StoryEditor
USVOJENI PRIJEDLOZI

ODLUKE SA SJEDNICE VLADE Elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi do više od dvije milijarde kuna ušteda, Saboru upućen paket zakona iz kulture

 
 CROPIX

Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, kojim bi se ubrzali i automatizirali poslovni procesi te smanjili troškovi poslovanja, čime bi se ostvarile i značajne uštede koje se procjenjuju na više od dvije milijarde kuna godišnje.  Glavni cilj predloženog zakona je omogućiti stopostotno zaprimanje i izdavanje eRačuna u postupcima javne nabave, čime će se, kako ističe ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, ostvariti i značajne uštede.

Naime, mnogi gospodarski subjekti su zbog nedostatka adekvatnog pravnog okvira koristili dva sustava, papirnati i elektronički, što znači i veće troškove.  "Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave, očekujemo ostvarenje ušteda od 6 do 13 posto. S obzirom na volumen ukupne javne nabave, koja iznosi od 44 milijarde kuna, procjenjujemo uštedu na više od dvije milijarde kuna, prvenstveno u apsektu male nabave, koja u ukupnom volumenu ima udio od gotovo 23 posto", rekao je Hovat.

Zakonom će se osigurati uvjeti da naručitelji primaju i obrađuju strukturirane elektroničke račune koji su u skladu s europskom normom o elektroničkom izdavanju računa.

Cilj je također započeti s uspostavom cjelovitog procesa integrirane elektroničke javne nabave od objave nadmetanja, preko elektroničkog podnošenja ponuda, nadzora izvršenja ugovora, eRačuna i ePlaćanja, čime će se moći ostvariti maksimalni učinci digitalizacije procesa javne nabave u Hrvatskoj, sa svim uštedama i transparentnošću. "Zakonom se uvodi obveza zaprimanja e-računa u postupcima javne nabave od 1. prosinca 2018. godine, te obveza izdavanja e-računa u postupcima javne nabave od 1. srpnja 2019. godine. Europska direktiva o izdavanju e-računa u javnoj nabavi stavlja pred sve obveznike javne nabave, kojih je u Hrvatskoj oko 5.000, obvezu prihvaćanja elektroničkih računa sukladno EU normama", rekao je Horvat.

Ujedno se, dodaje, proširuje i područje primjene zakona te će, osim postupaka velike vrijednosti, obuhvatiti i postupke tzv. male vrijednosti odnosno nabava roba i usluga vrijednosti ispod 200.000 tisuća kuna te nabava radova vrijednosti ispod 500.000 kuna. To će značajno povećati ukupni volumen zaprimanja i izdavanja e-računa, rekao je Horvat. 

Kako bi se omogućila razmjena eRačuna na državnoj i lokalnoj razini potrebno je osigurati transparentu infrastrukturu za interkonekciju informacijskih posrednika i razmjenu eRačuna i odnosno izgraditi središnju platformu kao pristupnu točku koja će omogućiti komunikaciju i transparentnu razmjenu više od 12 milijuna interkonekcija između javnih naručitelja, sektorskih naručitelja i dobavljača.

Stoga će za provedbu zakona trebati u proračunu osigurati četiri milijuna kuna, a što će se osigurati na pozicijama Ministarstva gospodarstva u iduće tri godine.  Elektronički račun (eRačun) predstavlja najrašireniju elektroničku ispravu u svijetu i zbog toga mu pripada središnja uloga u razvoju elektroničkog poslovanja te digitalnog gospodarstva općenito.

Kao prednosti za izdavatelje eRačuna ističu se smanjeni administrativni troškovi pripreme samog računa, ispisa i kuvertiranja računa, uklonjen je trošak poštarine, račun se isporučuje u puno kraćem vremenu i naposljetku se pohranjuje u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu. Dostupan je 24 sata dnevno za pregledavanje, za revizije i porezni nadzor.

Zakon će, naime, omogućiti i potpunu transparentnost fiskalnog učinka u javnoj nabavi. Uvođenjem elektroničkog fakturiranja u poslovne procese omogućava se porezni nadzor te bilo koja revizija financijskog poslovanja u realnom vremenu.

