravlja tražilo. No, nismo suglasni da se samo zdravstvena profesija ističe kao potencijalni počinitelj kaznenih djela. Zbog toga tražimo da se u izmjenama i dopunama Kaznenog zakona ne navode samo liječnici kao profesija koja može počiniti kazneno djelo ili neka se onda nabroje sve profesije koje mogu svojim radom ugroziti život i zdravlje ljudi, od arhitekata, građevinara, strojara... Dodaje da takvog presedana nema u kaznenim zakonima drugih zemalja, a mogući razlozi za odgovornost liječnika regulirani su strukovnim zakonima.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić, međutim, za Jutarnji list tvrdi da je stajalište njegova ministarstva čvrsto - zdravlje ljudi potrebno je posebno štititi Kaznenim zakonom, a izostanak kaznene zaštite od liječnika i drugih zdravstvenih radnika koji postupaju suprotno pravilima struke za posljedicu bi imao slabiju zaštitu zdravlja ljudi.
- Svaka profesija koja u rukama ima ljudsko zdravlje i život mora imati posebnu brigu i odgovornost. Nitko neće kazneno goniti liječnika koji poštuje pravila struke, već onoga tko ih grubo krši. I arhitekt kojem se sruši kuća koju je projektirao, ili građevinar kojem se sruši most koji je gradio i pri tome usmrti ili osakati ljude, također kazneno odgovara. I vi novinari kazneno odgovarate ako u svome poslu namjerno objavite netočne informacije i time nanesete štetu nečijoj časti ili ugledu - tvrdi Miljenić. Dodaje da i druge europske države, među kojima su Austrija i Švicarska, također propisuju kaznenu odgovornost za liječnike i zdravstvene radnike koji grubo krše pravila struke i time ugrožavaju zdravlje i živote ljudi.
- I neke od međunarodnih konvencija koje smo ratificirali također nam nalažu obavezu posebne sudske zaštite života i zdravlja ljudi. Nije riječ o kaznenim odredbama usmjerenima protiv jedne profesije, već protiv onih koji su se primili teškog i odgovornog posla kao što je liječnički, a postupaju suprotno pravilima struke. Zar možemo dopustiti da liječnik koji ne pruži medicinsku pomoć u hitnom stanju ne bude kažnjen, ili da se ne kazni onaj koji je nedopušteno uzeo i presadio dijelove ljudskog tijela? Nema šanse da ta vrsta odgovornosti bude izbačena iz KZ-a - kategoričan je Miljenić.
Nesumnjivo je da liječnici u svom radu mogu nesvjesno, ali i svjesno te propustom učiniti pogrešku za koju trebaju biti odgovorni. Posljednjih godina o tome se puno govori i pokušava regulirati odgovornost liječnika za greške jer su sve češći zahtjevi pacijenata za odštetom. Zbog toga su prihvaćeni različiti modeli odšteta i pokušava se razgraničiti građanska od kaznene odgovornosti. Podaci govore da u SAD-u godišnje gotovo sto tisuća pacijenta umire zbog neke medicinske greške, odnosno gotovo dvostruko više nego od AIDS-a ili raka dojke.
Za razliku od SAD-a, gdje su liječničke greške predmet rasprava već 30 godina, u Europi se to pitanje potencira tek posljednjih 15-ak godina, otkako se povećava broj tužbi pacijenata, odnosno zahtjeva za naknadu štete koje su nerijetko nerealno velike, kažu stručnjaci. Osim toga, tužbe su razlog što su neke specijalnosti postale deficitarne, poput ginekologije ili kirurgije, a osiguranja tih liječnika također su izrazito velika.
Također, to povećava i troškove zdravstvenih sustava jer liječnici da bi se osigurali od neželjene greške šalju pacijente na nerijetko nepotrebne pretrage. Također rastu premije osiguranja liječnika, ali i bolnica.
NAJPOZNATIJI DOSADAŠNJI SLUČAJEVI: Nijedan liječnik nije bio u zatvoru
Miroslav Maškarin ostao je 2006. godine bez noge nakon operacije slijepog crijeva u KBC-u Rijeka. Slučaj još nije završen. Tužiteljstvo tvrdi da je Maškarin ostao bez noge zbog nesavjesnog liječenja, a obrana odgovara da toga nije bilo.
Dragica Ivankić iskrvarila je i umrla nakon poroda u rodilištu u KB-u Sveti Duh 2002. godine. Proces je trajao deset godina, a liječnici su oslobođeni svih optužbi.
Aleksandra Demartin, 23-godišnja trudnica, umrla je u osječkom KBC-u 2004. godine zbog krvarenja. Liječnici su osuđeni na uvjetne kazne.
Tena Šurina, 11-godišnja djevojčica iz Raščana kod Križevaca, umrla je 2005. godine nakon napada astme jer joj liječnica i medicinska sestra iz križevačke Hitne pomoći nisu na vrijeme pomogle. Obje su uvjetno osuđene.
Goran Livančić umro je 2009. godine od unutarnjeg krvarenja jer ga liječnica nije željela doći pregledati. Osuđena je na dvije, a potom na godinu dana zatvora, ali presuda još nije pravomoćna.