SVATKO PO SVOM

Novi zakon o gradnji izazvao žestoke podjele u Saboru: ‘Niste ga ni pročitali, pričate o ničemu‘

Oporba tvrdi da zakon ne donosi brže dozvole, dok vladajući ističu modernizaciju i veću sigurnost gradnje

Branko Bačić

 Damjan Tadic/Cropix
Oporba tvrdi da zakon ne donosi brže dozvole, dok vladajući ističu modernizaciju i veću sigurnost gradnje

Saborski zastupnici oporbe izrazili su u srijedu dvojbu hoće li novi Zakon o gradnji doista pojednostavniti i ubrzati izdavanje građevinskih dozvola, a Hrvoje Zekanović u ime Kluba HDZ-a uzvratio im je da nisu ni pročitali zakon i da pričaju o „ničemu”.

„Oporba si je zabila autogol, tražili su pojedinačnu raspravu o svakom od tri predložena građevinsko-prostorna zakona, a pripremili su se samo za Zakon o prostornom uređenju, a ovaj nisu ni pročitali”, kazao je Zekanović, referirajući se na glasanje na početku sjednice kada nije prošao prijedlog o objedinjenoj raspravi o tri zakona.

„Oni o ovom zakonu pojma nemaju”, ustvrdio je i naveo da predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić nije ni jednom riječju spomenuo zakon o kojem se raspravlja, a ostali su govorili ni o čemu, da zakon ne valja, ali bez toga što bi trebalo promijeniti.

Najviše prigovora oporba je iznijela na proces izdavanja građevinskih dozvola.

image

Hrvoje Zekanovič, Krešimir Ačkar i Ivan Malenica

Damjan Tadic/Cropix

Marija Selak Raspudić (NZ): Ovim zakonom neće se postići brže dobivanje građevinskih dozvola

Marija Selak Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) poručila je da svi žele i nadaju se lakšem i bržem dobivanju građevinskih dozvola, ali da se to neće postići novim zakonom. Smatra da sustav nije olakšan, nego da se teret samo prenosi s referenata u graditeljstvu na leđa projektanata, da rade ono što su prethodno radila javnopravna tijela. „Hoće li dozvole brže stizati, možda formalno, ali sam početak građenja će ostati jednak ili se produljiti”, kazala je.

Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) rekla je da je sličan sustav u kojem je projektant rješavao sve uvjete potrebne za izdavanje građevinske dozvole već postojao, pa se pokazalo da je za investitore bilo brže to raditi preko javnog ureda. „Sada se ponovno vraćamo na staro... uredi će smanjiti broj dana za izdavanje dozvole, ali za investitore se neće smanjiti.”

I Jasenka Auguštan Pentek (Klub SDP-a) smatra da neće doći do pojednostavnjenja i ubrzanja sustava gradnje ili jačeg nadzora, te da se čak otvara prostor za zloupotrebe i korupciju.

Slično drži i Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i ISU-PIP-a) kojemu je, uz ostalo, sporno izdavanje građevinske dozvole na temelju samo idejnog projekta za manje složene građevine, uz obvezu glavnog projekta po početku građenja. „Time se ništa ne ubrzava – dobiva se papir, ne dobiva mogućnost gradnje, ali od tog papira itekako mogu profitirati mešetari zemljištem”, rekao je.

image

Mišel Jakšić i Urša Raukar Gamulin

Damjan Tadic/Cropix

Marijana Puljak (Klub Centra i NPS) ocijenila je da novi Zakon o gradnji stvara nove iznimke i nesigurnosti, a Ante Kujundžić (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića) da centralizira odluke o ključnom resursu države.

Problem je i u činjenici da zakon ne uspostavlja ni jedan mehanizam provjere, obvezan nadzor kvalitete radova, provjere materijala i slično, sve počiva na dobroj volji investitora i projektanata, dodao je Kujundžić.

Hajdaš Dončić (SDP): Vlast mora biti samosvjesna i u zakone ugraditi javni interes

Oporba je ustrajala na ocjeni da predloženi paket od tri građevinsko-prostorna zakona - o gradnji, o prostornom uređenju te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu - nije dobro pripremljen i da ga treba povući iz procedure.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić naglasio je da izvršna vlast mora biti samosvjesna te u zakone ugraditi javni interes, posebice danas kada, kako je kazao, Hrvatska je više nego ikada izložena globalizacijskim procesima i ulasku različitih fondova i investitora u nacionalnu ekonomiju. „Posljedica ovakvog nepromišljenog, pa čak i malo zlonamjernog procesa jest da će krovni zakon samo ubrzati negativnije društvene diobe hrvatskog prostora, osobito na lokalnoj razini”, rekao je Hajdaš Dončić i dodao kako je to pitanje jednog dijela identiteta Hrvatske.

„Spriječimo otimačinu zemljišta”, poručio je predsjednik SDP-a.

Sandra Benčić (Klub Možemo!) izvijestila je da je njezina stranka pokrenula informativnu kampanju za građane o sva tri zakona te da su dosad građani uputili više od 11 tisuća mailova zastupnicima većine da ne glasaju za njih.

