Objavljene najviše i najniže mirovine u Europi, pogledajte kako stoji Hrvatska i koja je država na samom dnu

Mirovine su glavni izvor prihoda starijih osoba u Europi, pokazuje izvješće Pensions at a Glance 2023 Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). U mnogim europskim zemljama javni transferi, poput državnih mirovina i socijalnih naknada, čine više od 70% ukupnog bruto dohotka kućanstava starijih osoba, a u nekim slučajevima prelaze i 80%.

Prema podacima Eurostata, prosječna godišnja potrošnja po korisniku starosne mirovine u EU-u 2022. godine iznosila je 16.138 eura, što odgovara iznosu od približno 1.345 eura mjesečno. No, razlike među zemljama su goleme – u rasponu od 3.611 eura u Bugarskoj do 31.385 eura u Luksemburgu, donosi Euronews.

Kada se uključe i zemlje EFTA-e te kandidati za članstvo u EU-u, raspon postaje još veći – od 1.648 eura u Albaniji do čak 35.959 eura na Islandu. Među zemljama s najvišim mirovinama su i Norveška te Danska (obje iznad 30.000 eura godišnje), a znatno iznad prosjeka EU-a su i Švedska (22.436 €) i Finska (21.085 €).

Hrvatska ispod prosjeka, četvrtina građana preživljava s manje od 400 eura

U tom kontekstu, Hrvatska se nalazi daleko ispod europskog prosjeka. Prosječna potrošnja po korisniku starosne mirovine iznosila je samo 4.944 eura godišnje, odnosno 412 eura mjesečno. Viši prosjek ostvaruju naši susjedi Slovenci, s 744 eura mjesečno, dok je Hrvatska izjednačena s Mađarskom. Ispod Hrvatske nalaze se Srbija (291 €) i Bosna i Hercegovina (253 € mjesečno), što su među najnižim vrijednostima u Europi.

No, kada se pogledaju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, situacija postaje još zabrinjavajuća. Prosječna mirovina svih 1.227.747 korisnika u prosincu prošle godine iznosila je 553 eura. Od toga, čak 271.416 korisnika prima najnižu mirovinu, u prosjeku 395 eura, što čini manje od 30% udjela u prosječnoj plaći. Drugim riječima, više od 26% građana preživljava s manje od 400 eura svakog mjeseca, prenosi Mirovina.hr.

Vanesa Pandzic/Cropix

Broj najnižih mirovina u stalnom je porastu, a glavni razlog jest to što plaće mnogih radnika tijekom radnog vijeka uvelike zaostaju za prosjekom, pa se njihove mirovine izračunavaju isključivo na temelju godina staža, pomnoženih s vrijednošću najniže mirovine. Istodobno, najviše mirovine u Hrvatskoj dosežu i do 1.500 eura mjesečno, što je na razini prosječne njemačke mirovine, no takve iznose prima tek mali broj umirovljenika.

Duboka nejednakost između istoka i zapada Europe

Podaci jasno pokazuju snažnu podjelu između istočne i zapadne Europe – zapadne i nordijske zemlje pružaju znatno veće mirovinske naknade. Južnoeuropske zemlje uglavnom stoje bolje od istočnih, ali i dalje zaostaju za sjeverom kontinenta.

Najniže prosječne mirovine bilježe zemlje Balkana i istočne EU-a, osobito među državama kandidatkinjama za članstvo. Albanija, Turska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora nalaze se na samom dnu ljestvice.

U 2022. godini, u samo tri zemlje – Turskoj, Irskoj i Grčkoj – zabilježen je pad prosječne mirovine u eurima u odnosu na prethodnu godinu (manje od 5%), dok je u Turskoj to ponajviše posljedica devalvacije valute. Najveći porast zabilježen je u Bugarskoj (33%), a dvoznamenkasti rast mirovina imale su i Češka, Latvija, Litva, Crna Gora i Rumunjska.

Siromaštvo starijih u porastu - žene najugroženije

Mirovine su osmišljene kako bi zadržale prihod nakon odlaska iz svijeta rada ili osigurale osnovna sredstva za život starijim osobama. No, prema Izvješću o adekvatnosti mirovina 2024. Europske komisije i Odbora za socijalnu zaštitu, buduća adekvatnost mirovina u EU-u pod sve je većim pritiskom. Projekcije ukazuju na pad omjera mirovina prema plaćama kroz iduće desetljeće.

Rizik od siromaštva i socijalne isključenosti među starijim osobama raste od 2019. godine, uglavnom zbog rastuće relativne dohodovne nejednakosti. Više od jedne petine građana starijih od 65 godina, njih oko 18,5 milijuna, bilo je 2022. u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u EU-u.

Posebno su pogođene žene – u prosjeku primaju 26,1% niže mirovine od muškaraca, a 5,3% žena u EU-u nema nikakvu mirovinu. Ove razlike ukorijenjene su u rodnim nejednakostima u plaćama, prekidima u karijeri i češćem radu na pola radnog vremena.