Na gospodarstvu Jure Turudića, gdje je nedavno uginuće krave razotkrilo povratak bedrenice, danas su procijepili čak 213 krava i pet magaraca. Time pokušavaju spriječiti širenje opasne bakterije Bacillus anthracis, koja desetljećima miruje u tlu, a onda iznenada probudi bolest poznatu i kao antraks.
Cijepljenje se nastavilja na susjednom gospodarstvu Željka Vuletića, gdje su potvrđena dva slučaja bedrenice. Njegovih sedam krava, 13 magaraca, konj i 200 ovaca nalaze se pod veterinarskim nadzorom, no posao time nije ni izbliza gotov – Vuletić na okolnim brdima drži još 700 ovaca, a stada su raštrkana kilometrima daleko, zbog čega veterinarima predstoje dani intenzivnog cijepljenja i kontrole.
Ministarstvo poljoprivrede donijelo je rješenje o određivanju zona ograničenja, tzv. bedrenički distrikt, zbog izbijanja bolesti u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji. To znači da će se područje hitnog cijepljenja životinja dodatno proširiti.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji pod ograničenjem su sva naselja u općinama Hrvace, Muć i Vrlika, dok u Šibensko-kninskoj županiji mjere obuhvaćaju Biskupiju, Civljane, Drniš, Kijevo, Knin, Ružić i Unešić.
"Bedrenica je potvrđena laboratorijskim analizama Hrvatskog veterinarskog instituta 18. i 20. srpnja na dva objekta u naselju Maovice, općina Vrlika", objavilo je Ministarstvo. Dodali su kako je o izbijanju bolesti kategorije D i E odmah obaviještena Europska komisija putem sustava za prijavu bolesti ADIS.
Na terenu sada vrijede stroge mjere kontrole: zabrana premještanja stoke, klanja, košnje trave i prodaje mesa dok traje rizik od širenja bolesti. Sve pravne i fizičke osobe koje drže, prevoze ili rukuju životinjama, veterinari, lovci, šumari i radnici na ovim prostorima moraju poštovati posebne biosigurnosne protokole.
Veterinari naglašavaju da je cijepljenje ključno jer bakterija može u tlu preživjeti desetljećima, a potrebno je do tri tjedna da životinje razviju potpunu zaštitu nakon primljenog cjepiva. Svako zakašnjenje povećava rizik od novog vala bolesti.
Posebna pažnja usmjerena je i na ljude. Trenutno je pod zdravstvenim nadzorom 41 osoba – uglavnom stočari i članovi njihovih obitelji koji su imali kontakt s bolesnim ili uginulim životinjama. Nitko zasad nije razvio znakove bolesti, no svi su preventivno dobili antibiotsku terapiju kako bi se spriječio razvoj kliničkog oblika antraksa.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak izjavio je u nedjelju da nakon pojave bedrenice među životinjama, 41 osoba koja je bila u kontaktu uzima terapiju, a nitko nije prijavio simptome.
- Dosad nijedna osoba nije prijavila simptome i svi su izjavili da su zdravi. Obavljen je niz epidemioloških anketa - rekao je Capak za središnji Dnevnik HRT-a, napomenuvši da je prijenos s osobe na osobu izuzetno je rijedak.
Dosad kemoprofilaksu uzima 41 osoba, a Capak kaže da su razgovarali s četiri obitelji koje su bile zahvaćene i uzeta im je anamneza. Za 21 člana tih obitelji zaključeno je da bi trebali uzeti kemoprofilaksu.
Istu terapiju dobilo je i devetero osoba koje su obavljale analizu. Dvoje pripadnika veterinarske službe bilo je u kontaktu, kao i dva pripadnika novinarskih ekipa.
Liječnici najčešće propisuju antibiotike poput ciprofloxacina, doksiciklina ili penicilina, ovisno o procjeni epidemiologa i infektologa.
Bedrenica ili antraks zoonoza je koja se kod ljudi najčešće pojavljuje u kožnom obliku, s karakterističnim crnim prištom na mjestu ulaska bakterije. No, ako se razvije plućni ili crijevni oblik bolesti, posljedice mogu biti kobne. Plućna bedrenica nastaje udisanjem spora i započinje nespecifičnim simptomima nalik gripi, no vrlo brzo prelazi u teški oblik sa zatajenjem disanja i šokom. Crijevni oblik javlja se nakon konzumacije zaraženog mesa i izaziva jake bolove u trbuhu, povraćanje, proljev te unutarnja krvarenja.
Iako se bedrenica u Hrvatskoj pojavljuje rijetko, povijest podsjeća da ova bolest nikada nije potpuno iskorijenjena. Godine 2002. u Dalmatinskoj zagori zabilježeno je izbijanje kod goveda, 2011. potvrđena su dva slučaja u Šibensko-kninskoj županiji, dok je 2017. bolest dijagnosticirana u Zadarskoj županiji, također kod goveda na pašnjacima. Jedno od najpoznatijih novijih izbijanja dogodilo se 2022. u Lonjskom polju, u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je bedrenica potvrđena kod goveda koja su pasla na poplavljenim područjima. Tada je podizanje slojeva tla i taloga iz rijeke Save aktiviralo spore bakterije koje su desetljećima mirovale. Taj slučaj izazvao je veliku medijsku pažnju jer se dogodio unutar zaštićenog parka prirode, poznatog po tradicionalnom stočarstvu.
Stručnjaci ističu kako je jedina učinkovita mjera redovito cijepljenje životinja i pravilno zbrinjavanje uginule stoke, jer bakterija Bacillus anthracis ne nestaje – miruje u tlu, ponekad i stoljećima, čekajući povoljne uvjete za povratak bolesti koja nikada ne prestaje prijetiti stočarskim krajevima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....