Zdravstveni pregledi sportaša u Hrvatskoj od sada će se provoditi prema novim, jasnije definiranim pravilima.
Novi Pravilnik o zdravstvenim pregledima sportaša, koji su predstavili ministrica zdravstva Irena Hrstić i ministar turizma i sporta Tonči Glavina, donosi detaljniji sustav medicinskih kontrola te uvodi jedinstvene standarde za sve koji se bave organiziranim sportom, od profesionalaca do učenika i studenata u školskim natjecanjima.
- Prvi put jasno propisujemo minimalni opseg zdravstvenog pregleda za sve aktivne sportaše, ne samo za one koji sudjeluju na natjecanjima nego i za sve koji redovito treniraju - rekla je ministrica Hrstić i pojasnila kako pravilnik donosi jasnija pravila nego što su postojala ranije.
Time se nastoji osigurati da svaka osoba uključena u organizirani sport prođe osnovnu medicinsku procjenu zdravstvenog stanja, čime se smanjuje rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija tijekom sportskih aktivnosti.
Minimalni zdravstveni pregled sada obuhvaća nekoliko ključnih medicinskih postupaka. U njega ulaze anamneza i klinički pregled, obvezni 12‑kanalni elektrokardiogram (EKG), mjerenje krvnog tlaka, osnovne laboratorijske pretrage te spirometrija, odnosno mjerenje plućnog kapaciteta.
Takav skup pretraga omogućuje liječnicima da dobiju jasniju sliku o općem zdravstvenom stanju sportaša i eventualnim rizičnim čimbenicima. U određenim slučajevima provodi se i prošireni pregled. On može uključivati dodatne funkcionalne testove, poput ergometrije, osobito kod sportaša starije dobi ili u situacijama kada specijalist medicine rada i sporta procijeni da je to potrebno.
Prema novim pravilima, pregledi će u pravilu biti obuhvatniji nego dosad. U odnosu na raniji sustav, broj pretraga u pojedinim slučajevima gotovo je udvostručen, što znači da liječnici imaju više podataka na temelju kojih mogu procijeniti zdravstvenu sposobnost sportaša.
Istodobno, pregledi su organizirani tako da se većina njih obavlja jednom godišnje, umjesto da se isti postupci raspoređuju na više pregleda tijekom godine. Procjenjuje se da će prosječni trošak pregleda iznositi oko 70 eura, dok su ranije pregledi bili nešto jeftiniji, ali su se obavljali češće.
Posebna je pozornost posvećena djeci i mladima uključenima u školski sport. Ministrica Hrstić naglasila je da učenici koji se sportom bave kroz školske aktivnosti i natjecanja imaju pravo na besplatan pregled kod specijalista školske medicine. Time se želi potaknuti bavljenje sportom među mladima, ali istodobno osigurati da se zdravstveno stanje djece redovito prati.
Jedna od važnih novosti pravilnika odnosi se i na način klasifikacije sportova. Sportovi su sada podijeljeni prema razini fizičkog opterećenja, odnosno prema statičkoj i dinamičkoj komponenti napora. Na temelju te klasifikacije određuje se i učestalost zdravstvenih pregleda. Sportovi s većim fizičkim opterećenjem zahtijevaju češće medicinske kontrole, dok se u disciplinama nižeg intenziteta pregledi mogu provoditi rjeđe.
Ministar Tonči Glavina objasnio je kako se na taj način uklanja nelogičnost iz prijašnjeg sustava.
- Ranije su, primjerice, šah i veslanje bili izjednačeni po obvezi pregleda, iako je riječ o potpuno različitim razinama fizičkog napora. Novi pravilnik uvodi jasniju podjelu i realnije kriterije - rekao je ministar.
Tako će se za sportove visokog intenziteta, poput biciklizma, kickboxinga ili sportskog penjanja, zdravstveni pregledi i dalje obavljati jednom godišnje, dok će se u sportovima manjeg fizičkog opterećenja, poput šaha, golfa ili kuglanja, provoditi svake dvije godine.
Pravilnik uređuje i organizaciju zdravstvene skrbi u sportu. Zdravstvenu zaštitu sportaša provodi tim u kojem sudjeluju specijalist medicine rada i sporta, medicinska sestra ili tehničar te drugi stručnjaci s dodatnim obrazovanjem iz područja sportske medicine.
Osim minimalnog pregleda, liječnik može odrediti i prošireni opseg dijagnostike, ovisno o vrsti sporta, razini opterećenja tijekom treninga i natjecanja te o dobi i spolu sportaša. Takve se odluke donose u skladu sa smjernicama Hrvatskog društva za sportsku medicinu Hrvatskoga liječničkog zbora.
Dodatna novost odnosi se na sigurnost na sportskim natjecanjima. Organizatori će morati osigurati automatski vanjski defibrilator (AVD) u sportskim objektima, uređaj koji može biti presudan u slučaju iznenadnog srčanog zastoja. Ministarstvo turizma i sporta najavilo je da će kroz natječaje za sufinanciranje sportske infrastrukture osigurati sredstva za njihovu nabavu, dok će Ministarstvo zdravstva sudjelovati u organizaciji edukacija za pružanje osnovne pomoći.
Novi pravilnik primjenjuje se na sve kategorije sportaša, od profesionalaca i rekreativaca do parasportaša, gluhih sportaša te učenika i studenata uključenih u školska i akademska natjecanja. Time se želi osigurati jedinstveni sustav zdravstvene zaštite za sve koji sudjeluju u organiziranom sportu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....