Velikodušna ponuda premijera Andreja Plenkovića o povećanju osnovice za plaće svim državnim i javnim službenicima od 6,12 posto u 2020. godini, čini se, nije impresionirala sindikate iz resora koji pokriva državna blagajna.
Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, jučer je najavio da će u sklopu pregovora o temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe i pregovora o rastu osnovice za plaće sindikati javnih službi iz područja zdravstva, školstva, socijalne skrbi i kulture kao startnu poziciju istaknuti zahtjeve koji višestruko nadilaze ono što je ponudio premijer.
Dodatka na vjernost
- Tražit ćemo da se osnovica za plaće u javnim službama poveća 18,3 posto, koliko iznosi zaostajanje plaća u javnim službama za onima u privredi, a ne 6,12 posto, koliko nudi premijer. Jedan od zahtjeva bit će i povećanje koeficijenata za tri posto, za koliko su linearno umanjeni u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, potom povratak tzv. dodatka na vjernost od 4, 8 i 10 posto za zaposlenike s više od 20 godina radnog staža, kao i to da božićnica bude 13. plaća - pobrojao je Ribić zahtjeve oko kojih se složilo 11 sindikata javnih službi, koliko ih sudjeluje u pregovorima o osnovici. Ti bi sindikati pregovore s Vladom trebali nastaviti krajem listopada ili početkom studenoga, a o premijerovoj ponudi još nisu ni razgovarali jer je ona, kažu, izrečena samo putem saborske govornice.
Slože li se sa zahtjevima sindikata javnih službi i sindikati koji zastupaju državne službenike, tj. zaposlene u policiji, vojsci, carini, pravosuđu i državnim uredima, a koji također trebaju s Vladom pregovarati o rastu osnovice, beneficije koje traže za ukupno 240 tisuća zaposlenih u javnim i državnim službama ukupno bi koštale oko 3,5 milijardi kuna, tvrdi Vilim Ribić. Za to uporište nalazi u izjavama ministra financija Zdravka Marića koji je, podsjeća, predvidio deficit od 0,9 posto BDP-a, a ostvaren je suficit, što znači da je na raspolaganju oko 4,7 milijardi kuna, od kojih bi se najveći dio trebao utrošiti na rast plaća proračunskih korisnika.
- Novca ima, a u ovom trenutku ne postoji ništa važnije na što se može potrošiti taj novac - tvrdi Ribić, koji je ranije Vladu prozvao pitanjem namjerava li te novce dati za borbene avione ili spašavanje propalih poduzeća. Na pitanje koliko će biti ustrajni u inzistiranju na ostvarenju tako visokih zahtjeva koje postavljaju Vladi, Ribić je rekao:
- Tražit ćemo dvoznamenkasti rast osnovice, 18,3 posto naš je početni zahtjev. Možda ćemo pristati na manje, vidjet ćemo kako će se to ispregovarati.
Usuglašeni
Nakon što je Ribić u ime svih sindikata javnih službi naveo bitno veću startnu poziciju za temeljni kolektivni ugovor od onoga što je zajamčio Plenković, i drugi sindikati su nam potvrdili da su se usuglasili oko toga. Tako je Anica Prašnjak, predsjednica Strukovnog sindikata medicinskih sestara, koji su nedavno potpisali dodatak II Kolektivnog ugovora i dobili povećanje od sedam posto na dodatke, rekla da je riječ o zajedničkom dogovoru.
- S obzirom na to da zaostajemo 18 posto za gospodarstvom, to je naš zahtjev, odnosno od toga krećemo. Naravno, pregovori tek počinju tako da će se više znati kada sjednemo za stol - kaže Prašnjak. To podržava i Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.
- Pregovori se sastoje od brojnih stavki, od osnovice, božićnice, regresa, toplog obroka... Naravno da moramo imati zahtjeve za koje se borimo. Hoćemo li izboriti to što tražimo, pa svjesni smo da nećemo toliko - kaže Topolnjak i pojašnjava da kada bi prihvatili premijerovih 6,12 posto, ne bi ni bilo pregovora.
- To je vjerojatno Vladina startna pozicija - kaže Topolnjak.
U Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, koji će pregovore o osnovici voditi odvojeno od javnih službenika, zasad su suzdržani.
- Nisam ni znao da će biti presica na kojoj će Ribić iznijeti zahtjeve, a nisam ni znao koji su zahtjevi - komentirao je predsjednik tog sindikata Boris Pleša. Rekao je kako je red da poslodavac iznese ponudu, potom da sindikati sjednu i razgovaraju, a onda idu u pregovore s poslodavcem. Pleša ističe kako oni neće doći sa startnom pozicijom da će se odmah spominjati štrajk.
Nema nastave
Paralelno sa zahtjevima sindikata javnih službi u svojim su traženjima ustrajni školski sindikati koji nastavljaju štrajk u prosvjeti i idući tjedan. Neovisno o pregovorima o rastu osnovice u kojima će sudjelovati, oni i dalje traže da se svim zaposlenima u osnovnim i srednjim školama povećaju koeficijenti složenosti poslova od 6,11 posto. Generalni štrajk održat će se u ponedjeljak u cijeloj zemlji, a u utorak se nastavlja prema cirkularnom modelu, po županijama. Istovremeno, sindikati će od idućeg tjedna organizirati prosvjede na Markovu trgu u većem ili manjem obimu, od “berača kestena”, šetača do većih prosvjeda.