Prednost za primatelje eRačuna je brzina zaprimanja i obrade računa pri čemu se minimalizira mogućnost ljudske pogreške, osigurava se brže plaćanje i visoki stupanj automatizacije procesa razmjene računa. Ponajprije, troškovi obrade eRačuna znatno su manji u odnosu na troškove obrade tradicionalnog papirnatog računa. Dodatne, osjetno veće uštede, ostvaruju se digitalizacijom poslovnog procesa od nabave do isporuke, kraćim rokovima obrade računa te ubrzanjem plaćanja.

Elektroničko fakturiranje potiče bolju produktivnost odnosno učinkovitost korištenja resursa, tako se procijenjene uštede od uvođenja elektroničkog računa u poslovanje kreću od 7 do 20 eura po računu, od čega 80 posto uštede ostvaruje kupac, a 20 posto prodavatelj. Europska unija procjenjuje da će se potpunim uvođenjem eRačuna ostvariti uštede od 423 milijarde eura.

Hrvatskim cestama koncesija za gradnju i korištenje mosta kopno - Pelješac
Zagreb, 070618.
 Trg svetog Marka. Banski dvori.
Sjednica Vlade RH . Rasprava o cetiri nova zakona iz podrucja kulture  Zakona o muzejima, Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, Zakona o audiovizualnim djelatnostima te revidiranu Konvenciju Vijeca Europe o kinematografskoj koprodukciji.
Na fotografiji: Andrej Plenkovic, Tomislav Tolusic.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
CROPIX
 

Vlada je u četvrtak usvojila prijedlog odluke o davanju koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi gradnje i korištenja mosta kopno - Pelješac, koncesija je na 50 godina, dok koncesijska naknada iznosi 0,50 kuna po metru kvadratnom zauzete površine. Predloženom odlukom, koju je izradilo i dostavilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatskim cestama (HC) daje se koncesija na vremensko razdoblje od 50 godina za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi gradnje i korištenja mosta kopno -Pelješac.

Pritom, koncesijska naknada iznosi simboličnih 0,50 kuna po metru kvadratnom zauzete površine pomorskog dobra, odnosno 22.092,50 kuna godišnje, a HC kao koncesionar neće naplaćivati mostarinu.Kako je podsjetio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, Pelješki most je najznačajniji projekt ove Vlade za čiju su izgradnju premošćene mnoge prepreke, osigurana su bespovratna sredstva iz EU u iznosu od 357 milijuna eura, dok je s izvođačima radova, predstavnicima kineskog konzorcija u travnju u Dubrovniku potpisan ugovor o izgradnji.

Kako je izvijestio, u tijeku je uvođenje izvođača u posao te se očekuje skori početak izgradnje. Kako napominje Butković, s obzirom da je Pelješki most prvi od ukupno četiri faze projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, a treću i četvrtu fazu čini izgradnja stonske obilaznice, koja uključuje i izgradnju mosta Ston, HC-u se dodjeljuje koncesija i za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi gradnje i korištenja tog mosta, na državnoj cesti dionice Sparagovići - Doli u općini Ston.

Koncesija se također daje na rok od 50 godina, koncesijska naknada po metru kvadratnom zauzete površine je 0,50 kuna, odnosno 246 kuna godišnje, a koncesionar neće naplaćivati mostarinu.

Prihvaćen konačni prijedlog Zakona o komunalnom gospodarstvu
Zagreb, 070618.
 Trg svetog Marka. Banski dvori.
Sjednica Vlade RH . Rasprava o cetiri nova zakona iz podrucja kulture  Zakona o muzejima, Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, Zakona o audiovizualnim djelatnostima te revidiranu Konvenciju Vijeca Europe o kinematografskoj koprodukciji.
Na fotografiji: Andrej Plenkovic, Tomislav Tolusic.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
CROPIX
 

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o komunalnom gospodarstvu kojim se uređuju načela komunalnog gospodarstva, obavljanje komunalnih djelatnosti, građenje i održavanje infrastrukture, plaćanje doprinosa i naknada, održavanje reda i druga značajna pitanja. Trenutno važeći Zakon o komunalnom gospodarstvu donijet je 1995. godine i do sada se mijenjao 18 puta, a u šest slučajeva drugim zakonima, kazao je državni tajnik u ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Danijel Meštrić.

