Broj dužnosnika koji će morati objaviti svoje imovinske kartice i doći pod lupu Povjerenstva za sukob interesa povećat će se za tisuću. Imovinske kartice će tako morati objaviti i predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države, kao i članovi uprava trgovačkih društava u vlasništvu općina, gradova, županija i Grada Zagreba. Imovinske kartice morat će objaviti i predsjednici i članovi uprava HBOR-a, HAMAG-a, BICRO-a, Fine i HAKOM-a, ravnatelji VEM-a te Fonda za obnovu Zagreba, ali i ravnatelji zdravstvenih ustanova čiji su osnivači država i jedinice lokalne i regionalne samouprave.
Širenje kruga dužnosnika koji dolaze pod povećalo Povjerenstva jedna je od glavnih novosti prijedloga novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa koji je novinarima danas predstavio ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. Predloženi zakon pušten je i u javnu raspravu.
U novom je zakonu niz odredbi ostao isti kao i u postojećem, a identičan kao i dosad ostao je članak koji definira načela obnašanja dužnosti. U novi zakon, međutim, nije ugrađena odredba koja bi osnažila i osigurala provedivost načela u obnašanju dužnosti, tj. nedvojbeno utvrdila pravo i obavezu Povjerenstva da donosi deklaratorne odluke o tome da je neki dužnosnik povrijedio načela obnašanja dužnosti što je to tijelo činilo prije donošenja najnovijeg vala presuda Visokog upravnog suda.
Na novinarska pitanja zbog čega nije bilo političke volje da se u tekst novog zakona ugradi takva jasna odredba, ministar Malenica se uporno pozivao na najnovije sudske odluke kojima se Povjerenstvu odriče pravo da samostalno odlučuje o povredi načela. Na pitanje zašto nije bilo političke volje da se u novi zakon nije ugrađena odredba koja bi upravne sudove spriječila da donose takve presude ministar nije dao jasan odgovor, već se uporno pozivao na sudsku praksu.
Unatoč tome što Povjerenstvo prema novom zakonu neće moći samostalno odlučivati o povredi načela, ministar Malenica je ustvrdio da će novi zakon osnažiti to tijelo kadrovski i administrativno te ubrzati njegov rad. Ustvrdio je i da su pri njegovoj izradi uvažene sve preporuke iz izvješća EK o vladavini prava te preporuke GRECO-a, antikorupcijskog tijela Vijeća Europe. Podsjetimo da je GRECO u svom posljednjem izvješću o Hrvatskoj, uz ostalo, preporučio jačanje provedivosti odredbe o etičkim načelima dužnosnika.
Povjerenstvo će prema novom Zakonu imati rok od osam dana da dužnosnika obavijesti o prijavi i zatraži njegovo očitovanje, a odluku će morati donijeti najkasnije šest mjeseci od pokretanja postupka. U slučaju tužbe protiv odluke Povjerenstva, Visoki upravni sud će odluku morati donijeti u roku od tri mjeseca.
Minimalna novčana kazna koju Povjerenstvo može izreći povećava se sa sadašnjih 2000 kuna na 4000 kuna, a maksimalna kazna za sukob interesa ostaje kao i dosad 40.000 kuna. Dužnosnici će imovinske kartice prema novom zakonu morati podnositi svake godine (a ne samo na početku i kraju mandata te u slučaju bitnije promjene u imovini kao dosad) i unaprijedit će se informatički sustav za provjeru imovinskih kartica koji će Povjerenstvo alarmirati u slučajevima kad se podaci iz imovinske kartice ne slažu s onima iz zemljišnih knjiga ili Porezne uprave.
Novim zakonom se takozvano razdoblje hlađenja, u kojem dužnosnici nakon prestanka dužnosti ne smiju biti članovi uprava tvrtki koje su poslovale s tijelom u kojem su obnašali dužnost ili im je to tijelo bilo nadzorno, sa sadašnjih 12 mjeseci produljuje na 18 mjeseci.
Malenica je istaknuo da novi zakon predviđa preventivne mehanizme čija je svrha spriječiti dužnosnike da dođu u sukob interesa. Jedan od oblika preveniranja sukoba interesa je obaveza dužnosnika da se moraju izuzeti od donošenja odluka o osobama s kojima su povezani, ili o poslodavcu kod kojeg su radili dvije godine prije preuzimanja dužnosti. Postojanje takvog odnosa, ako se nađu u situaciji da odlučuju o povezanim osobama i tvrtkama, dužni su objaviti kako bi se prevenirao sukob interesa.
Jedna od novosti tiče se 7000 lokalnih vijećnika- članova općinskih i gradskih vijeća te županijskih i gradskih skupština koji ni na koji način nisu do sad nisu bili obuhvaćeni Zakonom o sprječavanju sukoba interesa. Oni će lokalna vijeća i skupštine čiji su članovi morati obavijestiti o svojim vlasničkim udjelima u tvrtkama ako ih imaju, a ti podaci će se objavljivati i ažurirati na službenim stranicama njihovih predstavničkih tijela.
Također će se morati izjasniti i o poslovnim odnosima s trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama koje su u vlasništvu njihove općine, grada ili županije. Morat će deklarirati i poslovne odnose članova svojih obitelji. Ovim se odredbama nastoji prevenirati i suzbiti rašireni sukob interesa na lokalnim razinama vlasti.