O Zakonu o gradnji kazala je da je nedovoljno pripremljen, nedovoljno usklađen sa stvarnošću te da umjesto jasnih standarda donosi dodatne nejasnoće i rizike.

Lipovac-Pehar (DP): Zakon ubrzava postupke i povećava kvalitetu izgrađenog prostora

Predrag Štromar (Klub HNS-a i nezavisnih zastupnika) ponovio je stav Vlade kako je riječ o konkretnim i potrebnim zakonskim rješenjima koja uvode red u građevinski sektor i koja su usmjerena na uspostavu modernog, digitaliziranog i održivog sustava upravljanja prostorom i gradnjom.

Za sam Zakon o gradnji, istaknuo je da donosi višestruke koristi za sve sudionike u procesu gradnje, ubrzava postupke gradnje i jamči veću kvalitetu i sigurnost izgrađenih građevina.

Isto misle i Dubravka Lipovac-Pehar (Klub Domovinskog pokreta) te Vladimir Bilek (Klub nacionalnih manjina).

"Zakon donosi značajne i dugoočekivane promjene u području graditeljstva, svrha mu nije samo ubrzati postupke, nego i povećati sigurnost, transparentnost i kvalitetu izgrađenog prostora", rekla je Lipovac-Pehar.

Bačić: Zakon podiže kvalitetu građenja, traži veću odgovornost svih u tom procesu

Ministar Branko Bačić poručio je u srijedu, predstavljajući u Saboru konačni prijedlog Zakona o gradnji koji se od prvog do drugog čitanja nije sadržajno mijenjao, da se njime, što su ključne novosti, ubrzavaju postupci izdavanja građevinskih dozvola, olakšava i digitalizira procedura.

"Polazišna osnova zakona je stvaranje suvremenog, pojednostavljenog i transparentnijeg zakonodavnog okvira koji će unaprijediti postupke izdavanja dozvola, povećati sigurnost gradnje, osnažiti odgovornost svih sudionika, potaknuti digitalizaciju i profesionalizaciju graditeljskog sektora", poručio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Bačić.

U odnosu na prvo čitanje, izmjene Zakona upućene u drugo saborsko čitanje su minimalne, uglavnom nomotehničke, dodao je te naglasio kako se Zakon ne donosi ad hoc, nego je pripreman od 2023. godine.

Podsjetio je kako će njime olakšati procedure i ubrzati rokovi za izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola za višestambene zgrade, kao i za manje složene zgrade bruto površine do 400, odnosno 600 metara kvadratnih - obiteljske kuće i poljoprivredne zgrade. Po novome, za manje složene zgrade investitor više neće trebati uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priložiti glavni projekt već samo idejni, a glavni će biti dužan priložiti prije početka gradnje. "Odgovornost će biti na onome tko je izradio idejno rješenje, a koje mora biti usuglašeno s prostorno-planskim dokumentima", kazao je Bačić.

Uvodi se i obveza izrade izvedbenog projekta za sve građevine, osim za manje složene zgrade. Upravo će se kroz obvezu izrade izvedbenog projekta osigurati kvaliteta građenja, što do sada nije bio slučaj, poručio je ministar odgovarajući na replike zastupnika.

Ključna novost je potpuna digitalizacija pa će kroz sustav eDozvola projektant moći samostalno, elektroničkim putem, ishoditi sve potrebne uvjete priključenja, kako bi mogao ishoditi građevinsku dozvolu. Rok važenja građevinske dozvole produžuje se na 6 godina bez upravnog postupka ako ju izdaje lokalna jedinica, odnosno na 8 godina ako ju izdaje Ministarstvo.

"Uvodimo među prvima u Europi BIM model koji povezuje projektante, investitore i izvođače u zajednički digitalni 3D model, čime se povećava apsolutna točnost i učinkovitost gradnje", poručio je Bačić.

Bačić: Zakon podiže kvalitetu građenja, traži veću odgovornost svih u tom procesu

Novost je i obveza izrade plana održavanja zgrada i drugih građevina prije izdavanja uporabne dozvole, a propisuje se i veća odgovornost sudionika u gradnji i posljedice u slučaju neizvršavanja obveza, kao i u slučaju nepostupanja ili kašnjenja pravnih tijela.

"Prosjek potrebnih dana za ishođenje građevinskih dozvola je oko 200 dana, to je dugačak period, jedan razlog je što smo imali kompliciraniju proceduru, drugi što imamo i kronični nedostatak službenika u upravnim tijelima. Sada to mijenjamo i olakšavamo kroz digitalizaciju", rekao je odgovarajući nezavisnom Josipu Jurčeviću hoće li se novim zakonom smanjiti broj zaposlenika budući da se rasterećuju javne institucije koje su do sada obavljale taj posao.

