Kad je u pitanju špeceraj, postoje dva tipa ljudi - oni koji kupuju isključivo u supermarketima i oni koji ih preziru.
Osobno spadam u ovu drugu skupinu; vrlo brzo nakon što ušetam u taj ogroman prostor počinjem osjećati nelagodu i nervozu, ako sam i imala kakav popis namirnica koje želim kupiti, automatski ga skratim, a jedina mi je misija što prije izaći na svjež zrak.
Zaključujem da je i bolje tako - te su megatrgovine, naime, osmišljene na način da te podsvjesno pokušavaju prevariti kako bi se što dulje zadržao među njenim policama, a Velika je škrtica u novom videu razotkrila najčešće trikove kojima se služe - i dala savjete kako da vaša kupovine bude racionalnija.
Ovdje pogledajte video:
Kao prvo, pametnije će biti birati košaricu umjesto kolica, iako su ona praktičnija jer ih ne morate nositi. Većina kolica su, naime, predimenzionirana, a shopping centri to čine namjerno jer su svjesni da se kod potrošača javlja potreba popuniti prazan prostor, čime kolica predstavljaju najbolji način da vas natjeraju u dodatne troškove. Ipak, ako razmišljate racionalno, shvatit ćete kako vam tako velika zapremnina može trebati eventualno kod prijetnje smaka svijeta - a i tada biste vjerojatno pronašli neki bolji način kako utrošiti novac i posljednje trenutke.
Obično izvan dosega
Detaljna analiza robe na policama otkriva i kako su u području vidnog polja obično izloženi skuplji artikli dok se oni jeftiniji uglavnom kriju na nižim policama ili policama izvan uobičajenog dosega.
Ovo je vrlo česta praksa u trgovinama, a pojedini dobavljači odnosno proizvođači dodatno plaćaju kako bi njihova roba bila izložena u vidnom polju kupca, jer su svjesni kako time imaju veću šansu za prodaju. Za uštedu, dakle, bit će jako važno gledati i što se u trgovinama nalazi i na najnižim policama pa tek tada donijeti odluku o konačnom odabiru.
Prvi trik kojima vas trgovine obično pokušavaju namamiti na dodatni trošak jest sam ulaz - ako dosad niste primijetili, sljedeći put obratite pažnju kako se na ulazu obično nalazi roba koja potrošače mami svojim senzornim odlikama. Recimo, ovdje je najčešće moguće namirisati svježe pečeni kruh iako je poznato da trgovine uglavnom dopeku smrznute pekarske proizvode, a rijetko imaju svježi kruh. Osim kruha, na ulazima je često moguće naći i cvjećarnice, kao i voće.
Uzduž i poprijeko
Ako ste primijetili kako za nabavu svakodnevnih artikala obično morate prozujati kroz cijelu trgovinu, i to je namjerno i smisleno. Naime, ideja je kupce natjerati da prošeću između što više polica jer se time povećava mogućnost da će u svoje košarice, pardon kolica, natrpati i dosta artikala koje originalno nisu planirali kupiti. To je razlog zašto za nabavu kruha, jaja, mlijeka i mesa obično morate supermarket obići po dužini i širini, a pritom je velika vjerojatnost da će vam za oko zapeti neki artikl za koji niste niti sanjali da vam nedostaje.
Ta taktika trgovcima pak donosi dvostruki uspjeh. Većina njih dosta dobro zna kako je kupce među policama potrebno što dulje zadržati i zato što će ih s vremenom svladati umor, nakon čega ne donose odluke uz pomoć kognitivnog, nego emotivnog dijela mozga. Prema istraživanjima, to se događa nakon 23 minute kupovanja, a nakon otprilike 40 naš se mozak praktički uspavljuje i tu većinom prestajemo donositi racionalne odluke. Očekivano, upravo toliko prema istraživanjima traje i prosječna tjedna kupovina.
Strateški raspoređene sitnice
Druga istraživanja potom pokazuju i kako prosječni računi obično budu niži kod osoba koje se koriste samonaplatnim blagajnama. Razlog jest činjenica što se na klasičnim blagajnama obično strateški nalaze raspoređene sitnice koje vas mame na kupovinu iako vam vjerojatno ne trebaju - žvake, bomboni, lizaljke, čokoladice... Osim toga, plaćanje na klasičnoj blagajni često podrazumijeva i nešto opušteniju atmosferu. Ovdje čovjek može malo porazgovarati s blagajnicom, dodatno se opustiti i prepustiti impulzivnoj kupovini, što je kod samonaplatnih kasa obično rjeđa pojava. Dapače, prema istraživanjima žene u pravilu za trećinu smanjuju mogućnost impulzivne kupovine prilikom plaćanja na samonaplatnim blagajnama dok kod muškaraca to iznosi oko 17 posto.
Imate prijedlog za Veliku škrticu?
Pišite na: [email protected]
Uključite se u Facebook grupu Velika škrtica, povežite se s najvećom zajednicom potrošača i saznajte odgovore na sva pitanja o kojima drugi šute.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....