"Donošenjem Zakona uspostavit će se sustav komunalnog gospodarstva usklađen sa zakonima koji uređuju pitanja opskrbe vodom i odvodnjom, gospodarenje otpadom, pogrebničkim djelatnostima, koncesijama, prostornim uređenjem i javnom nabavom", istaknuo je. Zakon će, kako je naveo, urediti pojedine institute, odnosno pitanja uz načela i pitanja građenja i održavanja komunalne infrastrukture i organizacijske oblike u kojima se obavljaju komunalne djelatnosti i pitanja vezana uz obavljanje tih djelatnosti te pitanja komunalnog doprinosa i naknade.

Nadalje, osigurat će se normativni uvjeti za poboljšanje provedbe komunalnog reda na području jedinica lokalne samouprave te će se omogućiti jednostavno i brzo evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige komunalne infrastrukture izgrađene do stupanja ovog zakona na snagu, kazao je Meštrić.

Od značajnijih razlika u odnosu na prethodni prijedlog zakona navedene su to što je u sklopu obavljanja komunalnih djelatnosti održavanja komunalne infrastrukture omogućeno osiguranje građenja komunalne infrastrukture.

Održavanje dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje brisano je kao komunalna djelatnost, obavljanje dimnjačarskih poslova i održavanje građevina za odvodnju oborisnoh voda određeno je kao komunalna djelatnost, a propisno je da komunalni doprinos ne plaća jedinica lokalne samouprave na svom području te da se isti ne plaća za građenje i ozakonjenje vatrogasnih domova, vojnih građevina, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske i elektroničke komunikacijske infrastrukture, nadzemnih i podzemnih produktovoda i vodova te sportskih i dječjih igrališta. Za provedbu Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu niti u proračunima jedinica lokalne samouprave.

Zagreb, 070618.
 Trg svetog Marka. Banski dvori.
Sjednica Vlade RH . Rasprava o cetiri nova zakona iz podrucja kulture  Zakona o muzejima, Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, Zakona o audiovizualnim djelatnostima te revidiranu Konvenciju Vijeca Europe o kinematografskoj koprodukciji.
Na fotografiji: Tomislav Tolusic.
Foto; Damjan Tadic / CROPIX
CROPIX
 

Saboru upućen paket konačnih prijedloga zakona iz nadležnosti Ministarstva kulture

Vlada je u četvrtak sa sjednice u saborsku proceduru uputila paket konačnih prijedloga zakona iz nadležnosti Ministarstva kulture, među njima i zakona o arhivskom gradivu i arhivima kojim se postavlja temelj za djelovanje arhiva u digitalnom vremenu. Očekujemo da će odredbe ovog zakona, koje omogućuju da se sve ono što je vezano uz digitalno poslovanje u digitalnom obliku i pohranjuje u arhivima, značajno smanjiti trošak gospodarstvu, istaknula je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek koja naglašava da se predloženim zakonom liberalizira dostupnost arhivskog gradiva. "To je ključna novina kojom smo maksimalno otvorili pristup arhivskom gradivu u odnosu na sve dosadašnje ranije postupke", ističe ministrica.

Zakon tako predviđa ukidanje roka od 30 godina nedostupnosti pa time svo arhivsko gradivo postaje dostupno odmah, već od trenutka njegova nastanka. Konačnim prijedlogom zakona rješava se i pitanje dostupnosti arhivskog gradiva nastalog u razdoblju od 1945. do 1990., pa će podatci nastali do 30. svibnja 1990. postati dostupni bez ograničenja, osim zaštićenih osobnih podataka. Međutim, to se ne odnosi na podatke o obavljanju službenih dužnosti i poslova, utjecaju i ulozi osoba koje su obnašale javne dužnosti te pripadnika i suradnika službi sigurnosti nedemokratskog režima.