Zastupnica Možemo! Dušica Radojčić upitala ga je može li potvrditi da će rok za izdavanje građevinske dozvole od strane upravnog tijela zaista biti 30 dana nakon što je projektant prikupio svu dokumentaciju. Ministar je kazao da je prema temeljnom Zakonu o općem upravnom postupku propisano da je upravno tijelo dužno donijeti rješenje u roku 60 dana, ali da, obzirom da se sada pojednostavljuju postupci i smanjuje potrebna dokumentacija, vjeruje kako se to može odraditi i u 30 dana.

"Propisali smo 30 dana za tijela koja izdaju uvjete priključenja i posebne uvjete otkad preko platforme eDozvola dobiju zahtjev projektanta da im izda te dokumente. To bi se trebalo dogoditi u 30 dana, ali još uvijek ostaje 30 jer je temeljni zakon za rješavanje Zakon o općem upravnom postupku. Dakle, 60 dana za izdavanje, ali ja vjerujem da to može brže", rekao je.

S opaskom SDP-ove Ane Puž Kukuljan da se u zakonu vidi samo skraćivanje rokova i pojednostavljenje procedure, ali ne i jača inspekcija, stroža kontrola, a niti veća odgovornost onih koji potpisuju dozvole i izrađuju same projekte, ministar se nije složio.

"Ovaj Zakon podiže kvalitetu građenja, traži veću odgovornost svih u tom procesu, od projektanata, tako i izvođača radova koji je dužan na kraju, a prije ishođenja uporabne dozvole dostaviti izjavu da su svi radovi izvedeni sukladno izvedbenom projektu i pravilima struke, čime se doprinosi sigurnosti izgradnje te zgrade. Uz to smo prošle godine donijeli Zakon o upravljanju i održavanju zgrada gdje smo propisali da zajednice stanara donose planove održavanja zgrada kako ne bi bile godinama zapuštene", rekao je.

Oporba: Ubrzava se izdavanje građevinske dozvole, ali ne i proces gradnje

Dalibor Paus (IDS) i Marin Živković (Možemo!) ustvrdili su kako se ubrzava izdavanje građevinske dozvole, ali ne i proces gradnje.

"Problem je i što će mešetar zemljištem, koji će na temelju idejnog projekta dobiti građevinsku dozvolu, prodajom zemljišta dizati cijenu tog zemljišta. Ta odredba je nepotrebna za poštenog investitora koji tu misli izgraditi svoju kuću, a ovako će pomoći mešetarima", ocijenio je Paus.

"Ubrzali smo ishođenje građevinske dozvole, a do početka radova ima dovoljno vremena za izraditi glavni projekt. Danas, prema trenutnom zakonu, za manje izmjene glavnog projekta morate mijenjati građevinsku dozvolu, a na ovaj način, ako mijenjate glavni projekt i ostajete u osnovnim postavkama građevinske dozvole idejnog projekta, ne trebate mijenjati građevinsku dozvolu i na taj način značajno smanjujemo troškove, skraćujemo postupak, ubrzavamo postupak i omogućavamo jednostavniju gradnju, što je daleko pogodnije za naše sugrađane", istaknuo je Bačić.

Na pitanja Anke Mrak Taritaš (GLAS) i Predraga Štromara (HNS) o značaju inspekcije, ministar je najavio kako se uvodi platforma eProstorna inspekcija putem koje će građevinska inspekcija, komunalni redari i tijela koja izdaju dozvole moći stalno pratiti promjene u prostoru, "što će značajno smanjiti bespravnu gradnju".

Jelenu Miloš (Možemo) zanimalo je kako se misli suzbiti bespravna gradnja kad se, ustanovila je, investitorima isplati nezakonito graditi obzirom da najmom objekta mogu višestruko zaraditi u odnosu na malu naknadu od 4000 eura kazne koja je propisana ovim zakonom.

"Imamo Zakon o građevinskoj inspekciji, tamo su kazne koje su preko 30.000 eura u startu. Ovdje još dodatno propisujemo kaznu u trenutku građevinske dozvole, a Zakon o građevinskoj inspekciji kažnjava nelegalnu gradnju u kontinuitetu", rekao je ministar.

Na opasku Marijane Puljak (Centar) da se ništa nije napravilo po pitanju obveze minimalne komunalne infrastrukture prilikom gradnje zgrada koje se, kazala je, grade i uz kozje puteve, ministar je rekao kako se lokacijska dozvola u svim slučajevima temelji na lokacijskim uvjetima koji proizlaze iz prostornog plana. "To nije na volju nekog službenika koji izdaje građevinsku dozvolu, nego sukladno prostornom planu", izjavio je.

SDP-ovi zastupnici upitali su ga solarne elektrane u Zaboku. "Rekli ste da je Krapinsko-zagorska županija kriva za izdavanje dozvole, da li ih je Ministarstvo poništilo", upitali su.

"Mi smo u nadzoru utvrdili da je županijski upravni odjel povrijedio zakon i zatražili smo obnovu postupka za dio izdanih dozvola. Dakle, izdana je lokacijska dozvola, nezadovoljne stranke zatražile su obnovu postupka, što je nadležni županijski odjel odbio, pa je Ministarstvo donijelo rješenje da se poništi to rješenje i da se krene u obnovu", rekao je Bačić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
10. prosinac 2025 15:30