Nautičari dnevno u Hrvatskoj troše i do 298 eura na dan te su jedni od najboljih potrošača u Lijepoj našoj. Biraju Hrvatsku zbog ljepote naše obale i prirode i gotovo svi imaju pozitivno mišljenje o ovakvom vidu ljetovanja. Kao jedinu manu ističu nedostatak šopinga u marinama i mjestima koje posjećuju na svom putovanju. U prosjeku kod nas borave osam noći, što je za dvije noći manje nego prije pet godina. Skoro 60 posto inozemnih nautičara već je više od tri puta plovilo u Hrvatskoj, što znači da se rado vraćaju i postaju vjerni gosti. Sve su to najnoviji rezultati Tomas istraživanja Instituta za turizam koje je u srijedu premijerno predstavljeno na konferenciji o održivom nautičkom turizmu u Zagrebu, koju Ministarstvo turizma i sporta organizira u sklopu hrvatskog predsjedanja Strategijom Europske unije za jadransku i jonsku regiju.
Ovo se istraživanje radi jednom u pet godina, a u odnosu na 2017. godinu poraslo je gotovo sve osim duljine noćenja - od prosječne potrošnje nautičara, do zadovoljstva gostiju ponudom na Jadranu pa sve do najma plovila s i bez skipera - i naravno noćenja nautičara. Istraživanje se provodilo prošlo ljeto diljem jadranske obale i došlo se do podataka da su u prosjeku nautičari tijekom plovidbe potrošili prosječno 198 eura na dan po osobi, od čega se 62% odnosilo na izdatke za plovilo, a 38% na sve ostale izdatke. Nešto su veći prosječni dnevni izdaci čarteraša od prosječnih dnevnih izdataka ostalih nautičara (267 eura prema 117 eura) kao odraz izdataka za najam plovila.
- Prosječni dnevni izdaci nautičara u čarteru povećani su u 2022. godini za 47%, a svih drugih nautičara za 56% u odnosu na 2017. Izdaci za plovilo povećani su 39%, a ostali izdaci gotovo su udvostručeni. Najveću prosječnu dnevnu potrošnju među čarterašima imali su oni iz nordijskih zemalja (298 eura), Velike Britanije (296 eura), Italije (280 eura) i Francuske (274 eura). Među ostalim nautičarima najveću dnevnu potrošnju ostvarili su nautičari iz Poljske (136 eura), Švicarske (131 euro) i Velike Britanije (125 eura), navodi se u istraživanju.
Od osam noćenja koje nautičari ostvaruju na plovidbi, pola toga je u marinama, a ostatak u lučicama, na bovi ili sidru. U odnosu na 2017. godinu primijećeno je da se nautičari sve više vole zadržavati u lokalnim lukama ili na sidru, a nešto manje u marinama. Budući da su izrazito aktivni gosti, najviše vole odlaziti u restorane i šoping. I dok su s gastronomskom ponudom jako zadovoljni, na dnu ljestvice zadovoljstva nautičara je kupnja, kako u marinama, tako i samim destinacijama. Muči ih i sporost popravaka u slučaju tehničkih poteškoća s brodom. No generalno su iznimno zadovoljni plovidbom u Hrvatskoj te je ono veće u odnosu na 2017. godinu, što znači da je Hrvatska poboljšala svoju poziciju među konkurencijom.
- Za 39% nautičara cjelokupno iskustvo plovidbe bilo je iznad očekivanja, za 61% u skladu s očekivanjima, a tek 0,5% nautičara nije ispunilo svoja očekivanja. Svi su elementi ponude, s izuzetkom mogućnosti kupnje u marinama, ocijenjeni vrlo visokom ocjenom. Najbolje su ocijenjeni ljepota prirode i krajolika, osobna sigurnost, atmosfera i ugođaj, gastronomska ponuda u mjestu, ukupno zadovoljstvo plovidbom u Hrvatskoj, očuvanost okoliša, prostorni raspored marina te niz elemenata vezan uz ponudu marina i čartera. Između 4% i 15% nautičara iskazalo je nezadovoljstvo neodgovornim ponašanjem drugih nautičara na moru, bukom, problemima s odlaganjem otpada ili zamijećenim plutajućim otpadom, prevelikim brojem plovila na moru ili gužvom u mjestima na kopnu, navodi se dalje.
Inače, u zadnjih pet godina povećani su i kapaciteti za nautičare te noćenja. Broj marina povećan je za 12 posto i sad ih je 64, broj sidrišta za 36%, broj privezišta za 150%, broj vezova u moru za 11% i broj noćenja nautičara u čarteru za oko 8%. I dalje su nam najvjerniji nautičari iz Njemačke, SAD-a, Slovenije, Češke, Poljske i Slovačke.
Ministrica turizma Nikolina Brnjac rekla je pri predstavljanju ovog istraživanja da će se novim Zakonom o turizmu, koji će stupiti na snagu iduće godine, prvi put stvoriti i poseban okvir poticaja za održivu nautiku. Poticat će se projekti u turizmu visoke dodane vrijednosti, koji između ostaloga uključuju i čarter flotu, kao i djelatnosti smještaja gostiju na plovilima nautičkog turizma za krstarenje i plovila za jednodnevne i višednevne izlete.
- Radi smanjivanja emisija stakleničkih plinova iz turizma, osigurat će se dekarbonizacija turističke infrastrukture i zelena tranzicija turističke flote. Poticat će se korištenje izvora energije s niskim udjelom ugljika, odnosno obnovljive izvore energije, provedbu mjera energetske učinkovitosti te provedbu mjera zaštite okoliša. Prvi put će se omogućiti korištenje potpora za čarter flotu i to za obnavljanje ili kupnju čistih vozila ili vozila s nultom stopom emisije. Omogućit će se i ulaganje u marine, i to prihvatnih kapaciteta za crne tankove u marinama - najavila je Brnjac.
Dodala je i da je prije donošenja zakona Ministarstvo već krenulo s poticanjem ulaganja u ozelenjivanje nautike te je u svibnju završen natječaj za projekte iz programa Konkurentnost turističkog gospodarstva, namijenjen uz ostalo plovnim objektima za krstarenje, kojim se podupiru ulaganja u zelenu tranziciju, za što je iz državnog proračuna osigurano 600 tisuća eura.
- Recentna istraživanja javnog mnijenja pokazuju kako su u posljednje tri godine i turisti promijenili svoje navike u putovanjima, traže održive destinacije, destinacije koje brinu o okolišu, gdje mogu doživjeti mir i ljepotu prirode te se povezati s lokalnim običajima i stanovništvom. To nam ukazuje na činjenicu da će u budućnosti uspjeh turizma ili destinacije uvelike počivati na održivosti. Zato je na svima nama odgovornost očuvati sve blagodati koje imamo u cijeloj regiji jer jedino tako ćemo ostati uspješni i konkurentni - zaključila je Brnjac.