Specijalistički ispit moći će se ponoviti četiri puta, a nakon toga kandidat gubi pravo na specijalizaciju te grane medicine
Novim pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine ubuduće će se detaljno regulirati organizacija specijalizacija, uvjeti koje zdravstvene ustanove i mentori trebaju zadovoljavati da bi mogli obavljati taj posao te način praćenja i polaganja specijalističkih ispita.
Naime, liječnici specijalizanti već su duže vrijeme tražili promjene u organizaciji specijalizacija kojima bi se osiguralo bolje praćenje kvalitete njihova specijalističkog obrazovanja, kao i kontrolu rada mentora. Upozoravali su da mentori nerijetko imaju previše specijalizanata o kojima bi trebali brinuti te da njihova edukacija više ovisi o vlastitoj zainteresiranosti negoli o stvarnoj brizi mentora.
Barem polovica programa specijalizacije morat će se ubuduće provoditi u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi koja ima odgovarajući prostor i medicinsko-tehničku opremu, ali i dovoljan broj specijalista, organiziranu sveučilišnu nastavu i znanstveni rad, sustav upravljanja kvalitetom te osigurane uvjete za rad i edukaciju specijalizanata.
Za dio programa koji se provodi u drugim ustanovama ili privatnim praksama također su propisani minimalni kadrovski i organizacijski uvjeti. Prema pravilniku, ustanove u kojima se provodi edukacija specijalizanata morat će barem jedanput godišnje provoditi anonimne ankete u kojima će svoje mišljenje o provedbi dati specijalizanti.
Stižu stroža pravila za specijalizacije liječnika
Postrožena su i pravila o mentorstvu, ocjenjivat će ih i specijalizanti. Za svaku specijalizaciju ravnatelj ustanove mora predložiti glavnog mentora koji će koordinirati provedbu programa, određivati mentore i komentore te pratiti napredovanje specijalizanata. Od početka primjene novog pravilnika, jedan će mentor moći imati tri specijalizanta, a izuzetno pet ako nema dovoljno mentora u ustanovi. Minimalno tri sata tjedno mentor će morati biti na raspolaganju specijalizantu te pratiti stjecanje znanja i praktičnih vještina. Specijalizanti će svake godine morati ostvariti najmanje 20 posto kompetencija treće ili četvrte razine.
No, ako ih ne steknu u predviđenom roku, dio specijalizacije može se produljiti, ali ukupno najviše za šest mjeseci. Pravilnikom se mijenja i način provjere znanja. Nakon završetka dijela koji se primjerice provodi kao zajedničko internističko (kardiologija, gastroenterologija...) ili kirurško (abdominalna kirurgija, traumatologija, ortopedija...) usavršavanje, uvodi se obvezni pisani ispit koji će svi specijalizanti istodobno odraditi na svim medicinskim fakultetima svakih šest mjeseci.
Specijalistički ispit sastojat će se od dva dijela, pismenog i usmenog, s tim da će pismeni test imati najmanje 70 posto pitanja s više ponuda odgovora, prolazno će biti ako kandidat bude imao barem 60 posto točnih rješenja. Specijalistički ispit moći će se ponoviti četiri puta, a nakon toga kandidat gubi pravo na specijalizaciju te grane medicine. Cijeli posao trebalo bi kontrolirati Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....