‘Nuklearka u Hrvatskoj nije iluzija, rasprava se ne treba temeljiti na defetizmu‘

Svoj osvrt na tekst „Nuklearna iluzija?“ koji je objavljen u Jutarnjem listu dao je dr. sc. Duško Čorak, osnivač i vlasnik tvrtke INETEC – Instituta za nuklearnu energiju. Ne slaže se s ocjenama profesora Davora Grgića i dr. Zdeslava Matića da je gradnja nuklearne elektrane u Hrvatskoj tek iluzija.

U svom reagiranju ističe da je lokacija Tanja na Dunavu već temeljito istražena i verificirana od strane IAEA-e, što je svrstava među najbolje pripremljene lokacije u Europi. Podsjeća i da je NE Krško izgrađena u vrijeme kada Slovenija i Hrvatska gotovo da nisu imale domaće znanje, a danas se ubraja među najuspješnije svjetske elektrane. Naglašava da hrvatski stručnjaci i institucije sudjeluju u najvažnijim globalnim projektima poput ITER-a, DONES-a i razvoja SMR tehnologija, te da domaće tvrtke isporučuju ključne komponente za nuklearke diljem svijeta.

Dr.sc. Duško Čorak zaključuje da Hrvatska ima i znanje i lokacije potrebne za ozbiljno razmatranje nuklearne energije, te da bi rasprava trebala biti utemeljena na činjenicama i dokazima, a ne na defetizmu. Reagiranje prenosimo u cijelosti:

"S velikim zanimanjem pročitao sam članak „Nuklearna iluzija?“ u kojem prof. Grgić i dr. Matić iznose niz tvrdnji o nemogućnosti realizacije nuklearne elektrane u Hrvatskoj. Smatram potrebnim iznijeti nekoliko činjenica koje demantiraju tezu da je gradnja nuklearne elektrane, bilo klasične bilo male modularne, za Hrvatsku tek “iluzija”.

Prije svega, za lokaciju Tanja na Dunavu provedena su sveobuhvatna istraživanja – uključujući preliminarni sigurnosni izvještaj i preliminarnu studiju utjecaja na okoliš – kojima je potvrđeno da lokacija zadovoljava najstrože domaće i međunarodne kriterije. Cjelokupna dokumentacija verificirana je od strane eksperata IAEA-e, što lokaciju svrstava među najbolje istražene i najperspektivnije u Europi.

Podsjećam i da su Slovenija i Hrvatska gradnju NE Krško započele u vremenu kada domaće znanje o nuklearnim projektima praktički nije postojalo. Unatoč tome, elektrana je izgrađena u vremenu oko 6 godina, a od početka rada do danas ubraja se među najbolje svjetske elektrane – gotovo cijelo vrijeme u samom vrhu prema pokazateljima pogonske raspoloživosti i sigurnosti. Danas u njenom radu sudjeluju brojni hrvatski stručnjaci i institucije.

Štoviše, hrvatski stručnjaci i institucije aktivno sudjeluju u globalno najvažnijim projektima poput ITER-a i DONES-a na području fuzije, razvoju SMR tehnologija, te izgradnji novih nuklearnih elektrana diljem svijeta. Institucije i tvrtke iz Hrvatske razvijaju i proizvode napredne tehnologije za ispitivanje vitalnih komponenti nuklearnih elektrana, koje se koriste za osiguranje integriteta NE u SAD-u, Kini, Rusiji, EU, na Bliskom istoku, u Africi i Južnoj Americi. Hrvatski stručnjaci za sigurnosne analize prepoznati su kao jedni od vodećih u svijetu. Ove činjenice u potpunosti demantiraju navode o “nedostatku resursa” u Hrvatskoj.

U okolnostima značajnih klimatskih promjena i globalnih dekarbonizacijskih ciljeva, nuklearna energija sve se više potvrđuje kao jedna od najrealnijih i najučinkovitijih opcija za osiguranje stabilne i niskougljične opskrbe električnom energijom. Kod nuklearne opcije znanje je najvažniji resurs – uz raspoloživost kvalitetne lokacije – a upravo ta dva resursa Hrvatska ima.

Umjesto da raspravu svedemo na tvrdnje da je gradnja nuklearne elektrane za Hrvatsku iluzija, potrebno je otvoriti ozbiljnu i argumentiranu stručnu i društvenu raspravu o tome kako iskoristiti postojeći potencijal za postizanje energetske neovisnosti i sigurnosti opskrbe. To uključuje i razmatranje tehnologija nove generacije, bilo velikih reaktora ili SMR-ova, koji se razvijaju diljem svijeta.

Vjerujem da je Hrvatska danas u znatno boljoj poziciji za donošenje takvih strateških odluka nego prije 40 godina i da bi se rasprava trebala temeljiti na činjenicama i dokazima, a ne na defetizmu", objašnjava Čorak.