Ogromna sredstva, više od 100 milijuna kuna, koja su na račun državne riznice u akciji "Pomoć za obnovu nakon potresa" uplatili brojni građani i tvrtke iz Hrvatske i inozemstva, kao i međunarodne organizacije i strane vlade, kako doznajemo, samo bi manjim dijelom mogla biti potrošena za obnovu stambenih jedinica građana, a 60 posto novca trebalo bi biti raspoređeno za neke druge svrhe povezane s potresom.
U posjedu smo prijedloga odluke koju je za Vladu pripremilo Ministarstvo financija, a u kojoj se definira na koji će se način rasporediti novac prikupljen donacijama. Prema tom prijedlogu, 40 posto novca, odnosno oko 40 milijuna kuna išlo bi Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, i to za uklanjanje obiteljskih kuća i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća.
Pomoć Robnim zalihama
Do 20 posto doniranog novca, odnosno 20 milijuna kuna, išlo bi na račun Ministarstva unutarnjih poslova za pokriće troškova fizičkih i pravnih osoba koje su mobilizirane nalogom Ravnateljstva civilne zaštite. Dakle, ovim bi se sredstvima mogle financirati naknade pripadnicima civilne zaštite koji su mobilizirani, ali i različitim tvrtkama koje su sudjelovale u uklanjanju štete nakon potresa.
Riječ je o tvrtkama koje su, primjerice, postavljale šatore, prijevozničkim tvrtkama koje su prevozile mobilne kućice, građevinskim tvrtkama koje su radile na saniranju dimnjaka i krovova, ili koje su angažirale dizalice, ali i o državnoj tvrtki Pleter koja je angažirana da priprema hranu stradalima u potresu, nakon što su to danima radili volonteri, vlasnici i zaposlenici poznatih hrvatskih restorana.
Građani i tvrtke su, osim novca za obnovu i pokrivanje troškova mobilizacije, izgleda donirali novac i za robne zalihe, a da toga uopće nisu bili svjesni. Tako bi se i 10 milijuna kuna, odnosno do 10 posto doniranog novca trebalo uplatiti i Ministarstvu gospodarstva, Ravnateljstvu za robne zalihe za pokriće troškova nabave roba u skladu s odlukama Stožera.
Podsjetimo, upravo su Robne zalihe bile najviše kritizirane nakon potresa na Baniji zbog kašnjenja s isporukom pomoći, pa su tako kontejneri i šatori prije stizali i iz najudaljenijih mjesta u Europi, nego iz robnih rezervi. Prema službenim podacima iz siječnja, vrijednost robnih zaliha bila je oko 533 milijuna kuna, od čega se na prehrambene proizvode odnosi 271 milijun kuna, a ne neprehrambene oko 262 milijuna kuna.
Bez novca ne bi trebalo ostati niti Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. I oni bi mogli dobiti 15 milijuna kuna, i to za obnovu zgrada koje su stradale u potresu. Točnije, do 15 posto doniranih sredstava utrošilo bi se na izgradnju/rekonstrukciju i opremanje ustanova u sustavu socijalne skrbi. Ustanove u sustavu socijalne skrbi su centri za socijalnu skrb, domovi za starije i nemoćne, domovi za djecu, Caritas, Crveni križ, udomiteljske obitelji...
U potresima su, prema izvješćima, potpuno stradala tri objekta ustanova socijalne skrbi, a dva su privremeno neupotrebljiva, među njima i domovi za starije i nemoćne u Petrinji i Sisku. Ministarstvo poljoprivrede pak trebalo bi, prema ovoj odluci, dobiti 15 posto sredstava, odnosno 15 milijuna kuna za potpore poljoprivrednim proizvođačima, u što su uključene i mjere preventivnog cijepljenja i liječenja životinja na Baniji.
Pitali smo Ministarstvo financija da nam pojasni ovu odluku, ali nisu nam odgovorili na konkretan upit već su poručili kako će Vlada uskoro donijeti odluku o preraspodjeli sredstava.
Danas odluka
"Vlada Republike Hrvatske je otvorila službeni račun Državne riznice za donacije financijskih sredstava u akciji 'Pomoć za obnovu nakon potresa'. Do 22. veljače 2021. na navedeni račun uplaćeno je 100,1 milijun kuna (podatak je preliminaran).
Navedena sredstva će se koristiti prema odluci Vlade koja bi trebala biti donesena uskoro. Dosadašnja plaćanja obavljana su sredstvima državnog proračuna, odnosno preraspodjelama unutar korisnika državnog proračuna", odgovorili su nam iz Ministarstva financija.
Iz Vlade pak tvrde kako je ovo bio jedan od prijedloga, da je prikupljeno više od 100 milijuna kuna, ali da će model raspodjele, koji se danas predstavlja na Vladi, ipak na kraju biti drugačiji.
