POTPUNA INTEGRACIJA

Od 1. siječnja ulazimo u eurozonu, veliki su izgledi da istog datuma uđemo i u Schengen!

Očekuje da će Francuska na kraju predsjedanja EU predložiti i formalnu odluku o ulasku Hrvatske u Schengen

Granični prijelaz Bregana

 Goran Mehkek/Cropix/Cropix

Lideri Europske unije su s jučer završenog summita u Bruxellesu podržali ulazak Hrvatske u europodručje od 1. siječnja 2023. i pozvali tijela Vijeća na usvajanje zakonskih akata koji će to omogućiti. Hrvatska je ispunila uvjete, a sada se nastavlja formalni postupak. Na kraju summita predsjednik Europskog vijeća Charles Michel čestitao je Hrvatskoj na ovom uspjehu.

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo odlukom Europskog vijeća.

- Potpora za ulazak Hrvatske u europodručje izvrstan je znak za njezino visokoeurizirano gospodarstvo i ojačavanje njezine otpornosti na krize - rekao je šef hrvatske Vlade. Dodao je da je hrvatsko gospodarstvo visokoeurizirano, da je 50-60 posto zajmova i štednje u eurima, da 70 posto turista u Hrvatsku dolazi iz zemalja europodručja te da se dvije trećine trgovinske razmjene obavlja s europodručjem.

Odgovor na krizu

- Današnji dan summita vrlo je važan za Hrvatsku koja će postati 20. članica eurozone, što je strateški cilj moje Vlade - rekao je Plenković. Naglasio je kako će članstvom u europodručju Hrvatska biti pripremljenija za odgovore na razne krize poput energetske, krize hrane, inflatornih pritisaka itd., na jednak način na koji joj je članstvo u EU pružilo bolju zaštitu u pandemiji covida-19.

Potpora preporuke o ulasku Hrvatske u europodručje je predzadnji korak u procesu odlučivanja u tijelima EU. Zadnji korak bit će usvajanje triju zakonodavnih prijedloga o ulasku Hrvatske, što će se dogoditi na sastanku Vijeća za ekonomiju i financije 12. srpnja, a od 1. siječnja sljedeće godine euro će biti službena valuta u Hrvatskoj.

Iako to nije bila formalna tema, premijer Plenković se tijekom sudjelovanja na summitu u Bruxellesu angažirao i za učvršćivanje potpore za ulazak Hrvatske u Schengen. Izgledi su veliki da se i taj cilj ispuni u isto vrijeme kada i ulazak u eurozonu. To bi značilo da će se od početka sljedeće godine ukinuti i granične kontrole prema Sloveniji i Mađarskoj, kao i kontrola putovnica onima koji budu iz Hrvatske putovali u države Schengena.

I Europska komisija i Europski parlament odavno su dali potporu za ulazak Hrvatske u Schengen. Međutim, to je pitanje čekalo na Vijeću. Jedna od prepreka bila je i činjenica da su Bugarska i Rumunjska davno prije Hrvatske ispunile uvjete, ali još nisu ušle u Schengen.

No, prema diplomatskim izvorima, ti se slučajevi više se ne povezuju te se očekuje da će Francuska uskoro, na samom kraju svojeg predsjedanja Europskom unijom, predložiti i formalnu odluku za ulazak Hrvatske u Schengen. Nakon toga bi se prilično brzo mogla provesti i procedure davanja mišljenja Europskog parlamenta. Hrvatska bi tako istovremeno mogla ispuniti oba glavna strateška cilja postavljena kada je postala članica Europske unije.

Glavne teme drugog dana summita u Bruxellesu bile su i visoka inflacija, kao posljedica porasta cijena energenata, te mjere koje se poduzimaju da bi se ona suzbila. O tome je pred liderima zemalja članica govorila Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke.

Europska komisija istovremeno radi na usklađivanju mjera kako bi se ublažila i energetska kriza, pogotovo nakon šestog paketa sankcija protiv Rusije koji uključuje i embargo na uvoz ruske nafte.

Zbog energetske krize Europska komisija je pripremila novi plan REPowerEU za smanjenje ovisnosti EU o ruskim fosilnim gorivima.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da se ubrzava provedba plana za smanjenje ovisnosti o Rusiji, da se pune skladišta plina po Europi te da se sve države zajedno pripremaju za bilo koji mogući scenarij. Iznijela je podatke prema kojima je uvoz plina u EU iz Sjedinjenih Američkih Država povećan za više od 70 posto tijekom ove godine, za 17 posto iz Norveške, gotovo 90 posto iz Azerbejdžana, da će se povećati i uvoz iz Egipta i Izraela te drugih izvora. Time se, smatra šefica Europske komisije, već značajno smanjila ovisnost o ruskom plinu.

Novi okvir

I predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel čestitali su Francuskoj na uspješnom predsjedanju Europskom unijom u izazovnim vremenima. Ovo je bio zadnji summit za vrijeme francuskog predsjedanja, a od 1. srpnja tu će ulogu preuzeti Češka.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron na zadnjoj je tiskovnoj konferenciji kao šef države koja predsjeda Unijom kao uspjeh naveo reakcije na izazove koji su se pojavili. Nije propustio priliku govoriti i o svojem novom planu o stvaranju Europske političke zajednice, pri čemu je još jednom naglasio kako ta ideja nema za cilj zamijeniti postojeći proces proširenja Europske unije, već stvoriti novi okvir za suradnju i zajedničko djelovanje na europskom kontinentu.

Macron se zahvalio za suradnju i predsjedniku Europskog vijeća Michelu i predsjednici Europske komisije von der Leyen naglasivši da "bez njihove pomoći uspjesi postignuti tijekom francuskoga predsjedanja ne bi bili mogući".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. kolovoz 2022 12:53