U europskim institucijama trenutačno je u fokusu rasprava o izradi konačnog teksta Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU. S jedne strane stoje internet-divovi, poput Googlea i Facebooka, koji bi željeli da prijedlog propadne ili da konačni tekst direktive bude što blaži radi njihovih budućih obaveza, a s druge medijske kuće i autori tekstova, fotografija, audiovizualnih, glazbenih i ostalih medijskih sadržaja.
Ukratko, Direktiva bi trebala regulirati prava i obaveze svih uključenih u stvaranje, korištenje i dijeljenje medijskih sadržaja u komercijalne svrhe te uvođenje posebnog prava novinskih izdavača, što bi im omogućilo kontrolu nad korištenjem svog sadržaja na internetu, ali bi imali pravo i na naknadu od internetskih platformi koje nude njihov sadržaj u komercijalne svrhe.
Protivnici donošenja Direktive tvrde da je to pokušaj uvođenja cenzure i kraj interneta kakav poznajemo. Međutim, u prijedlogu Direktive stoji da će građani i dalje u privatne (nekomercijalne) svrhe moći slobodno dijeliti linkove na tekstove i druge njima zanimljive medijske sadržaje, moći će i dalje neometano citirati i parodirati, “dizati” videosadržaje na YouTube... U auli Sveučilišta na zagrebačkom Trgu Republike Hrvatske u 11 sati sutra će o Direktivi raspravljati voditeljica poslijediplomskog specijalističkog studija “Intelektualno vlasništvo” Romana Matanovac Vučković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek te hrvatski zastupnici i zastupnice u Europskom parlamentu Dubravka Šuica i Željana Zovko iz HDZ-a te Jozo Radoš iz GLAS-a. Raspravu će moderirati novinarka HRT-a Elizabeta Gojan, a uvodni govor održat će rektor Sveučilišta Damir Boras.
Udruga novinskih izdavača zalaže se za uvođenje susjednog prava izdavača jer smatra da se samo takvim rješenjem izdavačima priznaju znatnija ulaganja u proizvodnju profesionalnih medijskih sadržaja te ih se štiti od daljnje distribucije njihovih sadržaja bez dopuštenja ili naknade: “Prijedlozi koji bi dijelove tiskanih publikacija ostavili nezaštićenima, primjerice ‘vrlo kratki odlomci’ ili dijelovi koji ‘nisu izraz intelektualnog stvaranja autora’ te uvođenje ograničavajuće primjene susjednog prava i ‘praga kreativnosti’, za novinske su izdavače u suprotnosti sa svrhom autorskog prava. Takve potencijalne iznimke koristile bi samo onima koji već sada u velikom opsegu zloupotrebljavaju autorska prava iskorištavanjem profesionalnog novinarskog sadržaja bez naknade za vlastitu korist”.
O konačnom tekstu Direktive raspravlja se u tzv. trijalogu predstavnika Europske komisije, Parlamenta i Vijeća ministara članica EU.
- Vlada je u trijalogu u cijelosti podržala stajališta hrvatskih novinskih izdavača i zagovarala ih i pred drugim članicama koje tome nisu bile toliko sklone. Zaštita novinskih izdavača i novinara mora biti jasna, nedvojbena i učinkovita - kaže ministrica kulture.