- Premijerova ponuda da svim javnim službama podjednako raste osnovica ne rješava problem zaostajanja plaća u obrazovanju. Sada je sve na Vladi. Mi imamo plan za provedbu štrajka u školama do blagdana Svih svetih, a nakon toga i do kraja prvog polugodišta - najavio je jučer Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.
Istaknimo i da će se u četvrtak, 24. listopada, održati štrajk na fakultetima za rast koeficijenata plaća nenastavnom osoblju i predavačima, a u organizaciji Sindikata znanosti. Vilim Ribić je u ime tog sindikata pozvao sve zaposlenike i sindikate u javnim i državnim službama da jedan dan idući tjedan u znak potpore školskim sindikatima održe štrajk solidarnosti.
Sindikati obrazovanja jučer su prvi put spomenuli mogućnost da njihov zahtjev za povećanje koeficijenata svim zaposlenima u sustavu školstva od 6,11 posto, u kojemu su “ukopani” i zbog čega su pokrenuli štrajk, dobije alternativu.
- Alternativa bi mogla biti poseban dodatak samo za zaposlene u obrazovanju, ali u visini kojom će se ukloniti zaostajanje naših plaća, dakle opet 6,11 posto - kaže Mihalinec. Podsjetimo, prije štrajka Vladina je strana ponudila povećanje dodatka na plaće u prosvjeti od ukupno četiri posto, prema modelu 2+2 (prvih dva posto od početka listopada ove godine, drugih dva posto od 1. lipnja iduće godine), ali su školski sindikati inzistirali da se povećanje provede kroz rast koeficijenata od 6,11 posto.
“U mandatu ove Vlade javnom sektoru plaće će narasti 22%”
Ono što čini ova Vlada nije predizborna vježba i darovi, kako se nastoji interpretirati, to nije točno - poručio je jučer iz Bruxellesa premijer Andrej Plenković. Povećanje osnovice tri puta po dva posto sljedeće godine značilo bi, dodao je, da plaće u državnom i javnom sektoru u mandatu njegove Vlade rastu više od 18 posto.
“Mi smo dizali plaće po modelu dva plus dva plus dva posto i 2017. godine, prošle godine tri plus dva posto, a sada tri puta po dva posto i još porezne olakšice. Dakle, ljudi će u mandatu ove Vlade dobiti gotovo 22, 23 posto veću plaću”, rekao je i ponovio stav da štrajk nije opravdan.
Istaknuo je da je njegova Vlada spremna uhvatiti se u koštac s kompleksnom uredbom o koeficijentima, koja se “nikada nije pravično i cjelovito riješila”. Plenković kaže da bi zahtjev sindikata osnovnih i srednjih škola za promjenom koeficijenta godišnje koštao 486 milijuna kuna, a zahtjev koji stiže iz visokog obrazovanja minimalno bi koštao 200 milijuna kuna. Inicijalna procjena za dizanje koeficijenta policiji iznosi 306 milijuna kuna.
- A tu nismo ni krenuli brojati sve koji će poslije doći. Mi smo odustali od onoga što smo obećali, da ćemo smanjiti stopu PDV-a, to je korak natrag, ali mi pokazujemo susretljivost i otvorenost prema ljudima kako bi im omogućili da imaju veće plaće - rekao je. - Za ponedjeljak ujutro je zakazan prvi sastanak u postupku mirenja s Nezavisnim sindikatom znanosti i visokog obrazovanja. Za sada jedino možemo ustvrditi da se nadamo pozitivnom ishodu i rješenju u partnerskom duhu - rekao je glasnogovornik Ministarstva rada Filip Dujmović. Hoće li najnoviji sindikalni zahtjevi ponovo uzdrmati odnose unutar vladajuće koalicije, također nije bilo moguće doznati.
U stranci Milana Bandića nisu željeli komentirati najnoviji zahtjev za povećanje plaće. Predsjednik Kluba zastupnika HNS-a Milorad Batinić kaže da se ne može upuštati u brojke jer to nije njegovo područje, ali da je potreban dijalog. - Predstavnici sindikata i Vlade trebaju sjesti za stol i dogovoriti se - rekao je Batinić, napominjući kako i za zaposlene u školstvu treba ispraviti nepravdu i podići im koeficijente. Ministar u bivšoj SDP-ovoj Vladi Siniša Hajdaš Dončić je rekao da fiskalno država u prvoj godini s time ne bi imala problema, ali bi takvi financijski izdaci otvorili Pandorinu kutiju i izazvali nestabilnost proračuna.
- Problem je što nisu učinjene nikakve uštede na rashodovnoj strani proračuna - kaže Hajdaš Dončić i dodaje kako svi zaslužuju veće plaće, ali da bi one bile moguće treba zatvoriti rupe u proračunu i suzbiti korupciju. - Odgovoran premijer mora pronaći način na koji će to učiniti - rekao je ovaj SDP-ovac. (I. Toma, A. Palokaj)