Konačnim prijedlogom zakona o muzejima temeljitije se definira pojam muzeja i muzejske djelatnosti te uloge muzeja čije se osnivanje olakšava te se  uređuje i mogućnost osnivanja muzeja vjerskim zajednicama. Uvodi se i rok za završetak procesa inventarizacije cjelokupne muzejske građe u RH do konca 2020. godine.

Radi jačanja nacionalnoga sustava muzeja, zakonom se predviđa jača uloga Muzejskog dokumentacijskog centra, koji će postati središnje tijelo za koordinaciju sustava muzeja, te djelokrug Hrvatskog muzejskog vijeća kao najvišeg savjetodavnog tijela Ministarstva kulture.

U sustavu arhiva i u sustavu muzeja uvode se i izmjene u načinu upravljanja i podižu stručni kriteriji za imenovanje tijela javnih muzeja, upravnog vijeća, ravnatelja i stručnog vijeća te se traži odgovarajuća visoka stručna sprema za te poslove, kako bi se osiguralo ispunjavanje stručnih standarda u radu javnih muzeja te spriječilo imenovanje osoba koje te standarde ne mogu ispuniti.

Konačnim prijedlogom zakona o audiovizualnim djelatnostima, u odnosu na prijašnji zakon, bolje su definirane ovlasti tijela u HAVC-u, uvedena je nova struktura Hrvatskog audiovizualnog vijeća, postroženi su kriteriji za imenovanje njegovih članova, te je uvedena nova struktura Upravnog odbora.Pitanje sukoba interesa u AV djelatnostima riješeno je uvođenjem instituta zamjenika članova Hrvatskog audiovizualnog vijeća. Odnosno, član vijeća čiji je projekt eventualno prijavljen, tijekom roka u kojemu se odlučuje o sukobu interesa, odredit će svojeg zamjenika.

Zagreb, 070618.
 Trg svetog Marka. Banski dvori.
Sjednica Vlade RH . Rasprava o cetiri nova zakona iz podrucja kulture  Zakona o muzejima, Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, Zakona o audiovizualnim djelatnostima te revidiranu Konvenciju Vijeca Europe o kinematografskoj koprodukciji.
Na fotografiji: Tomislav Tolusic.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
CROPIX
 

Ojačat će se i sustav potpore izvozu filmskih usluga te je uvedena mogućnost većeg postotka sufinanciranja za one projekte koji će se snimati u manje razvijenim dijelovima Hrvatske. Iznos financijskoga poticaja povećan je, naime, s 20 na 25 posto, te je dodatno otvorena mogućnost ostvarivanja poticaja u iznosu od 30 posto za projekte snimane na nerazvijenim područjima. Zakonom su proširene definicije audiovizualnih djelatnosti i audiovizualnog djela na videoigre, a povećan je i postotak izdvajanja sredstava kinoprikazivača za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva s 0,1 na 0,5 posto.

U Sabor je upućen i konačni prijedloga zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o kinematografskoj koprodukciji (revidirane)  kojim će se  stvoriti povoljniji uvjeti za stjecanje statusa koprodukcije kinematografskog djela u kojima sudjeluju proizvođači iz Republike Hrvatske.

Ključne su izmjene, ističe ministrica, pitanje statusa koprodukcije kinematografskih djela, jer snižava minimalni doprinos u ukupnom troškovima koprodukcije s 10 na 5 posto u mnogostranim koprodukcijama te s 20 na 10 posto u dvostranim koprodukcijama, a adekvatno se uvećava postotak za većinske koproducente.

"To je jako važno jer filmska proizvodnja u Europi uglavnom poseže za tim modelom financiranja i za Hrvatsku kao zemlju malog produkcijskog kapaciteta jako je važno da se hrvatskim filmom može smatrati i koprodukcija u kojoj sudjelujemo s 10 i manje posto", objašnjava Obuljen Koržinek.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. rujan 2020 18:26